nedefiniranost Vidjeli smo u dosadašnjim nastavcima da Zakon o suzbijanju diskriminacije sadržava niz problematičnih odredbi. Uza sve to predstavljen je kao opći Zakon koji na jednom mjestu obuhvaća sva područja diskriminacije, ali i kao Zakon koji će utemeljiti standarde za promjenu svih drugih, njemu suprotnih, propisa. No, o tako važnom Zakonu nije provedena široka javna rasprava, pa tako hrvatski građani (kao i mnogi saborski zastupnici) uopće ne znaju što zaista u sebi krije taj propis. Smatramo da je problematično već i njegovo ime pa predlažemo da se zove Zakon o zaštiti od diskriminacije. Također smo prikazali da Zakon nadilazi međunarodne standarde ili je s njima u neskladu. Naznačili smo da se Zakon na krivi način poziva na Ustav. Ukazali smo na to da je prema ovom Zakonu diskriminatorno ne dopustiti homoseksualnim parovima posvojenje djece. Mislimo da široko i nejasno postavljen okvir o neizravnoj diskriminaciji kao svakoj “naizgled neutralnoj odredbi, kriteriju ili praksi” dovodi Zakon do apsurda. Budući da Zakon predviđa socijalno partnerstvo između organizacija civilnog društva i Pučkog pravobranitelja, kao i ulogu “umješača” takvih organizacija na strani tužitelja, upozorili smo (a u nastavku ćemo još više upozoravati) na to kakva može biti (ne)vjerodostojnost nekih subjekata nevladina sektora, posebno onih s kojima se u tom socijalnom partnerstvu računa. Zakon je u mnogim dijelovima općenit, nejasan, nedosljedan, a za mnoge novouvedene pojmove uopće nije predvidio definicije.(I.Relković)
Add a comment Add a comment        
 

 
mama i beba U prošlom smo nastavku vidjeli kako se olako u Zakonu o suzbijanju diskriminacije “barata” Ustavom Republike Hrvatske, pa nam riječi potpredsjednice Vlade da se HDZ i sadašnja Vlada protive tome da homoseksualni parovi steknu pravo usvajanja djece te da to ovaj Zakon ne će dopustiti (Večernji list, 11. lipnja o. g.), ne znače gotovo ništa. Ne znače nam ništa riječi političke retorike, nego činjenice. A činjenice su potpuno drukčije. Naime, prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije, doista će biti diskriminatorno staviti bilo koju osobu prema bilo kojoj osnovi iz čl. 1. st. 1. u “nepovoljniji položaj” (čl. 1. st. 2.). Nigdje se u Zakonu ne izdvaja usvajanje djece, nego se za sve neizdvojene slučajeve jasno postavlja: “diskriminacija u svim pojavnim oblicima je zabranjena” (usp. čl. 9.). Dakle, prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije diskriminatorno je homoseksualnim parovima ne dopustiti usvajanje djece!
Add a comment Add a comment        
 

 
Ustav RHOzbiljnost i lakoća donošenja propisa razlikuje odgovorne i neodgovorne, stabilne i eksperiment države. Predlagatelji hrvatskog Zakona o suzbijanju diskriminacije poigrali su se - ni manje ni više - nego s Ustavom vlastite zemlje. Nesuglasje s Ustavom ne smije imati nijedan propis. Ako ga ima, nevaljan je i ruši ga se ustavnom tužbom. No što ćemo s prijedlogom Zakona u kojem se krivotvori Ustav? Naime, u prvom članku Zakona o suzbijanju diskriminacije stoji: “Ovim se Zakonom osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije” (čl. 1. st. 1.).
Add a comment Add a comment        
 

 

