Zašto Plenkovićeva vlada sabotira demografsku obnovu?

Na donatorskoj konferenciji u Varšavi za ratom razrušenu Ukrajinu prikupljeno je šest i pol Plenkovićmilijardi dolara pomoći, što je, uzme li se u obzir dosadašnja šteta od barem stotinu milijardi dolara, samo kap u moru stvarnih potreba. Na konferenciji se pojavio i hrvatski predsjednik vlade Andrej Plenković, koji je istaknuo da će Hrvatska donirati šest milijuna dolara. Istina je da naša država nije osobito velika ni bogata, ali ipak treba primijetiti da je riječ o tek jednoj tisućinki (jednom promilu) ukupne pomoći Ukrajini, što je uistinu zanemarivo. Zar se Plenković nije mogao više isprsiti, kad se već toliko miješa u ukrajinske poslove? Hrvatska doista nema novaca ni materijalnih sredstava kojima bi mogla zadovoljiti ukrajinske potrebe, međutim, postoje i druge vrste pomoći koje se moglo ponuditi, osim jalovog politiziranja i hvatanja bodova po Bruxellesu. Zašto se nismo više potrudili oko zbrinjavanja izbjeglica, što bi bilo u obostranom interesu? Podaci sve govore, ali, uzalud je govoriti gluhima!

300:1

Prema podacima koje je ovih dana iznio ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, u Hrvatsku je do sada stiglo 17.300 izbjeglica iz Ukrajine, a među njima prevladavaju žene i djeca. Time je postignut cilj, odnosno brojka koju su na samom početku izbjegličke krize zacrtali naši vlastodršci. Usporedimo to s jednom Poljskom, koja je primila tri milijuna izbjeglica, ili Rumunjskom, u koju je došlo 700.000 Ukrajinaca! Malena, siromašna Moldavija, sa svojih dva i ukr izbjeglicepol milijuna stanovnika, prihvatila je zapanjujućih 400.000 izbjeglica. Drugim riječima, kad bismo htjeli dostići gostoljubive Moldavce, u Hrvatsku bi trebalo doći barem 600.000 Ukrajinaca! I druge zemlje „na prvoj crti“ prema Ukrajini jako su se potrudile oko prihvata, a, kako vrijeme prolazi, sve više Ukrajinaca odlučuje se produžiti dalje, na bogati zapad, od čega bi najviše koristi mogla imati demografski propala Njemačka. Ujedinjeni narodi procjenjuju da je od početka rata Ukrajinu napustilo barem šest milijuna ljudi. Srećom, ima i ohrabrujućih vijesti! Rusko povlačenje i smirivanje ratnih operacija u nekim dijelovima Ukrajine dovelo je do značajnog povratka izbjeglica koje smatraju da će se stanje „na terenu“ popraviti. Njihov povratak i obnova porušenih domova zahtijevat će višegodišnji napor i značajna materijalna sredstva. Hrvatska bi u tome mogla pomoći jer i sama ima veliko iskustvo s obnovom ratom razorenih područja. (Ako ništa drugo, Hrvati dobro znaju koje su greške napravili u obnovi.) Ipak, najveću pomoć naša je vlada mogla pružiti u prvim mjesecima rata, prihvaćanjem znatno većeg broja izbjeglica od sadašnjeg. U tom pogledu ništa nije učinjeno, pa su i rezultati skromni; od tristo izbjeglica iz Ukrajine u Hrvatsku je došao samo jedan. I onda netko tvrdi da su Hrvati pokazali veliko srce?!

