Sramim se političkih, medijskih i inih palikuća koji Hrvatsku danomice valjaju u blatu

„Ni umrijeti za te Hrvat snage nema,
Dok nam stranac, Majko, tihu propast sprema.“

Ovako je u svom glasovitom antologijskom sonetu o nama Hrvatima pjevao čudesni Hrvat iz Tovarnika. Zanimljiv mi je početak soneta: „Ni umrijeti“ Nimalo slučajno! Znao je Matoš da je tijekom naše povijesti mnogo naših ljudi umrlo ili bilo spremno umrijeti da bi Hrvatska živjela. Jučer je bilo tako, danas je i sutra će biti.

Znao je dobro Matoš da je od umiranja za Hrvatsku daleko teže i važnije živjeti za Hrvatsku. Na tom ispitu mnogi padaju. Mnogima smeta hrvatsko domoljublje, misle da ga ima previše i da se s tim pretjeruje. Ja pak mislim da ga je Matošpremalo. Ima doduše mnogo grlatih, mnogo vikača i udarača u „domoljubna“ prsa, a mnogo manje tihog, poniznog hrvatstva i svakodnevnog čestitog i poštenog rada za sebe i Domovinu. Više je riječi, manje djela. Res, non verba – rekoše Latini. Vraćam se naslovu.

Gledam! Gledam na televiziji „velike vladare i vođe“, a volio bih vidjeti one koji čestito i časno SLUŽE Domovini i sve svoje umne i fizičke snage stavljaju na dobro zajednice. Mnogi se od njih šepure i nadimaju sijući vlastiti ego svakodnevno i posvuda.

Neki sebe, poput nekih rimskih imperatora, doživljavaju kao božanstvo. Oprosti im, Bože!

Slušam! Slušam zaglušujuću buku njihovih riječi, riječi koje rađaju zlim rodom. Zar nikog nema od tih silnih (i dobro plaćenih!) savjetnika i komunikatora, da im šapne da biraju riječi koje spajaju, uvažavaju i pridonose zajedništvu? Poznato je: riječi mogu biti konstruktivne i destruktivne, graditeljske i rušilačke. Riječi imaju moć! Krleža reče da je „riječ mati čina“, a Biblija kaže da „u početku bijaše RIJEČ!“

Osobito me žalosti kad to ne vide i ne razumiju naši intelektualci okićeni silnim titulama iza kojih često zjapi praznina. S oba naša vladarska Brijega grme topovi praznih i zločestih riječi. U očima mnogih Hrvata „oba su pala“. Da su o značenju izgovorene (ili pisane) riječi slušali svoje neuke bake i djedove, naučili bi da „lijepa riječ i željezna vrata otvara.“ Miljama su oni daleko od toga i ne shvaćaju da mudrost i mudrovanje nisu ni približno isto. A u vrijeme raznih predizbornih kampanja bilo bi poželjno i ljekovito pogasiti televizijske prijamnike.

Ovom prigodom rado ću se poslužiti s nekoliko citata iz glasovitog govora Oca Domovine u Krapinskim Toplicama u svibnju 1871. g.

„Kod izborah za sabor obično se ljudi narodu ulagivaju dok od njega izmame što žele. Po izborih, navadno (obično, Starčevićop. a.) se izbornici tuže da su se prevarili u svojem izboru, a izabranici zaborave na narod i na svoja obećanja i rade samo za se.“

Kako ovo aktualno zvuči!!!

Budućim zastupnicima i biračima Starčević mudro poručuje: „Oni bo imaju PAZITI ne samo na reči zastupnika, nego i na to, da li on ima snagu raditi što kaže, i da li okolnosti dopustjaju, nadati se uspehu iz njegovih rečih i radnje.“

O sebi kaže: „Dakle, koliko budem mogao i znao, ja ću, deržeć se dosadanjeg mojeg zakonita stajališta, raditi ni za Magjara, ni proti Magjaru, ni za Austriu, ni proti Austrii, nego samo za Hrvatsku.“

Tome dodaje: „Neka bude srećan Magjar u Magjarskoj, Austria kod svoje kuće, nu nada sve neka bude Hervat srećan u Hervatskoj!“

Ni traga sebičnosti i isključivosti!

O hrvatskim izdajicama, kojih je bilo i bit će, konstatira: „Dok budemo imali domaćih izdajicah, dotle ćemo imati tudjinacah gospodarah.“

Stavljajući se na raspolaganje da upravo njega izaberu za svog saborskog zastupnika, Starčević veli: „Ako li i vi, u stvarih domovine, imate ovakove nazore i težnje, ako neimate nikoga verstniega za zastupnika; ako se zanašate na moju čverstu volju, a slabu snagu, rečju: ako me učinite vašim glasilom u saboru; ja ću veran mojoj prošlosti, nastojati da opravdam poverenje onih koji ga u me imaju, i da zaslužim barem štovanje onih koji u me poverenja neimaju. Sada hodite na saborizbor i izaberite KOGA VAM DRAGO (naglašavam), moja želja ostaje: izpao taj izbor na slavu i korist naroda hervatskoga.“

Čudesne li sigurnosti i poniznosti, dobri Bože!

Od prvih višestranačkih izbora 1990. naslušao sam se silnih govora, ali ovako nešto, nažalost, nisam čuo. A volio bih da jesam.

Čudim se! Osobito se čudim hrvatskim sabornicima koji nas počesto zabavljaju o ustašama i partizanima. U isto vrijeme dokumenti jedne i druge strane pod ključem. I govore da ne smije biti revizije prošlosti. Kakve revizije? Neka se otvore arhivi i svi dokumenti, neka se njima pozabavi struka „bez srdžbe i pristranosti“ i neka se vide djela i nedjela jedne i druge strane.

Nije moguće da su jedni bili vraški crni, a drugi anđeoski bijeli. O jednima i drugima govore njihova djela (i nedjela!).

Ne mogu se dovoljno načuditi i medijima u Hrvatskoj koji se natječu tko će žešće udariti po Hrvatskoj. Možda se zastavatome i ne treba čuditi ako se zna u čijim su rukama. Ali, kako im vjerovati kad su bivšoj državi tepali, prikrivali zločine i zločince, pjevali hvalospjeve, a u našoj Hrvatskoj ne vide ništa pozitivno?! Slučajno? Nikako!

Toliko su žuči prolili da bi ogadili Hrvatsku! Da u Hrvatskoj ništa ne valja, „ljudi moji, je li to moguće?“ (M. Delić)

Trebala je iz Kalifornije doći Ashley Colburn da nam, pored naših medijskih trovača i zagadura, otkrije Čudesnu Hrvatsku. „O, sram i grdoba!“ (Šantić).

Unatoč svemu, volim Hrvatsku!

Ovu Hrvatsku koju je Bog stvorio, kako kaže anegdota, za se.

Divim se Hrvatskoj koju su proslavili njeni velikani i pjesnici opjevali. U takvu Hrvatsku vjerujem!

Sramim se političkih, medijskih i inih palikuća koji Hrvatsku danomice valjaju u blatu.

Takvih se odričem kao što se odričem Nečastivoga i svih djela njegovih.

Šimun Čagalj

 

 

Sub, 4-12-2021, 21:19:09

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.