Segregacija u SADSvatko tko u sebi ima ugrađen osjećaj temeljnoga nacionalnoga ponosa (koji je neupitan za sve zapadnoeuropske narode), razumjet će pogubnost duha i filozofije Zakona o suzbijanju diskriminacije, koji ne samo da se provlači kroz njegove članke, nego se jasno razotkriva i u samome njegovu imenu. Riječ “suzbijati” Rječnik hrvatskoga jezika (LZ “M. Krleža”/ŠK, 2000.) objašnjava na sljedeći način: suzbijati – 1. borbom potiskivati, odbijati, odvraćati (suzbijati udarce) / 2. sprječavati (kriminal) / 3. svladavati, susprezati (nagone); suzbiti – 1. suzbiti neprijateljski napad / 2. suzbiti zarazu, suzbiti otpor / 3. svladavati, suspregnuti (npr. glad). Anićev pak Rječnik hrvatskog jezika (NL, 1991.) kaže: suzbiti (što) svrš. (prez. suzbijem, prid. trp. suzbijen) – 1. svesti na manju mjeru, dovesti pod kontrolu (suzbiti epidemiju) / 2. potisnuti, stišati, prikriti (suzbiti osjećaje, suzbiti neprijatelja).(I.Relković, HOD)

Add a comment Add a comment        
 

 
SNV Održao se je veličanstveni skup predstavnika srpske manjine u Hrvatskoj i uglednih gostiju iz Republike Srbije, Republike Srpske BiH, Republike Kosovo, predstavnika izvršne vlasti Republike Hrvatske i ostalih gostiju. Sve je bilo idilično. Dnevni list «24 sata» objavio je 1. lipnja članak i sliku. Naslov članka je: «Uzelac pitao Mesića je li bio na Thompsonovu koncertu na Trgu». Nakon tog pitanja obojica se smiju kao dva …… i Uzelac hvata Mesića za bedro, sve prema objavljenoj slici i članku. Nakon što je prije par dana na sjednici Vlade RH-e Uzelac hvatao za ruku potpredsjednicu Kosor moram se upitati je li to novi način komuniciranja između političara. Možda bi bili brže primljeni u EZ-u kada bi naš premijer počeo na isti način dirati europske političare. Predsjednik Mesić je na govor premijera Republike Srpske Milorada Dodika reagirao na jedini mogući način. Na Dodikov govor reagirali su još neki subjekti iz javnog života. Ali zbog čega glume iznenađenje i ogorčenje, kada je njegov govor samo nastavak govora mržnje i optuživanja od strane gospode Tadića, Nikolića, Jeremića i drugih.
Add a comment Add a comment        
 

 
TrstČlan Hrvatskoga kulturnog vijeća, gospodin Luka Kurilić, poslao nam je svoj prijevod članka objavljenoga u slovenskom tjedniku Demokracija, autora Pavela Ferluge. U tekstu je izneseno zanimljivo viđenje Titove politike gledane iz perspektive slovenskih nacionalnih interesa, a posebice vezano za pitanje Trsta i gubitak dijela obale naseljenog slovenskim stanovništvom: "Nedvojbeno je Trst bio stvarno značajan za slovensku samosvijest, i to od samih začetaka do konca drugog svjetskog rata… Ako smo pošteni, more uz istarsku obalu nije nikada bilo samo slovensko, zato smo dobili samo mali dio dvojezičnog mora (pretežno venecijanski posjed), ama baš ništa stvarno slovenskog, koje je nedvojbeno bilo od Trsta do Tržiča, gdje je uvijek sva obala bila pretežno u slovenskom posjedu… To je bilo naše more, koje nismo dobili natrag upravo zbog Titove "okupacije" Trsta s opančarima i njegove politike izdaje zapadnih saveznika pod taktikom njegovog genijalnoga gospodara Staljina. To je bio pravi uzrok da se Churchill odlučio za neprijateljsku Italiju umjesto za Titovu Jugoslaviju".
Add a comment Add a comment        
 

