Krug za Trg - 5. prosvjedU subotu je održan još jedan, peti po redu, prosvjed Kruga za Trg. Ova inicijativa sada već tri godine organizira prosvjede kojim se traži uklanjanje komunističkoga diktatora Josipa Broza Tita iz Zagreba i Hrvatske, najodgovornijeg za smrt, kako se sad već pouzdano zna, više od 100.000 naših sunarodnjaka nakon kraja 2. svjetskoga rata. Taj strašni zločin i danas se orkestrirano skriva od javnosti kao i pravo lice komunističkoga diktatora i režima koji je vladao do hrvatskoga osamostaljenja.(mm)

Add a comment Add a comment        
 

 

Zvjezdan LinićFra Zvjezdan Linić u svom razgovoru za ovogodišnji Uskrs u Večernjem listu (Prilog Uskrs, 23. 24. i 25. travnja 2011.) poručuje: "Uskrsnuće je stvarnost! A ne neka ideja, fikcija, želja ili neka moja pobožna nadanja. To je stvarnost i činjenica". Zatim pojašnjava, ako smo katolici moramo znati Vjerovanje, a u toj molitvi molimo: "uskrsnuo treći dan, uzašao na nebo..." Kada bi današnja katolička vjera počivala na nekoj mrtvoj uspomeni na povijesnog Isusa bilo bi jako blijedo, jer se pobjeda nad zlom i smrću upravo ostvaruje uskrsnućem i vjerom u život vječni, poručuje fra Zvjezdan. A o haaškoj presudi generalima je izjavio: „Nisam u depresiji, ali bilo mi je teško. Suosjećao sam s njima. Bio sam kod njih u zatvoru prije pola godine. Imali smo duhovnu obnovu i mogu reći da su jako produhovljeni. Obrana je bila briljantna i svi smo se nadali..."(D.Borovčak)

Add a comment Add a comment        
 

 

Uskršnji prosvjedSvima onima koji su se rodili 1991. godine ili koju godinu ranije i kasnije: vama koji imate roditelje hrvatske branitelje, vama koji poznajete one koji imaju roditelje hrvatske branitelje, i vama koji ne poznajete hrvatske branitelje, a nazivate ih „seljačinama s trgova": Prije 20 godina, kad ste bili u pelenama, poginulo je preko 400 i ranjeno preko 1000 djece. Samo u Slavonskom Brodu, od svibnja 1992. do 1995., u svakodnevnoj kiši granata, poginulo je 28-ro djece, koja su u tom gradu bili namjerna zločinačka meta. Danas u tom gradu živi 90-tero mladih ljudi koji su kao djeca u ratu postali teškim invalidima. Za sve to nitko nije kažnjen, primjerice za prekomjerno granatiranje i protjerivanje civila. A da ne spominjemo Vukovar... A da ne spominjemo druga mjesta i gradove u Hrvatskoj...(D.Borovčak)

Add a comment Add a comment        
 

 

Donji MostiIstina iz sela Donji Mosti o početku prvog zločina prije svih drugih zločina Drugog svjetskog rata niti za 70. obljetnicu mučkih četničkih ubojstava nije prodrla u hrvatsku javnost šire od granica Bjelovarsko-bilogorske županije. Zašto se urednici hrvatskih medija oglušuju na pozive suočavanja s istinom kako je započeo Drugi svjetski rat u Hrvatskoj i tko je počinio prvi masovni zločin nad hrvatskim civilima? Zašto kamere HRT-a svake godine dolaze u Donje Moste, a hrvatska javnost nikada u večernjem Dnevniku nije vidjela izvješće iz Donjih Mosti?(Tekst i slike D. Borovčak)

Add a comment Add a comment        
 

 

ĐurmanecNekoliko stotina hodočasnika sudjelovalo je na korizmenom križnom putu Stopama pobijenih: Đurmanec - Ilovec - Macelj. Vjernici su se počeli okupljati na prvoj postaji Križnog puta - željezničkoj postaji Đurmanec - koja je u svibnju i lipnju 1945. bila ishodište stradavanja dopremljenih ratnih zarobljenika. Hodočašće od desetak kilometara završilo je pokraj grobnice s ostacima čak 1163 žrtve. Maceljska gora krije još grobnica, a rijetki preživjeli sudionici Križnog puta i danas traže da se sve jame pronađu i dostojno označe u spomen žrtvama.(Tekst i slike:D.Borovčak)

Add a comment Add a comment        
 

 

