Detalji

Objavljeno: 13. srpnja 2011.

Ostat će u sjećanju hrvatskog naroda kao jedan od pobjedničkih hrvatskih generala. Iako teško bolestan, general Brodarac nedavno je javno i demonstrativno lišen slobode i strpan u zatvor po već isprobanom haaškom receptu 'zapovijedne odgovornosti' po kojemu se kriminalizira hrvatske generale koji su u gotovo nemogućim uvjetima uspjeli obraniti Hrvatsku. Za pritvor bolesnog generala Brodarca nije bilo nikakvog opravdanja, pogotovo jer je punih 15 godina nakon završetka rata u Hrvatskoj živio kao slobodan i ugledan čovjek.(M.Bošnjak)

Detalji

Objavljeno: 07. studenoga 2010.

Nakon vrlo zapaženoga teksta „Tko su pravi vlasnici medija u Hrvatskoj" u prilici smo objaviti još jednu analizu Marjana Bošnjaka, ovaj puta o bankarskom sektoru u Republici Hrvatskoj. Koje su najjače banke u Hrvatskoj, tko su njihovi vlasnici, tko je prodao hrvatske banke i kada, samo su neka pitanja na koje je moguće dobiti odgovor iz Bošnjakove analize. Oba teksta, onaj o medijima i onaj o bankama, zajedno s mnogim drugima tiskani su u nedavno objavljenoj knjizi 'EU? – Ne, hvala'. Neovisno je li netko manje ili više naklonjen ulasku Hrvatske u EU, vrijedi se upoznati s čitavom serijom argumenata i provokativnih pitanja koji se nalaze u knjizi, i zbog čega ju je svakako preporučljivo pročitati cijelu.

Detalji

Objavljeno: 24. ožujka 2010.

Hrvatska narodna banka je od stranke 'Jedino Hrvatska' zatražila da uništi sve plakate putem kojih građanima nudi novčanu nagradu za novinske članke, jer se na tom plakatu nalazi veliki preslik novčanice od 500 kuna. U dopisu kojeg je potpisao direktor Nacionalnog centra za borbu protiv krivotvorenja Boris Raguž, stranku se upozorava da je HNB nositelj svih autorskih prava na dizajn novčanica te da stoga reproduciranje kunskih novčanica nije dozvoljeno. Jedino Hrvatska je otiskala plakate putem kojih hrvatskim građanima nudi ukupni nagradni fond od deset tisuća kuna za članke objavljene u hrvatskom dnevnom tisku u kojima se bilo koji hrvatski građanin izjasnio protiv ulaska u Europsku uniju.(M.Bošnjak)

Detalji

Objavljeno: 02. ožujka 2010.

Prema anketi Europske komisije Eurobarometer, objavljenoj u listopadu 2009. godine, samo 24 posto Hrvata podržava ulazak Hrvatske u Europsku uniju, 37 posto Hrvata su izravno protiv ulaska, dok je ostatak ispitanika još neodlučan. U Hrvatskoj nažalost nema demokratske rasprave po pitanju ulaska Hrvatske u Europsku uniju. U medijima se pojavljuju samo mišljenja onih koji su za ulazak dok se istovremeno totalno ignorira mišljenje relativne većine Hrvata koji su izravno protiv ulaska. Da bih potkrijepio tu tvrdnju, nudim nagrade u ukupnom iznosu od 10 000 kuna za novinske članke objavljene u razdodblju od 1.12.2008. do 31.1.2010. u tiskanim domovinskim izdanjima hrvatskih dnevnih novina Vjesnik, Jutarnji list, Večernji list, Slobodna Dalmacija, Glas Slavonije i Novi list. Novinski članci moraju u tekstu sadržavati ime i prezime hrvatskog građanina koji jasno kaže da se protivi ulasku Hrvatske u Europsku uniju, te razlog zašto se protivi. Pritom nije dovoljno samo kritično mišljenje o funkcioniranju ili ponašanju Europske unije, već jasno izrečeni i nedvojbeni stav da se dotična osoba protivi ulasku Hrvatske u Europsku uniju.(M.Bošnjak)

Detalji

Objavljeno: 04. siječnja 2010.

