Detalji

Objavljeno: 26. listopada 2025.

Zdravko Vlaić, dugogodišnji stručnjak iz područja mjeriteljstva i autor višejezičnih tehničkih rječnika, i nakon odlaska u mirovinu ostao je jednako predan radu, znanju i stvaranju. U razgovoru koji slijedi progovorit će o tome kako je doživio prijelaz iz radnog života u mirovinu, što za njega znače obitelj i vjera, kako izgleda svakodnevica između Zagreba i rodnih Miljevaca, te na koji način u pisanju i radu pronalazi smisao i radost. (D. Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 14. listopada 2025.

U hrvatskoj historiografiji i filologiji malo je istraživača koji su svojim otkrićima izazvali toliko pozornosti i preispitivanja ustaljenih spoznaja kao dominikanac i povjesničar dr. sc. Stjepan Krasić. U svojim knjigama „Pape i hrvatski književni jezik u XVII. stoljeću“te „Počelo je u Rimu“, kao i u nizu javnih nastupa, dr. Krasić iznio je niz teza koje – bez pretjerivanja – mijenjaju dotadašnje shvaćanje povijesti hrvatskoga jezika, njegove afirmacije i međunarodnog položaja. (D. Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 09. listopada 2025.

Zapaženu međunarodnu konferenciju o posljedicama komunističkoga prevrata 1945. godine u Hrvatskoj i drugim zemljama današnje srednje i istočne Europe ugostio je krajem rujna Institut »Ivo Pilar« u Zagrebu. Jedan od organizatora skupa bio je i dr. Josip Mihaljević, zamjenik ravnatelja Hrvatskoga instituta za povijest i povjesničar koji se profilirao kao jedan od vodećih stručnjaka za hrvatsku povijest u razdoblju komunističke Jugoslavije. (M. Erceg, GK)

Detalji

Objavljeno: 08. listopada 2025.

Povjesničar i publicist Anđelko Mijatović pripada onom krugu hrvatskih znanstvenika koji su svojim djelovanjem nastojali rasvijetliti mnoge važne i dugo zanemarivane ili prešućivane stranice hrvatske povijesti. (D. Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 26. rujna 2025.

O Srednjoj Europi stoljećima se vode rasprave – gdje počinje, gdje završava, i koje su njezine glavne značajke. Hrvatska je pritom često smještana na rubne točke različitih kulturnih i političkih zona: dok je danas gotovo „normalno“ čuti kako nas se ubraja u Balkan, povijesna iskustva i intelektualne rasprave svjedoče o snažnoj ukorijenjenosti Hrvatske u srednjoeuropski krug. Upravo tim pitanjem bavi se knjiga Srednja Europa očima hrvatskih intelektualaca u 20. stoljeću, čiji su autori Domagoj Tomas, izvanredni profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Osijeku, i Tomislav Kardum s Hrvatskog instituta za povijest. (D. Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 23. rujna 2025.

Na temelju četverogodišnjega istraživanja arhiva u Beogradu i šire, dr. sc. Tihomir Rajčić u svojoj novoj knjizi Krivnja Srbije za Prvi svjetski rat rekonstruira mrežu srpskoga državnog terorizma, koja je izravno vodila do sarajevskoga atentata i eskalacije sukoba 1914. godine. (D. Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 21. rujna 2025.

Razgovaramo s dr. sc. Domagojem Vidovićem, jezikoslovcem, onomastičarom i etimologom te voditeljem Odjela za onomastiku i etimologiju u Institutu za hrvatski jezik. Riječ je o znanstveniku i publicistu koji već desetljećima sustavno proučava i popularizira hrvatsku jezičnu i kulturnu baštinu, a osobitu pozornost posvećuje rubnim hrvatskim prostorima, gdje se najjasnije očituje višeslojnost i bogatstvo nacionalnoga identiteta. (D. Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 17. rujna 2025.

Umro je umirovljeni general Ante Roso. Bit će pokopan u Francuskoj, a na posljednji ispraćaj doći će i njegovi suborci, među kojima i general Ante Gotovina. Naš reporter razgovarao je u listopadu 2024. na jugu Francuske s Rosom, prvim generalom Zbora Hrvatske vojske te svojedobnim zapovjednikom HVO-a o brojnim detaljima iz prošlosti: od bijega na Zapad, preko Legije stranaca, do nepoznatih epizoda iz Domovinskog rata. (S. Puđa, Večernji list)