Roman „Radnóti Miklós i dvije posljednje večere“ nadahnuto je književno djelo protkano s dvije temeljne konstante: svaki rat je strašan i ljude pretvara u čudovišta, i drugo, u takvom ratu stradavaju svi bez obzira na vjeru i naciju. Uvijek dolazi nečija vojska koja čini zlo. U temelju svega je ideja kršćanske ljubavi i bratstva u Kristu. Ona je nepobjediva kao što je i život nepobjediv. (Đ. Vidmarović)

Zar ti veliki profesionalci, uključujući i ponajveće, Mladena Bajića i Dinka Cvitana koji su trasirali hrvatsku politiku kaznenog progona ratnih zločina, uistinu nisu znali podići optužnicu za operaciju JNA ‘Vukovar‘, ako to već nije učinila Carla del Ponte? Ili ih je netko u tome sprječavao? (V. Starešina, SD)

Njemački mediji prenose vijest o postizanju dogovora između Srbije i Kosova u sporu oko registarskih pločica, kao i poziv visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josepa Borrella da se pregovori nastave. (Deutsche Welle)

Zgodno i poželjno svojstvo mnogih riječi i sintagmi razaznajemo u tome da ih možemo prikladno rabiti ne imajući tematsko i precizno, nego tek netematsko i približno znanje o njihovim značenjima i područjima primjene. Jedna od tih sintagmi je i „kulturna baština“, s kojom se razmjerno često susrećemo. Nadaje se potreba njezina terminološkog raščlanjenja i objašnjenja. U njoj su riječi povezane odnosom sročnosti, a mi…

Katoličkom vjerniku svojstveno je da sva veća događanja aktualnog razvoja društva promatra u prizmi znakova koji mu nose određene poruke Božjeg plana spasenja. Rekli bismo u običnom govoru: katolik zapaža znakove „iz onoga svijeta“ u svakidašnjem životu i pokušava shvatiti i otkriti njihovu poruku za putovanje svijeta i čovjeka prema svom cilju: prema vječnom životu. (J. Sabol)

Ona vremena koja su iza nas toliko su se okamenila i zgusnula, a osobito ona apsurdna i očita zla, da ih samim doticanjem u stvarnosti sada, otkrivamo i prepoznajemo kao svoju osobnu vječnost i prisutnost na ovom svijetu, pa tako i crpimo građu za zapis koji želi svjedočiti i ništa drugo. (N. Nekić)

Konstitutivnost hrvatskoga naroda u državi BiH i F BiH i skandalozni zahvati u Ustav i zakone BiH nametnuti odlukama visokoga predstavnika OHR-a W. Petritscha u svjetlu međunarodnih zakonitosti poslije Drugoga svjetskog rata (A. Beljo)

Oni koji tvrde da u imenici Kȁtar postoji nepostojano a argumentiraju to činjenicom da u njoj ne postoji duljina na posljednjem slogu, za razliku od imenica kȁtār ili rȁtār. Ali postoji li duljina u imenici Tȁtar? (D. Peričić)

Znakovito je da je u Švedskoj, koja je cijelo prošlo stoljeće prednjačila u naprednjaštvu, proradio obrambeni refleks, poriv za opstankom. Bilo bi dobro i bilo bi krajnje vrijeme da taj poriv proradi u svim zapadnim društvima jer vremena nema još puno. Štoviše, krajnje je vrijeme! Sutra bi moglo biti kasno. (D. Pešorda, HT)

Danas se pojam duhovna glazba uvelike rabi i postaje estradni pojam za neku vrstu koncertne glazbe za kršćansku i drugu mladež. Koliko su se vremena promijenila u odnosu na staru praksu, govori upravo činjenica da se umjetnička, istinska sveta glazba svom silom želi istjerati iz kršćanskih obreda, ponajprije euharistijskoga slavlja, a zamjenjuje se jednostavnim napjevima koji čak ni običnim vjernicima ništa ne…

