Toše je imao smjelosti tijekom nastupa u Hrvatskoj staviti oko vrata krunicu. Doista veći kompliment našem narodu nije mogao dati. Kako zaboraviti ovu činjenicu? Tužan sam što je poginuo u zapadnoj Slavoniji koja je i moj zavičaj. Neka mu je vječna slava i hvala. (Đ. Vidmarović)

Od godine 1944. do 1945. bio je rektor zagrebačkog sveučilišta. U svibnju 1945., s tisućama drugih Hrvata, povlači se pred jugo-komunističkim hordama u Austriju, potom dolazi u izbjeglički logor u Italiji, a zatim nastavlja živjeti i raditi u dalekoj Argentini. (A. Čuvalo)

U 34. epizodi podcasta Geopolitički objektiv Davor Dijanović komentira događanja u Crnoj Gori s vodećom ulogom Srpske pravoslavne crkve. Ona su dio provedbe koncepcije "srpskoga sveta" koji svoje šape i dalje pruža i prema Republici Hrvatskoj. (hkv)

Korona-kriza i epidemiološke mjere, novi potresi na desnome spektru, frakcijske borbe u SDP-u, jačanje platforme Možemo!, tzv. zelena transformacija, inflacija i rast cijena, situacija u BiH i Crnoj Gori… O ovim smo temama razgovarali s novinarom i političkom analitičarom Marijanom Opačkom. (D. Dijanović)

Jedno od ključnih pitanja hrvatske politike od polovice 19. st. i tijekom čitavoga 20. st. bilo je uređenje odnosa sa srpskom etničkom zajednicom u Hrvatskoj. Ono je preneseno i u 21. st. u izmijenjenom geopolitičkom okružju. Ni jedna ga hrvatska politička elita nije mogla izbjeći i ni jedna ga dosad nije uspjela riješiti. Znači li to da su hrvatski političari nesposobni ili su zahtjevi srpske etničke zajednice…

Dok se odvija vanjska puzajuća kulturna (medijska) agresija na Hrvatsku, istodobno unutarnji crvi nagrizaju sve što drže nepotrebnim i odioznim, kao recimo bilježnice s hrvatskim grbom i siluetom hrvatskoga vojnika, “teke” koje razaraju bratstvo i jedinstvo. Doista je to grdna provokacija hrvatskih nacionalista. Očekujem da završe u Lepoglavi. (H. Hitrec)

Kao katolik i s neskrivenom zavišću, moram priznati da je ovo najveća modernizacija u povijesti kršćanskih crkava u svijetu i do sada neviđena. Porfirije će ju jamačno provesti. Pa kud puklo da puklo! A već puklo. Na Cetinju. (I. Šola, SD)

Iako nisu zamrla suvremena crkvena nastojanja povezivanja vjernika srednjoeuropskih naroda i zemalja, neshvatljivo je da se danas u slobodi, pogotovo iz političkih centara moći, suradnja među tim narodima više otežava nego što se promiče. (B. Stanić, GK)

Povijesne epizode uče da i na ovaj kaos u povlačenju iz Afganistana, kao i pogubljenost američkog predsjednika, valja gledati u kontekstu prestrojavanja za novi geopolitički proces. Od Joea Bidena sigurno ne strepi ni jedan globalni suparnik. Ali i dida Joe može reći – 'da'. Možda i nesvjesno. (V. Starešina, SD)

Poznato je da nam mediji nameću svoju istinu, teme koje skreću pozornost s bitnih tema, brojne redikule i beskarakterne političare tako da običan puk nema izbora, već bira između nametnutog mu, što je sasvim dijametralno suprotno od istinske demokracije o kojoj smo snivali prije tridesetak godina i više. (I. Tijardović)

„Ivica je izdan i prodan“ - Razgovor s Ankicom Šreter Havlenom, sestrom dr. Ivana Šretera, o svakodnevici s bratom i uzaludnim nastojanjima da pronađe njegovo posljednje počivalište. (T. Šovagović)

Kulturne, vrijednosne, moralne i druge zasade na kojima je utemeljeno naše društvo godinama su već izložene silovitoj destrukciji, a ni institucije ni utjecajni pojedinci u našoj zemlji ne pokazuju želju da ih brane. (D. Pešorda, HT)

