Zaštita novinara

Europska povjerenica za "vrijednosti i transparentnost" ovog će petka predstaviti dugo očekivani Zakon o slobodi medija u EU. Vera Jourova smatra da je novinarima potrebna veća zaštita od utjecaja, prijetnji i nasilja - iako je sloboda novinarstva zapravo zajamčena Poveljom EU o ljudskim pravima i ustavima 27 zemalja članica.

Prema navodima organizacije Reporteri bez granica, stanje medija u Europi nije loše u usporedbi s drugim regijama svijeta.Iznimke su Bjelorusija, Rusija i Turska. Situacija je mnogo teža u većim dijelovima Azije, Afrike i dijelu Latinske Amerike. Situacija u sjevernoj Americi, Australiji i južnoj Africi bolja je nego u Europi.

Vera Jourova

Povjerenica Vera Jourova

Zašto je potreban EU-zakon o slobodi medija?

Prema opažanjima Europske komisije i Reportera bez granica, nasilje i maltretiranje novinara je posljednjih godina poraslo u mnogim dijelovima EU. Medijska koncentracija (op. red.: koncentracija vlasništva nad medijima) napreduje i u nekim državama članicama EU-a, primjerice u Mađarskoj, Poljskoj i Grčkoj vlade se masovno miješaju u vlasničke odnose, nastojeći preuzeti vlasništvo nad medijima ili pokušavaju izvještavanje učiniti provladinim.

I u Njemačkoj su, prema izvještaju Reportera bez granica, uz demonstracije porasli napadi protivnika cijepljenja ili desničarskih skupina na medije. Sve je više i omalovažavanja uz upotrebu riječi „Lügenpresse" - "lažljivi mediji".

Njemačka je stoga skliznula s "dobre" na "zadovoljavajuću" poziciju na ljestvici Reportera bez granica. Primjetna je i sve manja raznolikost dnevnih novina. Povjerenica EU-a Jourova kaže da se problem mora rješavati primjenom europskih propisa jer se vlade zemalja članica EU nedovoljno brinu o tome.

Što Europska komisija želi promijeniti novim Zakonom?

"Zakon sadrži mnogo toga što se neće svidjeti nekim državama članicama, jer, između ostalog, ima za cilj stvoriti najveću moguću distancu između politike i medija", rekla je Europska povjerenica Jourova u intervjuu za češki javni servis Radio Prague International. Prva stavka nacrta Zakona propisuje da država ne smije utjecati na sadržaj medija. "To znači da kada novac poreznih obveznika, bilo iz EU-a, vlada ili regija, pristigne u medije, to mora biti transparentno i ne smije biti diskriminacije", rekla je Jourova.

Kadrovska rješenja u medijima trebaju postati transparentnija. Vlasničke odnose u privatnim medijskim kućama trebalo bi javno objaviti kako bi se izbjegao monopol. Treba osigurati stabilno financiranje novina, radija i novinskih agencija. To su daljnji zahtjevi obuhvaćeni zakonom koji prvenstveno ekonomskim propisima treba djelovati na unutarnje tržište EU.

Zašto je Mađarska negativan primjer?

Stanje medija u Mađarskoj pod desničarskom vladom premijera Viktora Orbana pokrenulo je alarm za uzbunu u Bruxellesu. "To nam je dalo veliku inspiraciju", rekli su dužnosnici EU, koji su pisali nacrt zakona. U Mađarskoj su poduzetnici, lojalni Orbanu, kupili glavne medijske kuće i donirali ih fondaciji KESMA, koja je pod kontrolom države.

Ovaj model doveo je do "izjednačavanja ili sinkronizacije" novina i internetskih stranica odnosno njihovih sadržaja (op. red.: usmjeravanje medija na politiku i ideologiju grupe koja je na vlasti). Orban je prethodno preuzeo kontrolu nad javnim servisima. Europska komisija strahuje da će u Mađarskoj „presušiti vijesti", odnosno da će postojati gradovi i općine u kojima više nema neovisnih i nevladinih medija.

Slični problemi postoje i u Poljskoj a u Grčkoj je konzervativna vlada dekretom preuzela kontrolu nad javnim servisima. Po slobodi novinarstva Grčka je na 108. mjestu od 180 zemalja, dok je Mađarska na 85. mjestu. Usporedbe radi: Njemačka je na 16., a Norveška na 1. mjestu.

Ubojstvo Kuciaka

Ubojstvo novinara Jana Kuciak i njegove partnerice Martine Kusnirove 2018.

Što je još regulirano Zakonom o medijima?

Nakon ubojstava novinara u Francuskoj, Malti, Slovačkoj i Nizozemskoj posljednjih godina, novinari bi trebali biti bolje zaštićeni od nasilja i pritisaka, kako u stvarnom životu tako i na internetu.Treba unaprijediti suradnju s policijom i državnim tužiteljstvima.

Neutemeljene tužbe, podnesene da se ušutkaju istraživački mediji, trebale bi odmah biti odbačene. Određene metode prisluškivanja novinara treba zabraniti, a njihove izvore bolje zaštititi. EU bi trebala redovno izvještavati o stanju medija u pojedinim državama članicama i intenzivnije istraživati ​​pritužbe uz primjenu prava na konkurenciju.

Što se postiže Europskim zakonom o slobodi medija?

Slobodni mediji ključni su za funkcioniranje demokracija u EU. Zato je Zakon o medijima vrlo važan“, kaže Katia Segers, stručnjakinja za medije sa Slobodnog sveučilišta u Bruxellesu. Ona kaže kako zakon stvara okvir "za kažnjavanje agresije na novinare".

Jednako je važno novim zakonskim propisima dobiti točan pregled medijske koncentracije i vlasništva. Tijela za nadzor medija moraju biti neovisna o državi, zahtijeva Segers u razgovoru za DW. Zakon EU-a ide u dobrom smjeru. "Vrlo je važno ojačati javne servise, jer znamo, a to proizilazi i iz našeg istraživanja, da države s jakim javnim emiterima imaju veći stupanj demokracije."

Osim toga, „javni servisi postavljaju visoke standarde, s kojima se trebaju mjeriti mediji u privatnom vlasništvu", dodaje Katia Segers.

Kada će Zakon o medijima biti usvojen?

Države članice EU-a moraju usvojiti zakon „kvalificiranom" većinom (op. red.: kada 55% država glasa „za“ – u praksi to znači 15 od 27 država ili kada prijedlog podržava najmanje 65% ukupnog stanovništva EU). Zakon mora usvojiti i Europski parlament. Europska povjerenica Vera Jourova računa s otporom, posebno u srednjoj i jugoistočnoj Europi, gdje su mediji podložni većem pritisku vlada nego na zapadu Europe. Zakon bi trebao stupiti na snagu prije europskih izbora 2024. kako bi se osiguralo pošteno, pravedno i slobodno izvještavanje tijekom izborne kampanje.

Bernd Riegert
Deutsche Welle

 

Sri, 28-09-2022, 01:11:13

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.