Slabosti Crkve potvrda su njezina božanskoga podrijetla

Crkva je božanska stvarnost u vremenu i prostoru. Nju ne može nitko od ljudi ignorirati. Svaki čovjek je „prisiljen“ zauzeti stav prema Crkvi. Većina kritičara Crkve, bili oni vjernici ili nevjernici, zaboravlja jednu veliku istinu o Crkvi: da je Crkva za ljude, a ne za anđele; da je Crkva ljudska u smislu da je poput čovjeka opkoljena Duh Svetislabostima, nedostacima, neuspjesima. Kritičari Crkve zaboravljaju još jednu veliku istinu o Crkvi: da slabosti Crkve nisu negacija njezina božanskoga podrijetla nego baš suprotno: slabosti Crkve potvrda su njezina božanskoga podrijetla budući da je nezamislivo da Crkva s tolikim slabostima ostaje živa već dvije tisuće godina. Ljudske tvorevine svake vrste: države, ekonomije, kulture, znanosti imaju sudbinu da nastaju i nestaju, da rastu i padaju. Crkvu ne zahvaća ta sudbina jer je u njoj prisutan Duh Sveti od početka i ostati će u njoj do svršetka svijeta. Duh Sveti kao treća božanska osoba, Bog, nije samo prisutan u Crkvi kao instituciji nego i u srcima vjernika koje jača, prosvjećuje, tješi i hrabri kroz mirne i olujne epohe povijesti. Crkvena povijest u cjelini svjedoči o tome. Veličinu Crkve i njezino božansko podrijetlo ne mogu izbrisati mnogi skandali na crkvenom tlu jer u isto vrijeme svjedoče bezbrojna divna djela na svim područjima života o duhovnoj i intelektualnoj plodnosti Crkve, koja može imati podrijetlo samo u božanskom karakteru Crkve. Crkva nosi u sebi princip obnove i izvore životne snage po Duhu Svetome. Crkva je više nego samo zbroj njezinih članova.

Naša današnja civilizacija je nezamisliva bez kršćanstva i bez njegovog naviještanja pod vodstvom Crkve i crkvenog učiteljstva. Čovječanstvo zahvaljuje Crkvi da kulturni razvoj kroz povijest čovječanstva sve do danas nije krenuo jednostranim putem: niti putem samo ljudskih želja i potreba niti putem samo duhovno-asketskih potreba vjerničkog nadahnuća. Paušalno rečeno: Crkva se pobrinula svojim naviještanjem i svojim djelovanjem da čovjek ne ostane samo „čovjek“ na nivou svojih naravnih nagona i da se čovjeka ne prisiljava na to da postane čisti „anđeo“. Jedno i Isusdrugo bi bilo zlo za čovjeka i za ljudski rod. Crkva čuva svom odlučnošću objavljenu božju istinu da je čovjek kao ljudsko biće „čovjek na zlo“ i da je čovjek kao ljudsko biće „čovjek na anđeosku dobrotu“.

Bog je postao čovjekom da bi nas otkupio od elemenata zla u nama. Iako otkupljeni, ipak nismo postali anđeli po bitnosti, nego smo ostali ljudi s novom životnom snagom na anđeosku dobrotu, ali i s mogućnošću da tu dobrotu u nama oslabimo ili čak izgubimo. U Crkvi i pomoću Crkve možemo uvijek ponovno postati korisnici sredstava otkupljenja i time ljudi anđeoske dobrote. Stoga je lako razumjeti izreku da je Crkva zajednica ljudi vjernika koji imaju dioništvo na plodovima otkupljenja, ali ne svi u istoj mjeri. Ovisi o slobodi svakoga vjernika u kojoj mjeri će biti obnovljen snagom otkupljenja i time oslobođen od zla u sebi. Savršen i manje savršen vjernik jest član Crkve. Vjernik, postavši grešnik, jest član Crkve i dalje. Čak možemo reći da je Crkva prije svega radi grešnika prisutna u svijetu prema Isusovoj riječi: „Nisam došao radi zdravih nego radi bolesnih.“ U Crkvi susreće vjernik Isusa za kojega zna da će ga svakog časa prigrliti i to ne primarno radi njegovog savršenstva nego radi njegove ispaćene egzistencije koja treba ozdravljenje: “Dođite k meni svi koji ste opterećeni, ja ću vas podignuti“, poručuje Isus svakome od nas. U ovome dolazi jasno do izražaja bitnost vjernika i Crkve: postaje se vjernik po susretu s osobom Isusa Krista. U povjerenju prema Njemu i u prijateljstvu s Njime započinjemo novo usmjerenje života. Postati i biti kršćanski vjernik nema za sadržaj prihvaćati neku etičku ideju ili neku filozofiju života. Postati vjernikom znači biti prijatelj s Isusom i Njega u ljubavi i povjerenju nasljedovati na putu dobrote, ljubavi, pravednosti, molitve, radosti života i nadanja u konačnu pobjedu ljubavi. Prijatelji Isusovi čine zajedništvo Crkve i u Crkvi. Nitko od nas vjernika nije prijatelj Isusov po svome dubokom i iscrpnom znanju o Bogu Ocu, o Bogu Sinu, o Bogu Duhom Svetome i o svim otajstvima božanskog života nego samo po jednome: po djelotvornoj ljubavi Boga i bližnjega: „Ljubljeni, ljubimo jedni druge jer ljubav je od Boga; i svaki koji ljubi, od Boga je rođen i poznaje Boga. Tko ne ljubi, ne upozna Boga jer Bog je ljubav“ (1Iv 4,7-8).Odlučujuće je, dakle, spoznati jedno: „Svaki, koji ljubi… i upozna Boga“ je kršćanin pa makar toga možda nije niti svjestan. Vrijedi i slijedeći zaključak: „Tko ne ljubi“ a zapisan je kao vjernik, a postao je svećenik ili biskup ili redovnik, taj „ne upozna Boga“ , dakle taj je kao nevjernik koji možda znade mnogo toga o Bogu, o Svetom pismu, o Crkvi, ali sve to je samo prazno znanje, zapravo neznanje o Bogu jer „Bog je ljubav“, koja se živi, a ne o kojoj se govori, o kojoj se teoretski razmišlja i do koje se dolazi logičnim argumentima i zaključcima.

