Ilegalne migracije

U listopadu je 40 posto svih pokušaja ilegalnih prelazaka vanjskih granica Europske unije zabilježeno na zapadnobalkanskoj ruti, piše u srijedu Večernji list. Iako se fokus premjestio na Bjelorusiju, baltičke zemlje i Poljsku, očito je da ta ruta, preko koje migranti stižu i do granice Hrvatske, i dalje trpi najveći migrantski pritisak.

Do sada je ove godine na zapadnobalkanskoj ruti prijavljeno 48.500 ilegalnih prelazaka granice. Većina migranata na Migrantiovoj ruti došla je iz Sirije, Afganistana i Maroka, objavili su iz Frontexa.

Samo u listopadu otkriveno je više od 9000 ilegalnih prelazaka, što je povećanje od 140 posto u odnosu na prošlu godinu, kad ih je zabilježeno 3816 i povećanje čak od 810 posto u odnosu na listopad 2019., kad je ta brojka iznosila 1003. Za usporedbu, na istočnoeuropskim granicama, uz Bjelorusiju, u prvih 10 mjeseci ove godine zabilježeno je 8000 pokušaja prijelaza.

Ukratko - preko zapadnoeuropske rute u mjesec dana u EU je pokušalo ući više migranata nego preko istočnih granica u prvih deset mjeseci ove godine.

U skladu s brojkama, i povećanim brojem dolazaka, u okolici Bihaća je krajem prošlog tjedna otvoren novi kamp za ilegalne migrante. Kod sela Lipa podignuto je kontejnersko naselje koje može prihvatiti do tisuću i pol osoba.

Kontejneri su opremljeni grijanjem, električnom energijom i tekućom vodom, a tamo se uz samce mogu smještati i obitelji te djeca bez roditeljske skrbi za koje je predviđena trećina smještajnih kapaciteta.

Ranije je na tom mjestu bilo šatorsko naselje, što je potaknulo međunarodnu zajednicu, a posebice Europsku uniju, da reagira i osigura donacije kako bi se stvorili humaniji uvjeti za boravak migranata. No također, to je i centar iz kojeg kreću ilegalne migracije prema hrvatskoj granici, često i uz prešutno odobrenje lokalnih vlasti.

Hrvatska nije željena destinacija tim ljudima, već samo tranzitna zemlja kroz koju žele proći što brže i neopaženije. Redovna procedura - dolazak na granični prijelaz i traženje azila, nakon čega se po međunarodnom pravu svaki taj zahtjev mora razmotriti, povlači sa sobom i rizik. Ako migranti jednom budu zavedeni kao tražitelji azila u Hrvatskoj, oni je ne bi smjeli napuštati, a u slučaju da ih se uhvati u nekoj drugoj EU članici, vraćaju ih u Hrvatsku, donosi Večernji list.

(hkv)

Pet, 28-01-2022, 04:21:09

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.