Nakon što je službeni predsjednički kandidat HDZ-a Andrija Hebrang u prvom krugu dobio mizernih 12 posto glasova, i ispao iz daljne utrke za Pantovčak, odbjegli bivši premijer Ivo Sanader iskoristio je taj izborni fiasko da pokuša svoj veliki i dramatični povratak u politiku. Bez znanja stranačkog vodstva, Sanader je uz podršku manjeg broja njemu najlojalnijih HDZ ovaca, održao konferenciju za medije u središnjici HDZa, na kojoj je javno i oštro napao nesposobnu Jadranku Kosor, koju je prije šest mjeseci on sam postavio na čelo stranke i Vlade. Sanaderov dramatični potez je u medijima korektno ocjenjen kao otvoreni pokušaj puča unutar HDZ-a.(M.Bošnjak)

Detalji

Objavljeno: 10. studenoga 2009.

Umjesto da pod ucjenom prihvati nepovoljni arbitražni sporazum sa Slovenijom, hrvatska bi se diplomacija trebala obratiti za pomoć Sjevernoatlantskom savezu. Kao punopravna članica NATO-a, Hrvatska ima pravo od svojih saveznika tražiti potporu za rješavanje graničnoga spora sa Slovenijom na osnovi međunarodnoga prava na Međunarodnom sudu pravde. Budući da je Hrvatska postala članicom NATO-a voljom svoje vlasti, a ne voljom građana, njezina bi vlast trebala zatražiti da se pokrenu NATO-ovi mehanizmi za rješavanje teritorijalnih sporova među članicama. To je izvrsna prilika da vlast pokaže svojim građanima čemu služi članstvo Hrvatske u NATO-u.(M.Bošnjak)

Detalji

Objavljeno: 30. listopada 2009.

Koliko su stvari, vezano uz prijedlog arbitražnog sporazuma sa Slovenijom otišle u krivom smjeru između ostalog dokazuju i nesuglasice oko prijevoda pojedinih termina s engleskog na hrvatski jezik. Konkretno, radi se o riječi «junction» koja je u hrvatskoj inačici sporazuma prevedena kao «veza Slovenije s otvorenim morem», a ne «spoj Slovenije s otvorenim morem», kako bi sukladno drugim prijevodima trebalo biti. A zašto je sve to skupa tako - valjda zna Jadranka Kosor, koja je arbitražni sporazum ionako do zadnjeg časa skrivala od hrvatske javnosti. Ispada da su Hrvati spali na to da moraju do zadnjeg slova proučavati značenje engleskih riječi u nadi da će sačuvati vlastiti teritorij, umjesto da primjerice imamo proglašen epikontinentalni pojas kao što to sve druge zemlje ovog svijeta rade. U svakom slučaju, bio «junction» spoj ili veza – ostvariti se može samo preko hrvatskih teritorijalnih voda za određivanje i zaštitu kojih je po Ustavu mjerodavno isključivo međunarodno pravo. O spornom prijevodu sporazuma s engleskog na hrvatski jezik više se može pročitati iz članka Marjana Bošnjaka kojeg donosimo u nastavku.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 01. listopada 2009.

U javnosti se upravo pojavljuju alarmantne vijesti da je Vladimir Šeks pripremio izmjene hrvatskog Ustava po kojima hrvatska dijaspora ne bi mogla sudjelovati u referendumu o ulasku u europsku megadržavu i ukidanju samostalne i suverene hrvatske države. Doznajemo da je Predsjedništvo HDZ-a te Šeksove prijedloge podržalo ‘jednoglasno’, zatim ih predstavilo svojim koalicijskim partnerima, nakon čega će biti upućeni u saborsku proceduru. Šeksov i HDZ-ov prijedlog je da hrvatska dijaspora bude isključena iz ovog referenduma, jer kako kaže ‘referendum o EU je specifičan’. ‘Svaka zemlja nastoji olakšati donošenje odluke na referendumu i smanjiti moguća eurofobična iznenađenja’, istaknuo je Šeks. ’.Glasovanje za referendum biti će organizirano samo na teritoriju Republike Hrvatske, što znači da će oni koji žele sudjelovati morati fizički doći glasovati u Hrvatsku. Tim potezom Vladimir Šeks efektivno oduzima pravo glasa svim Hrvatima iz prekomorskih zemalja te većini Hrvata koji žive izvan sadašnjih avnojskih granica Republike Hrvatske.(M.Bošnjak)