Katolički vjernik je načelno i principijelno konzervativnog mentaliteta

Kako bismo opisali svoj profil kao katoličkog vjernika? Što nam naše vrijeme pruža za označivanje profila katoličkog vjernika koji bi bio prihvatljiv za današnju društvenu javnost? Ima li nešto takvog što nikako ne bi trebalo ući u profil katolika ili čak što ne bi smjelo krasiti profil jednog katolika našega vremena? Jako je komplicirano na ta pitanja odgovoriti.

Profil katolika nekad i danas?

Bilo je u ne tako dalekoj prošlosti kada je službeno-državnički bilo određeno što katolik nikako ne smije činiti. Bilo je određeno da ne smije politički niti misliti a kamoli politički djelovati u javnosti. Dopušteno mu je bilo da bude cijelim Križbićem katolik, ali samo dok se fizički osobno nalazi u crkvi. Tu smije glasno pjevati, pobožno moliti, dragom Bogu se potužiti radi nepravdi koje mu nanose „Oni gore“... No, mora jako dobro paziti da, čim velečasni župnik dade blagoslov, izgovori riječi „Idite u miru“ i vrata crkve se otvore, ne zaboravi o sebi misliti da više nije katolik nego drug i drugarica.

Katoliku je u ono vrijeme bio njegov profil jednostavan da jednostavniji ne može biti: katolik si samo onda kada si u crkvi ili u sakristiji; u ostalo vrijeme i svuda na ostalim mjestima si službeno drug i drugarica, a privatno već prema tome: seljak, radnik, kovač itd. No, cijeloj istini za volju moramo spomenuti one katolike čiji profil je u ono vrijeme izgledao posve drukčije. Bilo je jako mnogo onih koji su bili katolici samo krštenjem.

Čim su postigli nešto više u životu, primjerice postali učitelji, profesori u gimnaziji i na sveučilištu, činovnici razne vrste, doktori, oficiri itd., njihov katolički profil se morao službeno na vani izbrisati. Niti u crkvu nisu smjeli ići javno, a kamoli da se javno djelom i riječju pokažu da su katolici. Postupati suprotno tražilo se hrabrosti. Ta vremena su iza nas. Međutim, pitanje o profilu katolika je jako aktualno u današnje vrijeme.

Danas može svatko priznati u javnosti da je katolik, a da mu to ne mora na bilo koji način naškoditi. Budući da je danas u društvu svuda prisutna politika, prenesena su politička označivanja za profil pojedinaca i grupa. Tako katolik može biti ocijenjen da je konzervativan, progresivan, lijevi, desni, liberalan i sl. Aktualnost oznaka ovisi o stanju političke svijesti jednog društva.

Konzervativci i progresisiti

Ima se dojam da se konzervativci moraju opravdavati pred javnošću za svoje idejno-religiozno usmjerenje. Hoće se saznati što oni žele sačuvati i zašto baš to?

Progresivni, čini se, mogu lakše s javnošću. Za njih se znade da hoće mijenjati već postojeće i određene grupacije su TradicionalnaMisatime zadovoljne i prihvaćaju to usmjerenje bez daljnjih pitanja iako vrijedi isto pitanje i za njih: zašto hoće mijenjati? Zašto postojeće nije dobro i odakle im sigurnost da će promjene donijeti nešto boljeg? Iskustvo nas uči da su se promjene pokazale lošijima nego ono prijašnje.

Ovaj model iz svijeta politike možemo primijeniti na vjernike katolike. Nije tajna da među katolicima ima konzervativnih i progresivnih vjernika. Nije tajna niti to da među spomenutim grupacijama vlada određena napetost pa čak i netrpeljivost. Razlog je očevidan i razumljiv: jedni hoće sačuvati, zadržati ono vrijedno u katolicizmu, dok drugi hoće na mjesto toga nešto novog. Pitanje je isto za jedne i druge: zašto zadržati odnosno zašto mijenjati?