Nema sumnje da je srbijanski agresor, praćen snagama tzv. Jugoslavenske narodne armije i paravojnih postrojba, ponajviše četničkih, tijekom Domovinskoga rata na stotinama primjera pokazao do koje mjere mrzi katoličku vjeru. Dokaz je svaka srušena, zapaljena, devastirana i opljačkana crkva, a postoje i brojni primjeri pisma i govora mržnje kojima vrvi međunarodna sudska dokumentacija. (B. Stanić, GK)

Sretni i povoljni unutrašnji odnosi, dobra strategija i uspjeh u svemu što su radili nisu nikada promijenili osnovnu ideju: politika je loša za kompaniju, politika je neproduktivna, politika je opasna za poslove. Iako su formalno bili HSS-ovci, iako je moj otac bio član Gradske skupštine, poruka je bila jasna i nedvosmislena: Radi svoj posao i ostani po strani! (B. Fleissig-Benković)

Radosni smo što možemo objaviti vijest kako je Hrvatsko kulturno vijeće primilo novčanu potporu Zaklade „Prof. dr. sc. Josip Sabol“ u iznosu od 48 tisuća kuna za rad Portala HKV-a. (hkv)

Hladno, kišno, turobno, mračno. Pa sad zamislite kako je bilo tih dana studenoga 1991., i još si pokušajte predočiti da i vas i vaše u ovo doba godine gađaju granatama, da pucaju na vas iz svih mogućih oružja, da vas ubijaju, strijeljaju, kolju i siluju, da djecu raznose geleri, da preživjeli nemaju druge do da se predaju pa i oni bivaju ubijeni ili odvedeni u srpska, srbijanska mučilišta, eto, kada to zamislite ne…

Komemorirajući tristotu obljetnicu njegove smrti 1979. podsjetio sam na dvije epizode iz njegovog života koje do naših dana nisu potpuno razjašnjene: Zašto je Lučić nenadano i tajanstveno napustio rodni Trogir? i Zašto je svoje kapitalno djelo O kraljevstvu... tiskao u Amsterdamu? Pretpostavljam da vrijedi još jednom o tome progovoriti. (F. Baras)

U kontekstu velike sigurnosne krize koja zahvaća Europu postavlja se pitanje položaja Republike Hrvatske u novim realnostima. Ima li hrvatska strategiju nacionalne sigurnosti koja odgovara novim okolnostima? Koji su danas hrvatski sigurnosni prioriteti? Ovu problematiku za Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća prokomentirali su dr. sc. Nikola Brzica, bivši pomoćnik ministra obrane i Pero Kovačević, pravni ekspert i…

Više od 30 godina postoji samostalna i slobodna Republika Hrvatska, međutim, još uvijek ima intelektualaca, koji su isto toliko godina - i to prvu polovicu svoga vijeka - proživjeli u bivšoj državi, pa unatoč zrelosti koju su ostvarili koncem prošlog i u ovih dvadesetak godina ovoga stoljeća, u nekim stvarima još uvijek razmišljaju u duhu propale Jugoslavije i njezine komunističke propagande. (I. Ugrin, SD)

Sjever Kosova je bez institucija. Vučić i Kurti hitno idu u Bruxelles. Razgovarat će se o automobilskim tablicama i o njemačko-francuskom planu. A u Prištini se uz pomoć SAD-a i Srpske liste jača opozicija Kurtiju. (DW)

(MILA SI NAM TI JEDINA..., Hrvatsko rodoljubno pjesništvo od Bašćanske ploče do danas, sastavili J. Bratulić, V. Brešić, S. Damjanović i B. Petrač; Alfa, Zagreb, 1998.)

(Govor Ivana Mažuranića u Saboru 13. prosinca 1886.)

Nikad se zaboravit ne smije i ne će lica straha, izgubljene sreće, ni jedna bomba, ni jedna granata, ni jedna suza u oku Hrvata! (hkv)

Homilija zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića na Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, u petak 18. studenoga 2022., na misi za Domovinu koju je predslavio u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Škabrnji. (hkv, IKA)