 
Pravopis Javljam se pedesetak dana kasnije! Naime, 7. veljače ove godine u Salonu Matice hrvatske održano je predavanje pod gornjim naslovom. Predavao je dr. Mate Kapović, asistent na Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Kao član MH dobih poziv za predavanje i - obradovah se! Konačno i lingvisti govoreo «pravogovoru» hrvatskome! Pa prošlo je 45 godina (ne ponovilo se!), te još 18 i mlada država postade punoljetna, ali još ne zna govoriti. Pravopisa koliko hoćeš, a hrvatska policija „izdaje uvjerenja o prebivalištu, ministarstva i druge institucije također raznorazna uvjerenja! Sa svojih 75 godina smatram da je „izdavanje uvjerenja“ nečastan posao, ali u Hrvatskoj su takvi zakoni. I napuni se dvorana MH. Mladi doktor (27 godina mu je) priča da svatko ima pravo govoriti kako hoće (čini se i što hoće) a prisiljavati nekoga da govori hrvatski - to je fašizam! Standard je netko izmislio, ali treba, i ne treba! Klasični filolozi i stari profesori unose smutnju. Jedan predavačev prijatelj i danas je pun trauma i kompleksa, jer mora govoriti hrvatski - i to je fašizam! U raspravi pitanje što o tome misli profesorica Nives Opačić? Odgovor je : „Zavisi od pristupa!“ Na pitanje treba li Standard, odgovor je :“Treba, ali u normalnim granicama!“ Pomislih, pa i granice netko izmišlja - zar ne? Mladi plješću, stariji se snebivaju!
Add a comment Add a comment        
 

 
Stepinac Predstavnik SAB-a Hrvatske Ivan Fumić izjavljuje prigodom ovogodišnje komemoracije u Jasenovcu, da je Katolička crkva „posljednji bastion ustaštva“, a predsjednik Mesić tom istom prigodom proziva „gadove“ koji bi htjeli umanjiti zločine Jasenovca ,poziva kardinala Bozanića da dođe u Jasenovac, i hvali hrvatske „antifašiste“ kao osloboditelje zemlje (Slobodna Dalmacija od 21.4.2008.). Čitajući ovakve izjave „bivših“ gorljivih komunista pitamo se, je li moguće da ovim pokušavaju prekriti teške zločine koje je komunizam, ta najkrvavija ideologija u povijesti čovječanstva sa preko 100 milijuna ubijenih u svijetu, počinio u II. svjetskome ratu i nakon njega? Je li moguće da su zaboravili genocid Titovih komunista nad hrvatskim narodom na Bleiburgu, Kočevskom rogu, Macelju, Teznome i na stotinama drugih postaja hrvatskoga Križnoga puta? Misle li ti „bivši“ komunisti, da hrvatski narod pati od gubitka pamćenja? Ne čudi nas citirana izjava Mesića kad sa prisjetimo, da je to čovjek kojega francuski list „Le Monde“ citira da je na početku svoga mandata izjavio, da je UDBA bila sestra bolničarka prema diktaturi Franje Tuđmana, i koji je nedavno dao izjavu, da je na Bleiburgu ubijeno samo nekoliko ljudi.(B. Lukšić)
Add a comment Add a comment        
 

 
Association for Croatian StudiesNaši dragi iseljenici poslali su nam 50. broj Glasnika (Bulletin) Udruženja za hrvatske studije (Association for Croatian Studies). To je Udruženje profesionalna organizacija posvećena promicanju studija u svezi Hrvatske i Hrvata. Osnovano je 1977. godine i pridruženi je član Američkog udruženja za promicanje slavenskih studija (American Association for the Advancement of Slavic Studies). Vodstvo Udruženja čine predsjednik Ante Čuvalo, potpredsjednica Jasna Meyer, tajnik Ivan Runac, rizničarka Aida Vidan, te urednik Glasnika Nancy Cranshaw. Glasnik izlazi dva puta godišnje, i, sudeći po primjerku kojeg listamo, vrlo se profesionalno uređuje. Kako bi se upoznali s 16 stranica velikog formata tog izdanja, u nastavku donosimo i njegov sadržaj.(D.J.L.)
Add a comment Add a comment        
Pon, 27-10-2025, 06:58:25

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.