Hoće li prepoznati prosrpski i proruski igrač Andrija Mandić biti mandatar za sastav nove crnogorske vlade

Nakon crnogorskih parlamentarnih izbora 2020., pokušava se sastaviti treća vlada, nakon što je Dritana Abazovića izglasovano nepovjerenje zbog opstruiranja europskog puta i potpisanog otvoreni balkan vucicTemeljnog ugovora između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve, koji je ocijenjen protuustavnim i štetnim po crnogorske nacionalne interese.

Srbija od Dunava do mora

Uvjete u svezi sastavljanja nove crnogorske Vlade, po svemu sudeći, dogovorili su tijekom nedavnoga beogradskog skupa "Otvoreni Balkan", 2. rujna 2022., srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i premijer tehničke vlade Abazović. To se može iščitati prije svega po tome što je Andrija Mandić, poslanik Demokratskog fronta (DF) nedavno istupio u javnosti u svezi sastava nove vlade, ne krijući ambicije da upravo on bude mandatar. Iste ambicije ima i Abazović. Računa da bi mogao imati prednost naspram Mandića, kojeg tamošnji mediji otvoreno tituliraju četničkim vojvodom, a javnost prepoznaje kao deklarirana eksponenta prosrpskih, odnosno proruskih interesa u Crnoj Gori. O prosrpskim interesima u Crnoj Gori ovih dana vrlo otvoreno progovorio je srbijanski povjesničar Aleksandar Raković koji se u autorskom tekstu "Dvije godine od srpske pobjede u Crnoj Gori" zauzeo za pravedan put - srpsko ujedinjenje od Dunava do mora. "Ta Srbija može da bude unitarna, a može da bude i Savezna Republika Srbija, koju bi činile Republika Srbija, Republika Srpska i Crna Gora", napisao je Raković, 30. kolovoza 2022. (Portal borba.me).

Po Rakovićevim riječima pobjeda je ostvarena "glasačkim listićima, bila je završetak mirotvorne srpske revolucije koja je započeta 26. prosinca 2019. da bi bila obranjena Srpska pravoslavna crkva". Raković smatra, kako nažalost, građani Crne Gore ni sada nisu dovoljno upoznati - ili uopće ne znaju, što je Srbija sve učinila za njih tokom revolucionarne 2020. godine. U tekstu se posebno obračunava s nekadašnjim premijerom Zdravkom Krivokapićem, kojeg zajedno s njegovom klikom naziva tzv. posebni Srbi, a zapravo okorjelim crnogorskim separatistima. Optužuje ih da su prema Beogradu i Srbiji gajili "istovjetnu mržnju kao i Đukanovićeve ustaše". Raković je uvjerenja kako će Srbi na popisu u Crnoj Gori biti najmnogobrojniji, relativna većina po nacionalnosti i apsolutna većina po jeziku. "Ti građani Crne Gore su dio jedinstvenog i nedjeljivog srpskog naroda. Velikog, veličanstvenog i nepobjedivog srpskog naroda", tvrdi.

Prostor od Bara do Sutorine, Raković naziva "srpsko more". Andrija MandićTaj zaboravljeni, kako kaže, povijesni pojam, vraćen je u upotrebu i danas je ponovno sveprisutan. "Treba ga ponavljati iz dana u dan, da crnogorski separatisti slušaju nepodnošljivu istinu", napisao je, iskazujući otvorene simpatije u političkom smislu prema Demokratskom frontu, ali i Socijalističkoj narodnoj partiji, koje obuhvaćaju građane Crne Gore koji su Srbi u svakom momentu.

Savez uz Andrija Mandića

U ime Demokratskog fronta o političkom sporazumu, proteklih dana govorio je Andrija Mandić, kojeg je za mandatara predložio DF. Napomenuvši kako buduća crnogorska Vlada mora biti isključivo politička, rekao je kako su u tom dokumentu zapisali jednu važnu stvar - ne želimo da se itko miješa u naše međusobne dogovore, bilo koja adresa sa strane te da se nada u roku od 15 dana formiranju vlade. Osim toga među koalicijskim partnerima predvođenim DF-om, Demokratskom Crnom Gorom i Građanskim pokretom URA, koji bi trebali činiti novu Vladu, postignut je dogovor da izbor nove vlade prati i izbor novog skupštinskog rukovodstva, budući da DF traži smjenu predsjednice Skupštine Danijele Đurović, iz redova Socijalističke narodne partije (SNP), one stranke kojoj Raković bezuvjetno vjeruje.

