Uz ZERP i IGP: Za pamtiti i širiti

Iz građanske perspektive je ohrabrujuće čitati tekst [Izgledi za ispravak hrvatske vanjske politike] koji sadrži optimistički pristup rješavanja sadašnjih problema u Hrvatskoj kao i uvjete uz koje je to ostvarivo. Uvjeti su realni i uvjerljivi i ukazuju na prioritete npr. potreba međunarodnog programskog djelovanja, počam od drugačije struktuirane i orjentirane diplomacije. Ovaj tekst a i dosadašnji javni nastupi uvaženih stručnjaka međunarodnog i pomorskog prava, ekonomskih i drugih znanosti kao i ovdje objavljeni komentari ističu i podupiru stav da se Republika Hrvatska treba pridržavati Međunarodne konvencije o pravu mora, koja uključuje pojam Isključivog gospodarskog pojasa (IGP), jer se time utvrđuje stjecanje suverenih prava na moru obalnoj državi i to se rješava multirateralno uz međunarodno prihvaćene norme. Svjesno ću neke od misli dijelom ponoviti s namjerom kako bi se pamtile i širile.

Prihvaćanjem ZERP-a umjesto IGP, hrvatsku je Vladu EU gurnuo rješavati umjetno nastali „granični spor“ sa Slovenijom bilateralno, bez zaštite međunarodnih pravila ponašanja u rješavanju spora. Pri tom valja istaknuti da je o analizi razloga za ukidanje ZERP-a bilo opširnije izlaganja na prošlogodišnjem skupu „More - Hrvatsko blago“, održanom u travnju 2008. godine u Zagrebu u organizaciji Matice hrvatske, ogranak u Rijeci. U zaključnoj riječi je bilo najavljeno izdavanje Zbornika još tijekom 2008. godine. To mi je sve poznato zbog prisustvovanja Skupu. Sigurno je kako bi multidisciplinarni sadržaj zbornika pomogao i olakšao rješavanje graničnih problema sa Slovenijom, koji traju. Međutim, taj Zbornik ni danas, 13 mjeseci nakon održavanja skupa, nije izašao. Ta činjenica nameće ujedno i pitanje kako predusresti da administrativni problem onemogući da bitna informacija bude pravovremeno iskorištena u interesu Hrvatske.

Luche

{mxc}