SchmidtEuropska unija nije sretna zbog toga što je visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt nametnuo tehničke izmjene izbornog zakona, ali smatra da tu odluku sada valja poštovati i provoditi, izjavio je šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler i pozvao vlasti Republike Srpske da ne posežu za protuustavnim mjerama, piše HRT. (hkv)

Add a comment Add a comment        
 

 

international-flag-bosnia-and-herzegovinaU nedemokratskoj, gotovo fašistoidnoj, kampanji protiv temeljnih etničkih i građanskih prava Hrvata da biraju svoje predstavnike sudjeluju i oni koji gotovo da nemaju riječi kritike protiv Republike Srpske i Dodikove priče o njezinom pripajanju Srbiji. Što se krije iza toga? (L. Marković, Katolički tjednik)

Add a comment Add a comment        
 

 

BiHPosebni izaslanik State Departmenta za zapadni Balkan Matthew Palmer izjavio je kako nova američka administracija očekuje od političara u Bosni i Hercegovini da pokažu odgovornost i spremnost za provedbu reformi, jer to nitko ne može učiniti umjesto njih. (hkv)

Add a comment Add a comment        
 

 

Hrvati BIH4U petak, 31. siječnja 2014. održana je u dvorani Tribine grada Zagreba druga tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća posvećena položaju Hrvata u BiH. Nastupili su: dr. Nedjeljko Mihanović, predsjednik Hrvatskoga sabora polovicom devedesetih godina, književnik i filolog, potom Mate Kovačević, novinar i publicist, pisac knjige "Hrvati Herceg-Bosne – narod koji nestaje" i djela "Pet stoljeća borbe za Hrvatsku", te Mile Pešorda, književnik i prevoditelj, jedan od potpisnika znamenite Sarajevske deklaracije o Hrvatskome jeziku 1971. (tl)

Add a comment Add a comment        
 

 

TudmanDr. Franjo Tuđman bio je povjesničar. Tuđman, povjesničar, znao je da budućnost imaju samo narodi koji pišu vlastitu povijest. Zato je njegova vjera u hrvatskog čovjeka i hrvatski narod bila beskrajna. Politički je program gradio na spoznaji da nema slobodnog čovjeka bez slobodna naroda, ni slobodna naroda bez vlastite države. Na tom je programu stvorio HDZ, a na programu samostalne i suverene hrvatske države ujedinio je domovinsku i iseljenu Hrvatsku. Politikom pomirbe dobio je potporu većine hrvatskoga naroda. (M. Tuđman, HS)

Add a comment Add a comment        
 

 

Knjiga Na vrlo uspješnoj tribini HKV-a «Balkan u crnini – BiH u ratu i danas», održanoj 6. lipnja, svoje viđenje knjige «Balkan u crnini» i samog rata u BiH, iznijeli su, uz Miroslava Međimorca, čije smo izlaganje već objavili na  Portalu, i Petar Vulić, Hrvoje Hitrec i general Marinko Krešić. U nastavku donosimo detaljnije izvješće s tribine: «U knjizi izbori su iz tekstova pedesetak autora. Navedimo samo neke: Josip Jović, Hamdo Čamo, general Željko Glasnović, Zdravko Tomac, Ivica Mlivončić, Carl Gustav Stroem, Fran Višnar, Willliam Montgomery, Ines Sabalić, biskup Ante Ivas, kardinal Vinko Puljić, Slobodan Praljak…Njihovi tekstovi rasvjetljavaju sve dimenzije rata u Bosni i Hercegovini, bacajući svjetlost reflektora na zbivanja u pojedinim područjima, pa čitatelj može pratiti svu složenost tragičnih prepleta silnica u padu Posavine, o sudbini Hrvata u srednjoj Bosni, o padu Brčkog ali o junačkom otporu Hrvata niže njega, o gotovo čudesnom spasu Livna koje je bilo doslovce pred vratima pakla, o događajima u Mostaru i dolini Neretve, o srpskim zločinima i koncentracijskim logorima sa svim strahotnim detaljima, o djelovanju mudžahedina i njihovim zvjerstvima, o popisima zločinaca, o humanitarnoj i vojnoj pomoći Hrvata i Hrvatske muslimanima, o muslimanskoj prevrtljivosti te Izetbegovićevoj izdaji.»(t.l.)