Komentirajući teatralnu izjavu Andrije Mandića da ne želi da se "itko miješa u unutarnje poslove Crne Gore", glasnogovornik i zastupnik Demokratske partije socijalista (DPS) najjače oporbene stranke Miloš Nikolić, izjavio je kako ta izjava izaziva podsmijeh jer upravo Andrija Mandić predstavlja "sinonim podčinjenog sluganstva i desetljaća služenja tuđim interesima". Po njegovim riječima Mandić se otvoreno ponosi činjenicom da je eksponent rusko-srpske politike u Crnoj Gori te da je sve incidente napravio kako bi "zapalio Crnu Goru po uputama stranih nalogodavaca ".

"Od nasilnih demonstracija protiv priznanja Kosova 2008., šator protesta 2015., koji su eskalirali pokušajem upada u Skupštinu, preko optužbe da je sudjelovao u pokušaju državnog udara u organizaciji ruskih Crna Goraobavještajac, do redovnih letova zrakoplovom Vlade Srbije kojima je odlazio po mišljenje u Beograd", podsjetio je Nikolić, dodavši da je taj minuli rad konačno i nagrađen čuvenom "Vulinovom sabljom" i ordenom.

Nikolić smatra kako je Mandić posljednja osoba koja može pričati o "miješanju sa strane" budući da je sav svoj kapital, politički i onaj drugi "stekao baš tako što je sebe i svoju stranku stavio u funkciju tuđih interesa."

Reakcije na balkansku inicijativu

Veliki dio crnogorske stručne javnosti smatra kako Abazović na svoj ruku uvlači Crnu Goru u "Ovoreni Balkan". Ekonomski analitičar Mirza Mulešković izjavio je kako "Otvoreni Balkan" ne može biti zamjena za Europsku uniju, jer tržište EU nudi veće mogućnosti od malog regionalnog tržišta jer proces priključenja tom tržištu daje i pretpristupne fodova, dok s druge strane "Otvoreni Balkan" ne nudi Crnoj Gori ništa novo (Pobjeda, 3. rujna 2022.).

Američki stručnjak za Zapadni Balkan Januš Bugajski smatra kako Crna Gora mora paziti da ne dozvoli sudjelovanjem u inicijativi "Otvoreni Balkan" naruši nezavisnost zemlje i njezine međunarodne ambicije. Po njegovim riječima "Otvoreni Balkan" je paravan "za srpsku ekonomsku dominaciju i metoda za širenje regionalnog utjecaja Beograda. Moskva također koristi inicijativu kako bi taj region trajno zadržala izvan EU i učinila ga što podložnijim prodoru korupcije.

Značajnu podršku "Otvorenom Balkanu" pružio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, nakon što su tri države na jugoistoku Europe (Makedonija, Albanija i Crna Gora) početkom lipnja, zatvorile svoj zračni prostor, što je spriječilo njegov posjet Beogradu. Lavrov je na konferenciji za novinare u Moskvi izjavio: "Vjerojatno nisu htjeli da izrazimo podršku inicijativi Beograda da realizira projekt 'Otvoreni Balkan' u interesu zdravijih, čvršćih odnosa među državama regiona." Ruski ministar vanjskih poslova je također kritizirao EU i NATO zbog pokušaja da "pretvore Balkan u svoj projekt pod nazivom 'Zatvoreni Balkan'". Nakon izravne podrške Lavrova "Otvorenom Balkanu" mnogi su definitivno shvatili da su kritičari inicijative, koji su je odmah prepoznali kao eufemizam za Veliku Srbiju, bili u pravu od samog početka.

Susjedne države, posebno Hrvatska, najnovije proces oko sastavljanja nove crnogorske Vlade ne mogu gledati mirno, pogotovo ako mandatarom postane netko kao Andrija Mandić, koji ima reputaciju četničkoga vojvode. Upravo ortodoksna prosrpska crnogorska opcija, potpomognuta tzv. JNA, 90-tih godina prošlog stoljeća, krenula je s juga u agresiju na Hrvatsku te nemilice topništvom razarala Dubrovnik i pljačkala njegovu okolicu.

Marko Curać

Sri, 28-09-2022, 03:10:58

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.