Stradanja žena u srpskim logorimaU povodu Dana žena 8. ožujka 2011. Udruga Žene u Domovinskom ratu organizirala je tribinu u znak sjećanja na stradale žene iz vremena agresije na Republiku Hrvatsku. Na inicijativu predsjednice Marije Slišković u Novinarskom domu u Zagrebu okupile su se žene stradalnice Domovinskog rata, na tribini »Prešućeni ratni zločin – silovanje žena u srpskim koncentracijskim logorima«. Među okupljenima bile su i one nad kojima su počinjeni najgnjusniji ratni zločini. Kažu neki kako je to davno prošlo vrijeme i sve to treba zaboraviti. No, kako to mogu zaboraviti žene koje su zločinački silovane u znak osvete i mržnje prema hrvatskom narodu?(D.Borovčak,O.Šarunić)

Add a comment Add a comment        
 

 

Drugi svjetski ratKnjiga enciklopedijskog sadržaja i opsega, troje autora, Zdravka Ivkovića, Josipa Vusića i Anite Blažeković Jugoslavensko nasilje i prešućivane žrtve 2. svjetskog rata i poraća s područja današnje Bjelovarsko-bilogorske županije u izdanju Matice hrvatske – ogranak Bjelovar (Bjelovar, rujan 2010.) povijesno je djelo od tisuću stranica. Autori su na utvrđivanju istine o srpskim i komunističkim zločinima istraživački radili više godina. Knjiga izlazi u prigodi obilježavanja 40. obljetnice Matice hrvatske u Bjelovaru.(Tekst i fotografije: D.Borovčak)

Add a comment Add a comment        
 

 

GvozdanskoU čast 433. obljetnice hrvatskog velejunaštva i mučeništva služena je 16. siječnja 2011. Sveta misa zadušnica u župnoj Crkvi sv. Filipa i Jakova u Gvozdanskom. U ovogodišnjem drugom spomen-pohodu okupili su se hodočasnici iz Zagreba, Siska, Hrvatske Kostajnice, Dvora i okolnih mjesta. Euharistiju je predvodio sisački biskup mons. dr. Vlado Košić u koncelebraciji s gospićko-senjskim biskupom mons. Mile Bogovićem, sisačkim katedralnim župnikom Antunom Sente ml. i župnikom domaćinom vlč. Stjepanom Filipecom.(Tekst i slike: D.Borovčak)

Add a comment Add a comment        
 

 

Hrvatsko žrtvoslovno društvo11. prosinca 2010. u prepunoj dvorani muzeja Mimara u Zagrebu održana je povodom Dana ljudskih prava Akademija Hrvatskog žrtvoslovnog društva. U nastavku donosimo reportažu s izlaganjem člana Predsjedništva HŽD-a dipl.iur. Željka Tomaševića i fotografijama Damira Borovčaka. Izdvajamo: "Tijela državne vlasti Republike Hrvatske, ali i sredstva javnog priopćavanja u Republici Hrvatskoj, očevidno po nalogu središta političke moći koja njima upravljaju, tu su Rezoluciju Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu gotovo sasvim prešutjeli, kao i dostojno obilježavanje i uspostavu 23. kolovoza kao Dana sjećanja na žrtve totalitarizma! I ta sramotna činjenica svjedoči nam o poraznom moralno-etičkom stanju svijesti društvenih i političkih struktura Republike Hrvatske! Strahotna je, sablažnjiva i sasvim neprihvatljiva činjenica, da nadležna tijela RH nisu poduzela nikakve značajnije radnje, kako za istraživanje mnoštvenih grobišta iz II. svjetskog rata odnosno poraća (preko 1500 do sada poznatih), za otkrivanje do sada još neotkrivenih, za dostojanstveno pokapanje posmrtnih ostataka žrtava i dolično obilježavanje mjesta njihova stradanja, za izradu hrvatskog žrtvoslova, tako ni za vraćanje oduzete imovine i dostojanstva preživjelim žrtvama zločina ili njihovim potomcima."