Iz ove božanske poruke smijemo naslutiti da u redovima „običnih“ vjernika, naših dobrih majki i očeva s krunicom u ruci, ima više vjernika koji poznaju Boga, nego u redovima učenih znanstvenika teologije. Javna je tajna da teologija kao znanost, i ukoliko je čista znanost, nosi u sebi opasnost udaljenja od Boga. Ljubav nas čini bliskima Bogu. Ljubav čini da smo u Bogu i da je Bog u nama, a ne znanje o Bogu. Povijest Crkve nam jasno poručuje: djelotvorna ljubav je bila odlučujuća snaga rasta Crkve kao naroda Božjeg, a ne toliko znanje o Bogu. To vrijedi i danas. Živjeti s ateistBogom i u Bogu, s Kristom i u Kristu je moguće samo po ljubavi. Znanje o Bogu na način ljudske znanosti je neutralno i predmetni posjed u rukama čovjeka znanstvenika na njegovu čast, korist, ili ono je čak moć - znanje je moć – u njegovim rukama već prema prilikama i potrebama u procesu borbe za život. Taj „bog“ filozofa, sociologa, psihologa, psihoterapeuta, ekonoma je „stvoren“ ograničenim ljudskim umom i time je suprotan čistoj ideji Boga kao bića bez ikakvih ograničenja. Taj „Bog“ nije kršćanski Bog: nije Bog Abrahama, Izaka, Jakoba, nije Bog Isus Krist. Kršćanski Bog - Isus Krist- usađuje u naše srce apsolutnu istinu koja glasi: u životu nije najvažnije znamo li mnogo toga o svemu i svačemu. U životu i za čovjeka je jedino važno da činimo dobro. Ljubav ostaje vječno, a znanje, vjera i nada prolaze, naviješta Pavao Apostol. „Bog“ filozofa nam jamči da svemir ima smisla, da život čovjeka ima smisla. On nam jamči da moral i biti moralan ima smisla. To je mnogo i dragocjeno za odgovornog čovjeka. I ako se čovjek otvorenog duha pozabavio studijem tog „Boga“ filozofa, neće nikada više pomisliti da su vjernici, koji vjeruju u Boga Isusa Krista, preglupi za ateizam. Danas doživljavamo jednu vrstu preokreta na području filozofije. Dolazi se do spoznaje da ponovni filozofski pristup k pitanju „Boga“ potresa temelje teoretskog ateizma. Ateizam postaje upitnim, a ne vjera u Boga. Ta vjera je čin ljubavi Boga, ta vjera je milost. Jer je tome tako, Crkvu čine izabranici Božji bez preduvjeta. Stoga Crkva nije zajednica znanstvenika ili intelektualaca koji znadu analizirati, dijagnosticirati, diskutirati, kritizirati, prognozirati, upravljati. Crkva je stvarnost vjere u kojoj vjernici kao ljudi nalaze snagu, utjehu, prosvjetljenje i usmjerenje na životnom putu povratka u dom Oca. Taj put ljudi kao Crkve, kao zajednice vjernika je put djelotvorne ljubavi u solidarnosti sa svakim stvorenjem i u izgradnji boljeg svijeta u duhu Božjeg kraljevstva.

dr. Josip Sabol

 

Sri, 20-10-2021, 14:24:32

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.