Add a comment Add a comment        
 

 

miroslav međimorecNa jučer održanoj tribini Hrvatskoga kulturnog vijeća „Balkan u crnini – BiH u ratu i danas“, uz Petra Vulića, generala Marinka Krešića, Hrvoja Hitreca i autora knjige Zvonimira Franjkovića, govorio je i dr. sc. Miroslav Međimorec. Zbog gotovo istovjetne tematike knjige „Balkan u crnini“ s posljednjom knjigom generala Slobodana Praljka, Miroslav Međimorec iznio je njihovu usporedbu, pokazavši kako obje knjige počivaju na istim dokumentima i gotovo istovjetnim zaključcima te kako je u njima sadržana istina o ratu u BiH. Ujedno nas i upozorava na posljedice šutnje hrvatske vladajuće politike prema Hrvatima koji su branili BiH i kojima se sudi u Haagu: „Zato jer je RH uz ZZP optužena i za agresiju na BiH i bude li joj dokazana krivnja dogodit će se nepojmljivi apsurd da država koja je spasila BiH od srpske agresije bude proglašena za njenog agresora, mora platiti ratnu odštetu i u budućnosti (Hrvatska i njen narod) nositi žig agresora i zločinačke države!“(zdk)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ivo LučićDonosimo izlaganje dr. sc. Ive Lučića s promocije knjige generala Slobodana Praljka održane 1. lipnja 2011. u Zagrebu. O samoj vrlo zapaženoj promociji već smo izvijestili, a sada smo u prilici objaviti i studiju koja na vrlo podroban način raščlanjuje zbivanja u Bosni i Hercegovini, od njezinog nastajanja pa sve do danas, s naglaskom na pitanje koliko BiH može funkcionirati kao jedinstvena država. "Nevjerojatno je kako je jedna ovakva krajnje pojednostavljena i krajnje besmislena priča (navodna Tuđmanova podjela BiH, op. ur.) postala gotovo opće mjesto u govoru o BiH, unatoč odsustvu bilo kakvog argumenta, unatoč odsustvu najjednostavnije logike i zdravog razuma. A to je postala upravo zbog dnevno-političke upotrebe, zbog potrebe dijela političara u RH, a naravno i u Srbiji i BiH (i izvan), da politički diskreditiraju i kriminaliziraju Franju Tuđmana i tadašnje hrvatsko političko vodstvo."(I.Lučić)

Add a comment Add a comment        
 

 
Tribina HKV-a S tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća o položaju Hrvata u BiH održanoj 8. prosinca u Zagrebu donosimo izlaganje dr. sc. Mile Lasića, predsjednika Skupštine Hrvatskog intelektualnog zbora u BiH. Kako izgleda ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH Lasić objašnjava vrlo jasno i sažeto: "U najvećem broju slučajeva Hrvati su preglasavani i na ovoj najvišoj sudskoj instanci u BiH. Tako se često događa da se, neki zakon koji svakako spada u pitanje vitalnog hrvatskog interesa, usvaja bez ijednog glasa „za“ hrvatskih zastupnika, kako u Parlamentu BiH tako i sudaca Ustavnog suda BiH iz reda hrvatskog naroda. Vidljivo je da Hrvati ne mogu, na učinkovit način, štititi svoje vitalne nacionalne interese jer institut „veta vitalnog nacionalnog interesa“ nema apsolutni karakter kao „entitetski veto“ kojeg koriste predstavnici druga dva konstitutivna naroda.."
Add a comment Add a comment        
Sub, 7-12-2024, 16:22:53

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.