Add a comment Add a comment        
 

 

ZrinZrinj 5. rujna – U nedjelju je u Zrinu slavljena sveta misa na temeljima spaljene i porušene crkve Uzvišenja sv. Križa pred raseljenim Zrinjanima i hodočasnicima iz svih krajeva Hrvatske. Misu je predslavio prebendar zagrebačke prvostolnice dr. Zvonimir Kurečić u koncelebraciji sa vlč. Stjepanom Filipecom, župnikom Divuše i Zrina te dr. fra Ivicom Petanjakom, kapucinskim provincijalom iz Zagreba. Misa se tradicionalno svake godine slavi u nedjelju najbližu blagdanu Male Gospe. Ove su se godine okupljeni prisjetili 67. obljetnice četničkog pokolja s paležom Zrina, počinjenoga u zoru pred Malu Gospu 1943.(Tekst i fotografije: D.Borovčak)

Add a comment Add a comment        
 

 

BoričevacI ove se godine uz ostatke župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije održala sveta misa u prigodi blagdana zaštitnice župe Male Gospe. Uz domaćine iz Like okupili su se potomci Boričevljana iz okolice Županje, Bjelovara, Zagreba i Rijeke. Misu je predvodio župnik fra Robert Jozipović, uz svećenike fra Vladu Tadića i bivšeg župnika fra Jakova Prcelu. Do stradanja Boričevca došlo je kao izravna posljedica četničkog ustanka u Srbu 27. srpnja 1941. koji je kasnije proglašen, slavljen i obilježavan kao antifašistički. Proslava lažnog antifašističkog ustanka i obnova spomenika u Srbu izazvala je mnoge prosvjede i polemike, no prijeporno pitanje su tragične posljedice u Boričevcu. Povijesne činjenice govore o srpskoj pobuni 27. srpnja 1941. po kojoj je za izravnu posljedicu uslijedio zločin u obližnjem mjestu Brotinja, gdje su u jamu bačena 38 Hrvata, svi s prezimenom Ivezić. Najmlađi Jakov imao je 2, a najstariji Luka 82 godine.(Tekst i fotografije: D.Borovčak)

Add a comment Add a comment        
 

 

MedvedgradNa Dan domovinske zahvalnosti i Dan pobjede na 15. obljetnicu vojno-redarstvene oslobodilačke akcije „Oluja", na Oltaru domovine na Medvedgradu okupila se grupa domoljuba. Položili su cvijeće, zapalili svijeće, prigodno se pomolili i otpjevali Lijepu našu na čast, slavu i za pokoj duša svih onih koji su časno ginuli braneći svoju Domovinu. Bilo je lijepo vidjeti da nakon pustih godina tzv. „detuđmanizacije" u milijunskom Zagrebu postoje i oni koji shvaćaju trenutak kad se treba dostojanstveno zahvaliti i znaju što treba učiniti na veliki Dan hrvatske pobjede. Dolazak na Oltar domovine čin je poštovanja prema Domovini i onima kojih više nema među nama živima, a dugujemo im vječnu zahvalu, jer su kroz povijest branili Hrvatsku od svih napadača i porobljivača raznih boja i zastava. Odanost Hrvatskoj kroz vijekove ostaje prepoznatljiva u ljubavi prema hrvatskom grbu to nam upravo dočarava uspješno djelo Kuzme Kovačića – spomenik nazvan Oltar domovine.(D.Borovčak)

Add a comment Add a comment        
 

 

BoričevacBiskup gospićko-senjski mons. dr. Mile Bogović održao je molitvu za hodočasnike 26. srpnja u Boričevcu, hrvatskom mjestu teško stradalom u 2. svjetskom ratu. Obraćajući se nazočnima u Boričevcu biskup Bogović je rekao: „Zahvaljujem Vam što ste došli ovamo položiti vijenac žrtvama boričevačke župe iz 1941. godine. Bila su to ratna vremena kada su mnogi, ni krivi ni dužni, stradavali. Bez obzira koje su bili nacije ili vjere, trebamo gajiti poštovanje prema svim nedužnim žrtvama. Drago mi je čuti da su spomenici s imenima srpskih odnosno pravoslavnih žrtava uglavnom sačuvani. I treba ih čuvati i odati dužno poštovanje svim nedužnim žrtvama na srpskoj odnosno pravoslavnoj strani! Žao nam je što se u vrijeme komunističke vlasti sustavno radilo na brisanju spomena nedužnih žrtava među katolicima Hrvatima i da tim žrtvama ni do danas nije podignut spomenik. Zato ste donijeli vijenac ovamo u crkvu koja sama svojim ruševinama svjedoči o stradanju župe Boričevac i njezinog stanovništva".(D.Borovčak-foto)

Add a comment Add a comment        
 

 

