Detalji

Objavljeno: 29. listopada 2019.

Stara je bolest, ne samo domaćih političara, nego političara od zanata uopće, da vrlo nerado ustupaju mjesto sposobnijima, a pogotovo ne mlađima, iako su u duši uvjereni da su mlađi tj. oni koji dolaze (kod svih naroda) energičniji i sposobniji od onih koji odlaze… (Đ. Bašić)

Detalji

Objavljeno: 17. rujna 2019.

Tekst koji je Umberto Eco napisao prije nekoliko godina prividno je šaljiv, no smatram da je i više nego ozbiljan. (Đ. Bašić)

Detalji

Objavljeno: 22. kolovoza 2019.

Ne nadajte da ćete se riješiti knjiga, ali ni četništva i izdavanja knjiga o toj problematici, pa vam ovakve knjige mogu pomoći u shvaćanju tog balkanskog i plemenskog fenomena neprihvatljivog udruživanja i djelovanja u okviru nekog umišljenog „svi i svuda“-naroda. (Đ. Bašić)

Detalji

Objavljeno: 07. lipnja 2016.

Djawhar je „udario temelje novoj egipatskoj prijestolnici koju je nazvao al-Kahira – Kairo“, koji je neko vrijeme bio drugi najveći muslimanski grad (iza Bagdada). (Đ. Bašić)

Detalji

Objavljeno: 27. svibnja 2016.

Gospodarenje otpadom svodi se u biti na gospodarenje zdravim razumom, a oduvijek je nekolicina ljudi pokušavala gospodariti nad svim ostalim ljudima. Otpada i otpadnika gosp(od)arstva bilo je i bit će i prije i nakon pada svih „Republika“, pa do neizbježnog kraja svijeta. (Đ. Bašić)

Detalji

Objavljeno: 04. travnja 2016.

Izdvajanje po principu 60% i 40% za „europsku prijestolnicu kulture“ smatram neprimjerenim, već bi EU trebala izdvajati sredstva u potpunosti (100%). Nadalje, EU bi baš trebala obnavljati zapuštene i ruinirane gradove i njih proglašavati „prijestolnicama kulture“ diljem Europe, možda i do stotinjak gradova i gradića godišnje, ali tu je i pitanje sredstava koja nisu svih građana i o kojima svejednako ne donose odluke upravo ti svekoliki građani EU. (Đ. Bašić)

Detalji

Objavljeno: 03. veljače 2015.

Dubrovnik je, po nekim istraživačima, u domeni pomorstva u XIV. stoljeću bio treći na Sredozemlju (iza Genove i Venecije). U XVI. stoljeću Dubrovačka Republika je prva na Sredozemlju, te po prekooceanskim trgovačkim jedrenjacima dubrovačke i strane zastave treća na svijetu (iza Španjolske i Nizozemske). Još od najkasnije 1312. u Dubrovniku se vršio nadzor nad najvišom dopuštenom razinom (mjerom) krcanja brodskog tereta, a posebni zakon o crti najvećeg dopuštenog krcanja donesen je 1361. (Đ. Bašić)

Detalji

Objavljeno: 25. veljače 2014.

Dubrovački top "Gušter" je remek-djelo poznatog ljevača topova i zvona Ivana Krstitelja Rabljanina (de Tollis, de Comite, de Conte) (Rab, oko 1475./?/ - Dubrovnik, 1540.). Rabljaninova čuvenost u tadašnjem svijetu otvarala mu je tržište za prodaju topova u južnoj Italiji i Španjolskoj, a u današnjem ostalo je ime jedne ulice u Dubrovniku. Status građanina Dubrovnika stekao je primitkom u bratovštinu Antunina 1509. godine. (Đ. Bašić)