Još samo promijeniti Ustav i odosmo u EU
Političari se ne zamaraju da stanovništvu objasne koliko će Hrvatska od članstva u EU dobiti, a koliko će morati dati. Važno je da su udobrovoljili Slovence Poklonili im ribu za odgodu ulaska u EU http://www.croatia.ch
O tome ne govore niti riječi, a objektivne pokazatelje taje kao zmija noge. Niti riječi o tome kolika je bilanca prihoda i rashoda jednogodišnjeg članstva Hrvatske u EU, ako jednom uđe, a to je lijepo iskazano na samo jednoj stranici u publikaciji Instituta za javne financije (u tabeli). Kod nas se govori samo o tome kako će Hrvatska dobiti velika sredstva iz fondova EU i da će poteći med i mlijeko, a ne govore o rashodima.
Razlika prihoda i rashoda prema spomenutoj analizi (tabela) vrsnih autora (iz MMF i HNB) je 2,64 milijarde kuna/god i to pod pretpostavkom da će se ono što će Hrvatska kroz fondove EU dobiti - 100% djelotvorno iskoristiti. Dakle, godišnji trošak članstva Hrvatske u EU bit će najmanje 2,64 milijardi kuna.
S obzirom na način dijeljenja novca u Hrvatskoj (ja tebi, ti meni), zasigurno će trošak članstva biti i znatno veći. Za usporedbu štete od elementarnih nepogoda iznose oko 1,5 milijarde kuna/god, a nikakvog sustava za borbu s izvanrednim stanjima (i u ratu i u miru) u Hrvatskoj nema. Srušen je usred Domovinskog rata 1994. kada je trećina Hrvatske bila okupirana i ishod rata potpuno neizvjestan. Mafija u sprezi s političarima srušila je sustav obrane, zaštite i spašavanja još u Domovinskom ratu Godišnji trošak članstva Hrvatske u EU, dakle biti će stoga gotovo dva puta veći od godišnjih šteta od elementarnih nepogoda.
Nisam čuo nikog da želi više elementarnih nepogoda, no ništa se u Hrvatskoj ne čini niti da se njihove štete smanje, a samo bi u EU. Stoga im je sada kada su „udobrovoljili“ Slovence, trenutno glavna briga promjena Ustava, pa ga žele što prije promijeniti Ako bude potrebno i ustav ćemo promijeniti!
Tablica: Učinci učlanjenja u EU na proračun opće države 2007.
| mil.kn | postotak BDP-a | |
| Prihodna strana proračuna | ||
| 1.Transferi koji nisu vezani za projekte | ||
| 1.1 Dohodovne potpore | ||
| Jaz likvidnosti | -590 | -0.24 |
| Učinak supstitucije | 371 | 1.15 |
| 1.2 Tržišne potpore | ||
| Jaz likvidnosti | -205 | -0.08 |
| Učinak supstitucije | 205 | 0.08 |
| 1.3 Unutarnje politike | ||
| Prihodi | 354 | 0.14 |
| 2. Transferi vezani za projekte | ||
| 2.1 Strukturni fondovi | ||
| Prihodi | 779 | 0.31 |
| Sufinanciranje | -261 | -0.10 |
| 2.2 Kohezijski fond | ||
| Prihodi | 31 | 0.01 |
| Sufinanciranje | -5.4 | -0.002 |
| 2.3 Ruralni razvoj | ||
| Učinak susptitucije | 71 | 0.03 |
| Sufinanciranje | -110 | -0.04 |
| 3.Ostali transferi | ||
| 3.1Pretpristupna pomoć | 478 | 0.19 |
| 3.2Posebni aranžmani | 558 | 0.22 |
| 3.3Proračunska kompenzacija | 0 | |
| Ukupni prihodi | 1676 | 0.67 |
| Rashodna strana proračuna | ||
| 1.Uplate u proračun unije i EIB-a | ||
| 1.1Uplate u proračun EU-a | ||
| Carine | -534 | -0.21 |
| PDV | -338 | -0.14 |
| BND | -1900 | -0.76 |
| Korekcija za UK | -177 | -0.07 |
| 1.2 EIB | -75 | -0.03 |
| Ukupne uplate | -3024 | -1.21 |
| 2.Izdaci za prilagodbe | ||
| 2.1Usklađivanje carinske tarife | -996 | 0.40 |
| 2.2Okoliš | -300 | -0.12 |
| Ukupni izdaci za prilagodbe | -1296 | -0.52 |
| Ukupni rashodi | -4320 | -1.74 |
| Neto gubitak za proračun | -2644 | -1.06 |
Izvor: (Autorov izračun) Fiskalni aspekti pridruživanja: možemo li u Europsku uniju s proračunskim deficitom?
Judita Cuculić( MMF), Michael Faulend i Vedran Šošić(HNB), PRIDRUŽIVANJE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI, Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb 2004., str.61 (ijf.hr)
N. A.
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na 
