Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

CHM-krstioniica

Blagoslov Crkve hrvatskih mučenika na Udbini

Ruj 13, 2010
Na Udbini je u subotu 11. rujna u nazočnosti oko 15 tisuća hodočasnika proslavljen Dan hrvatskih mučenika koji je ove godine bio u znaku blagoslova Crkve hrvatskih mučenika. Misno slavlje, na kojem se okupilo 15.000 vjernika, predvodio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u zajedništvu s desetoricom biskupa i…
0-_dsc_0954.jpg

Objavljena knjiga M. Tuđmana "Informacijsko ratište i informacijska znanost"

Velj 18, 2009
Političko podzemlje, kako to vole reći na Pantovčaku i Gornjem Gradu, ponovno se sinoć okupilo na javnom predstavljanju najnovije knjige Miroslava Tuđmana «Informacijsko ratište i informacijska znanost». Knjiga je predstavljena u dvorani Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu, a izlaganja Branka Salaja, Joze Čurića,…
Savska c

Zagrebački gradonačelnik zabranio pušenje lula

Lis 13, 2011
Kada bi se mogli u sportskom autu vratiti kroz vrijeme, kao tinejdžer Marty McFly (Michael J. Fox) iz filmske trilogije Povratak u budućnost, vidjeli bi u Zagrebu i "Kinesku četvrt" iza današnjeg Muzeja Mimara na Rooseveltovom trgu, a tramvajem bi djecu vozili do Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj ulici.…
Škrip - muzej

Reportaža: Škrip - Lijepa li si...

Lis 02, 2007
Na otoku Braču kršćanstvo se raširilo vrlo rano (već od 3. st. je na ilirskom području dobro organizirano) i nigdje se na cijeloj jadranskoj obali ne nalaze ostaci tako brojnih starokršćanskih (kasno antičkih) ali i (staro)hrvatskih sakralnih prostora. Danas osamljene crkvice po unutrašnjosti otoka, a nekada uz…
Bespuća hrvatske politike

Reportaža s predstavljanja nove knjige Mate Kovačevića

Srp 04, 2009
U četvrtak 2. srpnja 2009. u organizaciji HKZ-a i Hrvatskog slova u Zagrebu je održano predstavljanje nove knjige novinara, publicista i člana Hrvatskog kulturnog vijeća Mate Kovačevića. Knjiga pod nazivom Bespuća hrvatske politike predstavlja zbirku autorovih kolumni, koje su izlazile u tjedniku Fokus, od rujna 2004.…
beram.jpg

Beram – "Krasna zemljo, Istro mila“ (1/2)

Svi 26, 2009
Hrvati izvan Istre uglavnom nikad nisu čuli za hrvatsku „Siktinsku kapelu“ i kasnogotičke freske iz crkvice sv. Marije na Škriljinah kraj Berma, najpoznatije djelo cjelokupnog istarskog srednjovjekovnog slikarstva i istarske kršćanske sakralne baštine. Rad su hrvatskog, domaćeg majstora Vincenta (Vinka) iz Kastva,…
46-Zmajevi na zaglavnom kamenu katedrale Zagreb

Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali (2/5)

Stu 25, 2008
Najpopularnije štivo srednjeg vijeka, uz Bibliju, je bestijarij ili srednjovjekovni prirodopis s popisom biljaka, životinja, demona, zmajeva i drugih mitoloških bića, kojima je po pučkom vjerovanju Bog dao magijsko svojstvo. Mistika i simbolika tih bića postaje dio likovne opreme katedrala, a s njima su osobito bogato…
0-Humac

Reportaža: Knjižnica franjevačkog samostana svetog Ante Padovanskog na Humcu

Lis 01, 2009
Hercegovački franjevci su gradnjom samostana na Humcu utemeljili ne samo duhovno i vjersko nego i odgojno središte za žitelje ovog kraja. U prostorijama samostana otvorili su pučku školu 1867. godine i uredili samostansku knjižnicu, a od 1871. i franjevačku srednju školu, te prvu godinu filozofsko-teološkog studija.…
0 trojednica

O tome se ne govori – simboli grba Kraljevine Slavonije (4/4)

Velj 12, 2014
Može li se danas što naučiti od povijesti? Naravno, ali nismo spremni oteti se "teoriji zaborava", toj našoj nacionalnoj disciplini koju danas svesrdno promiću jurišnici militantnog liberalizma, po nekima liberalnog fašizma. Pristajati uz ovakvu tiraniju ravno je samouništenju. Živimo u vrijeme brisanja pamćenja,…