Odgovor je logičan u oba slučaja: konzervativni vjernici hoće sačuvati i zadržati dosadašnje u katoličanstvu jer su uvjereni da je vrijedno, da je katolički ispravno, da je u skladu s katoličkom tradicijom i s naukom živućeg crkvenog učiteljstva. Progresivni vjernici hoće mijenjati jer su drugog uvjerenja. Oni moraju donijeti dokaze u dva smjera: jedanput dokazati što je u postojećem nevrijedno, što nije u skladu s tradicijom i crkvenim učiteljstvom, i drugi smjer: moraju dokazati da je ono, što umjesto „staroga“ treba donijeti, katolički ispravno, u skladu s objavom, tradicijom i crkvenim učiteljstvom.

Taj zadatak nije zahtjev niti konzervativnog niti progresivnog duha vremena. To je jedan od bitnih principa katoličanstva koji glasi: mora se vjerovati jer je objavljeno, jer je u skladu s tradicijom i jer je u skladu s crkvenim učiteljstvom.

Dakle: katolički vjernik je načelno i principijelno konzervativnog mentaliteta. Konzervativno stajalište kršćana se ostvaruje u odgovoru vjere i kroz praktičnu potvrdu one ljubavi i vjernosti koje imaju svoj polazak u Isusu Kristu.

Katolik je pozvan da bude kritičar duha vremena

Ako želimo ovdje govoriti o napretku, o progresu, onda on može značiti još veću ljubav, još čvršću vjernost Kristu u nasljedovanju. Zaključujemo da korištenje političkih pojmova na Crkvu i vjernike, konzervativan, progresivan, nema neke vrijednosti.

To vidimo i na slučajevima gdje nedavna reforma može brzo zastarjeti. Traži se „reforma reforme“. Progresisti mogu Molitvakod toga reagirati tako da se usprotive reformi reforme jer su oni reformu sproveli. Konzervativni pak mogu biti za reformu reforme jer se pokazalo da je reforma bila protiv katoličkog mentaliteta.

Sigurno je za katolike ono što traži Pavao Apostol u Rim 12,2: „Ne uobličujte se ovomu svijetu, nego se preobražujte obnavljanjem svoje pameti da mognete razabirati što je volja Božja, što li je dobro, Bogu milo, savršeno“.

Taj nolite conformari znači najprije: kršćani nisu konformisti; oni se ne prilagođuju samo tako onome što „duh vremena“ proizvede. Razlog te katoličke nesuvremenosti vidi Pavao u tamnim stranama koje odlikuju naš svijet nakon istočnog grijeha. Taj naš svijet je prolazan i kratak. U njemu djeluju zle snage, u njemu djeluju grijeh i poroci, lakomost i zaslijepljenost.

Nije teško nabrojiti djela tih zlih snaga koje vladaju svijetom i ispunjaju svijet: masovno ubijanje nerođene djece, zloupotreba embrionalnih stanica za medicinske svrhe,razvoj k genetskoj selekciji i manipulaciji, legaliziranje homoseksualnih partnerstva s nazivom „brak“, posvuda pornografija, rušenje obitelji i braka, kult nasilja u medijima, teror, rat, siromaštvo, konflikt između generacija, moralni relativizam, legalizacija eutanazije, besmisao i nihilizam u etičkoj refleksiji...

O tome malo ili ništa ne govore progresivne snage u svijetu. Katolik sve to vidi.

Stoga je katolik danas pozvan da bude kritičar duha vremena, da prosvjetljuje moderne prosvjetitelje, da oslobađa emancipirane od kiselih plodova emancipacije, da kritizira kritičare. Ali prije svega da praktičnim životom svjedoči istinu svoje vjere. Katolik nije samo suigrač u svjetskoj igri, nego kreator – stvaratelj, osobno zamišljene igre s vlastitim metodama i programima. Prije svega se današnji katolik osjeća misionarski jer slijedi Isusovu poruku: „Budite sol zemlje; budite svjetlo u tami; buditi kvasac“.

dr. Josip Sabol

 

 

 

Pet, 17-09-2021, 14:58:06

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.