Kosovo kod Knina - Crkva sv. Ane - 26. srpnja 2010. Uz slike Damira Borovčaka s hodočašća 26. srpnja 2010. u Kosovo kod Knina Crkvi sv. Ane pročitajte cijelu propovijed biskupa mons. Ante Ivasa, koja je već prenesena u dijelovima kroz vijest Ike izazvala veliku pažnju katoličke javnosti. "Sloboda se mora dogoditi u nama, u našim pametima, srcima i duši. To može učiniti i darovati samo Bog. Sve drugo su isprazne fraze koji mnogi (naročito političari svih vrsta) koriste za nove podvale" - rekao je između ostaloga šibenski biskup i podsjetio na pravu istinu o zbivanjima u istočnoj Lici i zapadnoj Bosni 1941. A oni koji uporno ne žele prihvatiti kritike skupa u Srbu neka ipak barem čuju ovo: "Istina je bila ubijena i prešućena. Čak što više, najstrože, je zabranjeno da bude istina, pod prijetnjom smrću onima koji bi je i pokušali otkriti... Ako je to tako moralo biti, u stravičnoj ideologiji i praksi „sovjetskog" komunizma crvene zvijezde, srpa i čekića... imamo pravo pitati, u Slobodi Istine: Čiji ustanak, ustanak na koga, i protiv koga? - pitamo s ubijenim hodočasnicima svetoj Ani. Treba nam istina , a ne stare parole! Čujemo eto, kako će se opet podignuti isti Spomenik, i kako će se na istom mjestu slaviti isto slavlje, istoj toj „revolucionarnoj Istini". Smijemo li reći da je to zaprepašćujuće!!".

Add a comment Add a comment        
 

 

Dan državnostiPozivom svim Hrvaticama i Hrvatima, hrvatskim braniteljima i ljudima dobre volje okupili smo se na Medvedgradu 25. lipnja 2010. godine u 9.45 sati s nakanom odavanja počasti Domovini Hrvatskoj na Dan državnosti Republike Hrvatske.S hrvatskim barjakom na čelu u organiziranoj koloni smo došli do spomenika podno južne kule. Dio zbora Hrvatska Bašćina otpjevao je himnu Lijepa naša Domovino, a cvijeće je položio general HV g. Željko Glasnović koji nam se nakon molitve i minute šutnje za sve koji su dali život za Domovinu, obratio prigodnim govorom. Nakon toga o spomeniku Oltaru hrvatske domovine zborio nam je g. Zanoški (donosimo u cjelosti tekst govora) koji nas je podsjetio o Danu državnosti 30. svibnja i o tome kojim povodom je proglašen Dan državnosti 25. lipnja i zašto ga slavimo kao hrvatski praznik.(Priredio D.Borovčak)

Add a comment Add a comment        
 

 

MaceljDonosimo reportažu s obilježavanja 65. obljetnice žrtava Križnog puta, koja je u nedjelju 6. lipnja održana na Macelju. Tom prilikom okupilo se više od 2.500 hodočasnika, a između ostalih došli su članovi iz Udruga Hrvatski domobran iz Duge Rese, Rijeke, Varaždinskih Toplica, Zaprešića, Zlatara, Valpova, Kloštra Ivanečkog, kao i članovi obitelji ubijenih, te oni koji su preživjeli i danas svjedoče o strahotama koje su se događale nakon kraja rata 1945. godine. Euharistijsko slavlje predvodio je pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško, uz koncelebraciju pedesetak svećenika. U nastavku, uz slike Damira Borovčaka, donosimo tekst same propovijedi, kao i završno pozdravno obraćanje prof. Mihovila Matković, člana Središnjeg odbora Udruge Macelj 1945.(mmb)

Add a comment Add a comment        
 

 

ĐurmanecĐurmanec, subota 13. ožujka – U organizaciji Župe sv. Jurja Đurmanec, Društva hrvatskih katoličkih muževa te Udruge Macelj 1945. jučer je održan tradiconalni korizmeni križni put "Stopama pobijenih - Đurmanec – Ilovac – Macelj" u molitvi, pjesmama i prigodnim razmatranjima. Okupljanje vjernika započelo je na prvoj postaji križnog puta – željezničkoj stanici Đurmanec, koja je u svibnju i lipnju 1945. bila ishodište stradavanja dopremljenih ratnih zarobljenika. Partizani su ratne zarobljenike sa željezničke stanice sprovodili prema obližnjem logoru u pilani Đurmanec te ih u grupama na noćnim pohodima otpremali na desetak kilometara udaljene razne lokacije Maceljske gore gdje su se vršile masovne likvidacije.(D.Borovčak)

Add a comment Add a comment        
Pet, 14-02-2025, 16:27:20

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.