Reportaže u kronološkom redu

 
 

 

MiroMoram priznati da je istinski privilegij bio poznavati gospodina profesora Miroslava Tuđmana. Naš Mirek, prepun znanja i skromnosti, je bio renesansni čovjek širokih interesa kakvi su rijetki u današnjoj Hrvatskoj. (LJ. Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Mile Bogović CHM Crkva hrvatskih mučenikaBliži nam se 81. rođendan (7. kolovoza) čovjeka koji je već sada, za života, postao pozitivna povijesna ličnost hrvatskoga naroda, skromnog čovjeka s kojim započinje i završava projekt izgradnje Nacionalnog svetišta Crkva hrvatskih mučenika na Udbini (kratica CHM) i čovjeka koji je to Svetište 11. rujna 2010. blagoslovio - naš prvi gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović. S tom svrhom objavljujemo ovu reportažu, skromni uvid u biskupov rad i zasluge, ali i protiv zaborava.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0 maskaPrije 700 godina jedan je hodočasnik, Hrvat, bio u desetom krugu Raja. A gdje smo danas? Naša sudbina ovisi o 151 rodno neutralnoj glavi s posebnim potrebama. Sve za dobrobit ljudi s katastrofalnim posljedicama, moduliranim u centrima militantnih globalista. 'Kip slobode' ili Robespierre - Fouchéov "Kult Višnjeg bića i Razuma" (Culte de l'Être suprême & Culte de la Raison)? Patuljci su i danas traženi proizvod. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0 strelnikovTko je današnji sekularni Torquemada, Inquisitor Generalis? Tko je sve koji ne poštuju bulu (Paris foederis, 2015.) proglasio hereticima? Tko danas stavlja znanstvenike na Index Librorum Prohibitorum? I tko su učeni suradnici na priručniku Malleus Maleficarum? Globalna mafionerija i njihova Kongregacija za doktrinu New Age vjere u božicu Zemlju, sveti Ugljični Dioksid i globalno zatopljenje. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Ivo loloMeštar Bandić i njegov očenaš za povratak biste Ive Lole Ribara, koju su, nota bene, pobunjeni Srbi u okupiranom selu Vukmaniću 1991. bacili u zdenac, krivac je za ovu reportažu. Na prvi pogled, u zemlji koja slabo čita, zanimljiva kuća u Demetrovoj ulici i Lolo izgledaju jako nepovezano. (Lj. Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Stara GradiškaDonosimo prilog Ljubomira Škrinjara, opremljen bogatom fotodokumentarnom građom, o knjizi Vlade Radošića "Pakao srpskog logora. Stara Gradiška 1992. godine", u kojoj se donose autentični dokumenti, pravi podaci o broju žrtava i svjedočenja preživjelih logoraša. (hkv)

Add a comment        
 

 

dbU prepunoj dvorani „Vijenac“ Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu predstavljeno je u utorak 8. siječnja drugo, dopunjeno i izmijenjeno izdanje monografije Damira Borovčaka „Gvozdansko – hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora“. (hkv)

Add a comment        
 

 

Bruna Esih Krug za trgKrug za Trg održao je danas jedanaesti po redu veliki javni prosvjed i time obilježio 10. godinu djelovanja. Kratkim uvodnim govorima prvo su se skupu obratili Maja Runje i Ante Beljo. Na poziv upravo Maje Runje, na pozornicu su se iz mase okupljenih popeli Bruna Esih, Zlatko Hasanbegović i general Željko Glasnović te su se potom nazočnima obratili kratkim govorima.(hkv)

Add a comment        
 

 

0 KBC ZAGREB RebroMožda je glupo pitanje, no može li netko pojasniti zašto Hrvatska liječnička komora, koje su članovi i dr. Vojislav i Leposava Stanimirović, nije do danas vratila u svoje okrilje hrvatske liječnike koji su "zbog suradnje s okupatorom nedostojni da budu članovi Zbora liječnika"? Važan naputak za korisnike zdravstvenih usluga KBC Zagreb - Rebro. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Damir BorovčakUnutar hrvatskoga katoličkog intelektualnog kruga u ponedjeljak 10. listopada u dvorani Vijenac predstavljena je nova knjiga publicista Damira Borovčaka „Zrin 1943. – Svjedoci komunističkog zločina“. Radi se o nastavku autorove potrage za istinom o Zrinu, kao simbolu skrivene hrvatske povijesti.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Sabor Udruge Macelj 2016Izvještajni sabor Udruge Macelj 1945. održan je u subotu u prostorima Kulturnoga centra Dubrava u Zagrebu. Nakon izbora radnoga predsjedništva Saboru su se obratili gosti svojim pozdravnim govorima. Predsjednik udruge dr. Stjepan Bačić uručio zahvalnice pojedinim članovima udruge za iznimni rad oko otkrivanja masovnih grobišta, među kojima i ratnom ministru zdravstva Andriji Hebrangu.(Lj. Škrinjar, NN)

