Hrast u Zagrebu održao svoju prvu konvenciju

Danas je u Zagrebu održana konvencija političkoga pokreta Hrvatski rast – Hrast. Skup je bio zakazan u prostoru kina Europa, koje je bilo popunjeno toliko da se tražio stolac više. Opći dojam koji je skup ostavio je da se radi o okupljanju vrlo širokoga spektra osoba, intelektualaca, katoličkih udruga, branitelja, studenata i nekih novih političkih lica, a koje povezuju temeljne vrijednosti – obitelj, katolički nauk i domoljublje.

Krešimir Miletić i Maja Pažin

Konvenciju su vodili Maja Pažin i Krešimir Miletić. Skup je započeo izvođenjem hrvatske himne i minutom šutnje za poginule hrvatske branitelje, a kao što i priliči, čestitan je i Dan neovisnosti.

Ladislav Ilčić i Željka Markić

Nakon što su pozdravljeni gosti, posebice Ruža Tomašić, predsjednica HSP-AS, kao „veliki prijatelj Hrasta", riječ je prva uzela predsjednica stranke Hrast, Željka Markić. Ona je govorila o vrijednostima koje svi u dvorani dijele, kao što su obitelj i domovina. Istaknula je važnost odnosa prema svakodnevnom poslu od kojeg živi velika većina u Hrvatskoj, naglasivši da su toga u vrhu stranke vrlo dobro svjesni jer i sami rade u okviru vlastitih firmi, odnosno radnih mjesta.

Ruža Tomašić (HSP-AS)

Ladislav Ilčić istaknuo je kako većina stanovništva u Hrvatskoj zapravo nema tko bi ju zastupao u Hrvatskom saboru i kako je ovakvo stanje neodrživo. Primijetio je kako se u Hrvatskoj kroz medije i općenito kroz stvaranje društvene klime sustavno radi na udaljavanju ljudi od politike, upravo kako bi se održalo današnje stanje u kojem samo manjina ima svoje političke predstavnike. Zato se tome treba aktivno suprotstaviti i angažirati. Ilčić je rekao još kako na sljedećim izborima Hrast ne će odmah pobijediti, ali da ljudi trenutno na političkoj sceni traže nove vrijednosti, nove ljude i zajedništvo – što Hrast upravo predstavlja.

Marija Peakić Mikuljan

Hrvoje Hitrec, kao koordinator izradbe programa, otvorio je dio konvencije na kojem su predočeni neki osnovni naglasci iz opsežnoga programa Hrasta. Govor Hrvoja Hitreca često je bio prekidan aplauzima, a mi ga predviđamo objaviti sljedećih dana kao poseban prilog.

Zdravko Roško i Tomislav Nürnberger

Na programu Hrasta radili su brojni pojedinci iz hrvatskog društvenog i javnog života. Dijelove programa napisali su, kako je objašnjeno, prof. dr. Miroslav Tuđman, akademik Slaven Barišić, Tomislav Nürnberger, dr. Zvonimir Radić, Zdravko Roško, prof. Kuzma Kovačić, Marija Peakić Mikuljan, Miroslav Međimorec, Hrvoje Hitrec, dr. sc. Ante Birin, Mario Marcos Ostojić, i mnogi drugi. U nešto sažetijem obliku program Hrasta je tiskan u novinskoj formi preko četiri velike stranice i kao takav dijeljen na samoj konvenciji.

Tijekom konvencije predstavljene su i razne komponente pokreta Hrast uključene u njegov rad. Čuli su se predstavnici niza katoličkih udruga, skupu su se također obratili predstavnici poduzetnika i privrednika, zapažene i čvrste nastupe ima li su, kao što je i za pretpostaviti, predstavnici branitelja. Mlade je efektno predstavio diplomirani povjesničar Ivan Mihanović.

Kristina i Dražen Bušić

Više puta tijekom skupa spomenuto je iseljeništvo koje je „svedeno na folklornu razinu", Hrvati u Bosni i Hercegovini kojima se moraju osigurati uvjeti za opstanak, mladi koji ne žele životariti već sudjelovati u hrvatskoj budućnosti, hrvatski junaci koji su u zatvorima, posebice generali Gotovina i Markač. Skupu su prenesene i riječi Darija Kordića, koji je zatočen u zatvoru Karlaua u austrijskom Grazu.

Krešimir Miletić predstavlja hrvatske branitelje: Josip Prebeg, Vedran Ujević, Jure Pavlović i Ante Mamić

Ošto je kritizirana teza da Hrvati nisu u stanju vladati sami svojom državom: „dok hrvatski radnik i seljak rade, bogatstvo koje su stvorili troše pripadnici kumrovačke škole". „Ako se mladi ne uključe u politički prostor" – čulo se isto – „on će ostati nelustriranim skupinama iz bivšeg sustava". Kritizirana je također monetarna politika, i posebice, povlašteni položaj banaka u odnosu na hrvatske građane. Predložene su značajne promjene nekih zakona, ali je isto tako naglašena potreba ukupne zakonske deregulacije.

Osuđeni su svi zločinački poredci, ali je pri tome primijećeno da je potpuno izostao kazneni progon živućih sudionika partizanskih zločina. Naglašeno je kako se i pored ovih neriješenih pitanja Hrast u prvom redu kroz svoj program okreće prema naprijed i problemima hrvatskog razvoja i brige za budućnost države i naroda.

Skup je završio predstavljanjem koordinatora po izbornim jedinicama i velikim okupljanjem na pozornici - uz izvođenje Hrastove himne - svih izravno uključenih u projekt, odnosno svih voditelja pojedinih komponenti Hrasta. Nakon više od dva sata, koliko je konvencija trajala, prvi dojmovi kazuju kako je Hrast pokazao svojom raznolikošću i širinom potencijale koji bi dugoročnijim radom mogli biti podloga za široko okupljanje na narodnjačkim i katoličkim političkim i svjetonazorskim temeljima.

M. M.