Kad neugledne cipele zamijeniš opancima i misliš da si umakao provincijalizmu

Ovih je dana na portalu Index.hr kao jedna od udarnih vijesti objavljeno kako je Guardian objavio veliki članak o jugonostalgiji. Indeksovci ne kriju oduševljenje kada su takve teme u pitanju te su iscrpno prenijeli navode iz članka u Guardianu. Iako za ponuđeno štivo treba imati dobar želudac, iz njega se štošta Jugoslavijazanimljivoga može saznati, na primjer: ''U Beču postoji zbor "29. novembar", nazvan po datumu osnutka Jugoslavije, koji čine članovi iz svih zemalja bivše Jugoslavije. Njegov početni cilj bio je osporiti nacionalizam koji je izrastao u dijaspori tijekom i nakon ratova.'' Jedan od intervjuiranih pak o bivšoj državi kaže: ''Bilo je to sjajno vrijeme. Svi su se voljeli.'' Je, ljubav bijaše tako jaka da se devedeset prve Vukovarom orilo: ''Slobodane, šalji nam salate/ bit će mesa, klat ćemo Hrvate.''

Ono što se donedavno označavalo kao jugonostalgija, sada bi već trebalo nazivati nekako drukčije. Jer se ne radi više (samo) o nostalgiji, nego se već može govoriti o i te kako aktivnom djelovanju na oživljavanju Jugoslavije u bilo kojem obliku, svojevrsnoj jugoslavenskoj rekonkvisti. Sudeći po nekim našim tiskovinama Hrvatska kao da već jest u jedinstvenom jugoslavenskom kulturnom prostoru. Tako ćete u Večernjem listu uredno pronaći vijest kako je muž zatukao suprugu u Negotinu, dok ćete ostati uskraćeni za vijest o sličnom događaju u Bečkom Novom Mjestu. To što je za hrvatsku povijest te hrvatsku sadašnjost i, nadam se, hrvatsku budućnost Bečko Novo Mjesto kudikamo važnije od Negotina, hrvatske medije izgleda ne zanima.

Ovih sam dana naletio na jednom srbijanskom portalu na intervju s Ognjenom Sviličićem. O Filmskom festivalu u Puli i jugoslavenskom kulturnom prostoru Sviličić kaže: ''Nisam oduševljen Pulskim festivalom sa sedam i pol hrvatskih filmova koji neki ne zaslužuju ni da budu snimljeni a kamoli da se prikazuju u rimskom amfiteatru, to je jako provincijalno i djeluje jadno, čak i najdobronamjernijem kritičaru, ne želim biti dio toga. Jugoslavenski kulturni prostor Sviličićmi kao umjetniku daje šansu da ne budem provincijalac.'' Zatim malo dalje – da ne bi bilo nikakve sumnje – kaže: ''Ja nisam dobar sugovornik za pitanje o hrvatskoj kinematografiji jer joj, zapravo, više ne pripadam. (…) Ja sam već godinu dana stanovnik Berlina i ne plaćam porez Hrvatskoj, a da vam budem iskren nisam ni Hrvat. Tako da mi je od Hrvatske ostao još samo pasoš, ali kako vrijeme ide možda ću i to promijeniti.'' Da se ne zavaravamo,ovako odriješiti i ignorantski gard prema Hrvatskoj samo će mu povećati ugled i cijenu u toj istoj Hrvatskoj. Hrvati su uvijek obožavali umjetnike koji, kako to Srbi kažu, urnišu Hrvatsku.

Ognjenov otac Ante Sviličić splitski je književnik, skromnog opusa u svakom pogledu. Devedesetih je Ante, oslanjajući se na svoja književnička poznanstva, tražio (koliko znam i dobio!) pomoć iliti ga poguranac od jednoga tada utjecajnog književnika za mlađahnog Ognjena u filmskim vodama. I hrvatska se filmska industrija isprsila kada je Ognjen u pitanju te se isti u Hrvatskoj nasnimao filmova. Od slabo gledljivih do gledljivih. A dogurao je i do profesure na Akademiji, gdje je lani, iziritiran činjenicom da se u Hrvatskoj od profesora očekuje da predaju na hrvatskom jeziku, izjavio da će on svojim studentima predavati isključivo na srpskom jeziku. Evo, vidimo da je u međuvremenu još zaoštrio svoj stav pa više ne želi da ga se svrstava u hrvatsku Vučićkinematografiju niti se drži Hrvatom. Hrvatstvo mu je, kaže, provincijalno pa spas traži u jugoslavenstvu. To je kao da neugledne cipele zamijeniš opancima i misliš da si umakao provincijalizmu.

Ovo jugovanje u kulturi, sportu i na estradi ima i svoje političko krilo. Dovoljno je samo uočiti paralelu već na razini imena između novih, progresivnih, zelenih itd. pokreta Možemo u Hrvatskoj i Moramo u Srbiji pa da se prepozna dirigirano povezivanje ratom rasturenih prostora bivše države. No, opasnija je prešutna međuovisnost vodećih političkih snaga u Srbiji i Hrvatskoj koja je u međuvremenu postala nekako samorazumljiva. Vučić u svojim govorima poslije Srbije najviše spominje Hrvatsku, i to isključivo u negativnom kontekstu, s visoka, docirajući, a u Hrvatskoj to prihvaćaju kao da su mu nešto dužni. U Srbiji dižu optužnice protiv časnika iz Domovinskog rata, a Hrvatska na to reagira mlako, jamrajući kako je Domovinski rat bio oslobodilački i da neće izručiti hrvatske ratnike, međutim nitko da lupi šakom o stol i efikasno ospori samoproglašenu jurisdikciju Srbije na cijelom prostoru bivše Jugoslavije, nitko da podigne tužbe protiv srpskih ratnih vođa koji su žarili i palili Hrvatskom tijekom rata, nitko da… Ah, čemu nabrajati što je sve odavno trebalo učiniti da upravljači ovom državom imaju kralježnicu. Ili je ipak riječ o nečemu drugom, a to je tek katastrofa…

Damir Pešorda
Hrvatski tjednik

Sri, 28-09-2022, 01:12:09

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.