Nevladine i „nevladine“ udruge

Za razliku od soroševskih nevladinih udruga, koje su u svom djelovanju strogo slijedile zacrtane političke ciljeve stranih sponzora, rat u Ukrajini doveo je do stvaranja (ili pojačanog rada) različitih udruga koje se isključivo bave Ukrajinahumanitarnim radom i nemaju nikakve političke pretenzije. Jedan od takvih pozitivnih primjera je facebook-grupa „SOS Ukrajina“, u koju se prijavilo preko 30 tisuća ljudi, a u svom radu svojski se zalaže za pomoć ukrajinskim izbjeglicama, od stambenog zbrinjavanja do pronalaženja posla, korisnih savjeta, tečajeva jezika itd. Istaknimo još i razmjerno nepoznatu humanitarnu udrugu „Dobra volja“, koja je do sada, uz pomoć donatora, poslala sedam autobusa u Poljsku i Mađarsku, sa zadatkom da dovedu najugroženije izbjeglice u Hrvatsku. Kamo sreće da je i država napravila nešto slično! U zemlji koja je krcata praznim nekretninama ukrajinske izbjeglice moglo se smjestiti bez ikakvih pretjeranih naprezanja. Dovoljno bi bilo da su Vlada, Crveni križ, Caritas, Crkva... pozvali građane da se uključe, pa bi i odaziv bio primjeren. Umjesto toga, humanitarne organizacije polomiše se (pretjeranom?) brigom za šačicu ljudi koji su slučajno zalutali u Hrvatsku. Ruku na srce, da nije bilo privatne inicijative, u Hrvatsku ne bi došao nijedan Ukrajinac! Golema većina izbjeglica smještena je u privatnom aranžmanu, za što država nema nikakve zasluge! Hrvatska televizija svakodnevno nas zasipa informacijama o presretnim izbjeglicama koje se ne mogu načuditi srdačnom dočeku, ali novinari uporno zanemaruju „nevažnu“ činjenicu da je riječ o relativno malom broju ljudi. Kako bi doček izgledao da nam je došlo sto tisuća Ukrajinaca?

Dvije vrste izbjeglica

Za razliku od nekih drugih skupina, ukrajinske izbjeglice bar ne stvaraju nikakve probleme. Istaknuo je to i uvijek politički korektni ministar Božinović: „Ukrajinske izbjeglice ušle su u Hrvatsku, iako traje rat, na graničnim prijelazima s dokumentima, za razliku od migranata iz Afrike te s Bliskog istoka koji ne dolaze na granični prijelaz niti imaju izbjegliceosobne dokumente; to je bitna razlika, kaže ministar.“ (HTV, teletekst, 11.5.2022.) Osim toga, mnogi Ukrajinci pokazuju želju da se zaposle i budu korisni članovi zajednice, a zanimanja koja potražuje hrvatski turizam (konobari, sobarice, kuhinjsko osoblje, prodavačice...) savršeno im odgovaraju. Najvažnije od svega, izbjeglice koje trajno ostanu brzo će se integrirati, naučiti jezik i pridonositi zajednici, što se nipošto ne bi moglo reći za skupinu „AAA“ (Arapi, Afrikanci, Azijati). Sve je to jasno i vladinim službenicima, pa ipak ništa ne poduzimaju da se iskoristi prilika koja se pruža jednom u životu. Vlast, oporba, mediji, demografski stručnjaci, etablirane humanitarne udruge..., baš nitko se ne trudi privući Ukrajince u Hrvatsku. Umjesto konkretne akcije koja bi odmah dala rezultate, novac se nudi za neuspješne projekte povratka gastarbajtera, ili, u Zagrebu, vrlo skupe natalitetne mjere (koje sadašnji gradonačelnik želi ukinuti iako su donekle uspješne?!) Za vladinu mjeru privlačenja iseljenih Hrvata predviđeni su poticaji do iznosa od 200.000 kuna, za koje se javilo svega nekoliko iseljenika. Zamislimo da je taj novac uložen u privlačenje ukrajinskih izbjeglica, koliko bi ih ovdje došlo?! Da svaki deseti Ukrajinac ostane u Hrvatskoj, to bi nam se itekako isplatilo! Na kraju, red je postaviti i jedno neugodno pitanje: - Zašto Plenkovićeva vlada sabotira demografsku obnovu?

Dinko Pejčinović

Pon, 4-07-2022, 08:40:52

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.