Pitate se kakve veze imaju Hrvati s Al-Qa'idom i 11. rujna? Na prvi pogled samo takvu što su barem četvorica organizatora napada na newyorške "Blizance" u razdoblju od 1992. do 1995. ratovala protiv Hrvata u središnjoj Bosni i sjevernoj Hercegovini i poučavala džihadu lokalno muslimansko stanovništvo. (V. Starešina, SD)

Narječja treba izučavati u školama na osnovi bogate pismene baštine, tada ne treba bilo što bilo čemu stalno prilagođivati i umjetno pretvarati pjesništvo u prozu, a prozu u pjesništvo, uvodeći čitateljstvo, pa i našu djecu, u neku zbrku. (Čitatelj)

Iz Katoličke su Crkve u Hrvatskoj, ali i Europi i svijetu, došli neki od najvećih znanstvenika i umjetnika. Čak i više od toga, Crkva je zaslužna i za širenje pismenosti i obrazovanja i među nižim društvenim slojevima u povijesnim razdobljima kad je obrazovanje bilo ograničeno samo na imućne. (GK)

Zaista, samo živjeti od časa do časa nije dovoljno za čovjeka; samo živjeti je na koncu konca nedostojno čovjeka. Na ovoj točci nam se otvara duboko i možda najvažnije filozofsko pitanje: za koga i za što treba čovjek živjeti? (J. Sabol)

U Srbiji vlada gotovo potpuni konsenzus kada je riječ o Crnoj Gori. Trenutno je to najvidljivije u izjavama ministra Vulina o „srpskom svijetu“, ali ni većina oporbe nije daleko od toga, ocenjuju sugovornici DW-a. (D. Gruhonjić, DW)

Nakon četveromjesečnoga rada anonimni plaćeni procjenitelj dezinformacija podnio je svoje izvješće o radu koje sadrži brojne paušalne ocjene, mnoge netočnosti i utužive kvalifikacije bez ikakvih argumenata i oslonca u činjenicama, posve je jednostrano orijentirano, iznimno ideološki obojeno, a posebno je opasno za hrvatski jezik. (hkv)

Mi, naš duh, se držimo činjenice da mislima i čežnjama prelazimo granice ovog našeg svijeta, i da se naše misli zbilja poput orla uzdižu u nepregledne sfere Svemira ne brinući se o tome što govore lingvisti, semantičari i strukturalisti, naime da oni hoće komandirati kako daleko i u koju stvarnost smiju naše misli poletjeti. Oni to ne mogu učiniti, i zato su frustrirani zbog neuspjeha. (J. Sabol)

Zar ljubav spram SFRJ nije dovoljno isfabricirana? Ne vjerujem da će se zbiti Brešanovo prosvjetljenje u bliskoj budućnosti. Dnevnik Perice gdje će srpski oficiri, dične, drčne, epske junačine iz velikoga Perice sada pucati po njemu i njegovu peterosobnom stanu na Zrinjevcu 1991., a Perica će onako dobar, naivan i purgerski mlakast pjevati: Kako to? Kako to? (N. Božinović, HT)

Možda bi se mnogo toga što se danas događa moglo pojasniti uz najpoznatiju prispodobu o milosrdnom otcu i dvojici sinova, samo što u slučaju hrvatskoga iskustva drugoga »sina« simboliziraju oni koji su davno svojevoljno uzeli pola imanja, nikad se za to nisu pokajali te i dalje na nove načine, onako odozdo, potkradaju i brata i otca. Tek kad dođe do njihova pokajanja i iskupljenja, prispodoba će biti spremna za…

Zakladu su 2002. godine utemeljili prijatelji dr. Šretera iz zagrebačkih studentskih dana. O postignućima i ciljevima govori upravitelj Zaklade Damir Foretić. (T. Šovagović)

Lussich Arboretum svjedoči koliko su hrvatski doseljenici svojim radom pridonijeli razvoju zemlje koja ih je primila. Obiteljski muzej koji se također nalazi u Arboretumu mnogim svojim izlošcima svjedoči da nikad nisu zaboravili svoju staru domovinu i rodni kraj svojih predaka. (A. Čuvalo)

Povodom 89. obljetnice Velebitskog ustanka u Brušanima kraj Gospića upriličeno je obilježavanje toga događaja 6. rujna 2021., dan uoči samog datuma ustanka 7. rujna 1932. godine. Kod spomen-ploče u Brušanima zapaljene su svijeće i položeni vijenci. (S. Kutleša)