Add a comment        
 

 

0 bolnica Novi ZagrebZa izgradnju Kliničke bolnice Novi Zagreb izdvojeno je 860 milijuna njemačkih maraka, a u gradnju je uloženo tek oko 330 milijuna maraka. Što je tu problematično? Puno toga, ali najviše to što se ne zna gdje je završilo 530 milijuna maraka (265 milijuna eura): u džepovima peraća tanjura iz radničkog restorana ili u džepovima uglednih partijskih dužnosnika čija su djeca danas enormno bogata. Političkom odlukom vlade "reformiranog" komuniste Račana o rekonstrukciji i nadogradnji bolnice Rebro definitivno je KB Novi Zagreb ("Sveučilišna bolnica") postala gradski infrastrukturni otpad. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

6 Rebro Erber 1935Izrada izvedbenih nacrta Zakladne bolnice s 843 kreveta zaključena je u veljači 1935. sklapanjem izravne pogodbe s arhitektima Franjom Gabrićem i Stankom Kliskom. Projekt četverokatnog monobloka s osnovom u obliku slova ‘H’, s četiri južna krila s bolesničkim sobama i 12 odjela dovršen je u prosincu 1935. Rudolf Erber, zagrebački gradonačelnik i pročelnik Zakladnog odbora, prvom lopatom otvara gradilište 19. prosinca 1935., no stvarno su građevinski radovi počeli tek 6. kolovoza 1936.(Lj. Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0 Zidovska bolnicaNatječaj za rušenje bolnice započelo je 16. veljače 1931. i trajalo je dva mjeseca. Pristiglo je pet ponuda. Ugledne građevinske tvrtke zagrebačkih Židova "Pollak & Bornstein", "Adolf i Ernest Ehrlich" i "Dubsky i drug" tražile su po milijun dinara, a nepoznati građevinski poduzetnik Dragutin Peška iz Soblinca pokraj Sesveta samo 135.000 dinara. Bila je to senzacionalna ponuda, pa se i zagrebački tisak pitao otkud milijunska razlika među ponudama za rušenje stare Zakladne bolnice.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

ZvekanUz međunarodni arhitektonsko-urbanistički natječaj za Zakladnu bolnicu i klinike Medicinskog fakulteta na Širokom brijegu (ne u Hercegovini već u Zagrebu), za Zakladni blok stambeno-poslovnih najamnih zgrada (Trg bana Jelačića) i za Židovsku bolnicu (Petrova ulica), raspisana je 1930. godine i međunarodna licitacija za atraktivno zemljište porušene stare bolnice Milosrdne braće. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0 Krizar Jelacic mVeć je Eugen Kvaternik u zabranjenoj knjizi »Hrvatski glavničar« (1863.) zahtijevao da se novac zarađen u Hrvatskoj u Hrvatsku i ulaže i da se ne odnosi iz zemlje; da kredit bude dostupan i obrtniku i malom čovjeku i malom seljaku, a ne samo veleposjedniku. Neshvatljivo mu je da narod koji živi između Dunava i Jadranskog mora, čije bi gospodarstvo, zbog povoljnoga prometnog položaja, trebalo cvasti - tone u siromaštvo (pauperizaciju)! Osjećam se glupavo dok slušam (pred)izborna obećanja... (Lj. Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0 Kralj TomislavJeste li znali da je zagrebački Grk Dimitrij Demetar bio glavni pokretač nastojanja da se hrvatskom banu Jelačiću podigne spomenik u Zagrebu? Da je spomenik prvog hrvatskoga kralja Tomislava bio izložen na Rokovu perivoju od 12. svibnja do svršetka lipnja 1935., te ga je tu vidjelo oko 3.500 ljudi, i da je »Društvo Zagrebčana« bilo najžešći protivnik postavljanju spomenika u Zagrebu, i da je predsjednik toga društva na Uskrs 1942. sudjelovao u svečanosti otvaranja bolnice Rebro? "Mi Hrvati" to bi morali znati, zar ne? (Lj. Škrinjar)

Add a comment        
Uto, 3-08-2021, 06:41:52

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.