Želite li iz Jugo-slavije u Euro-slaviju?

Političke elite nisu ništa naučile iz naše duge i teške povijesti i suživota s drugim narodima. Tek što smo, i to ratom, izašli iz Jugo-slavije, one nas uvlače u dvadeset puta veću Euro-slaviju, naddržavnu tvorevinu od eu500 milijuna ljudi u kojoj bi nas Hrvata bilo manje od 1 posto. Pri tomu nas uvjeravaju da je to za nas Hrvate dobro i da nema alternative! Srljaju u Bruxelles kao guske u maglu...

Želite li da Hrvatska izgubi svoju samostalnost?

Ulaskom u EU Hrvatska bi postala mala, politički i ekonomski nevažna provincija unutar europske megadržave.

Želite li da o nama opet odlučuju drugi?

Hrvata bi bilo manje od 1 posto ukupnoga pučanstva. Odluke bi zapravo donosili veliki narodi. Od god. 2014. odlučivat će se većinom od 65 posto, a od 1. travnja 2017. dovoljna će biti većina od 55 posto.

Hrvatska bi u Europskom vijeću i Vijeću ministara od ukupno 351 glasa imala samo 7 glasova.

Nigel FarageHrvatska je tisuću godina htjela neovisnost, i 20 godina je ima. Izašli su iz propalog političkog eksperimenta – Jugoslavije. I ako glasuju o pridruženju Europskoj uniji, glasuju o pridruženju novoj Jugoslaviji, propalom političkom eksperimentu koji će implodiratiU Gospodarskom i socijalnom odboru Hrvatska bi od 353 glasa imala 9 glasova.

U Odboru regija Hrvatska bi od 353 glasa imala 9 glasova.

U Europskom parlamentu, koji bi imao ukupno 764 zastupnika, Hrvatska bi imala samo 12 zastupnika. A i oni bi bili podijeljeni. Mogli bi glasovati samo onako kako bi željele europske stranke kojima bi pripadali.

Kažu da bismo u Uniji sjedili za stolom za kojim se odlučuje. To je istina. Ali mi bismo tamo samo sjedili. O nama bi odlučivali drugi jer hrvatski glasovi ne bi imali težinu veću od težine statističke pogrješke.

Želite li da Hrvatska postane -zemlja nekontroliranog naseljavanja stranaca?

Gubitkom samostalnosti Hrvatska bi izgubila svoje vanjske granice. Hrvatsku bi nesmetano moglo naseljavati 500 milijuna Europljana. 60 milijuna Talijana moglo bi nesmetano naseljavati Istru, Rijeku, Dalmaciju i hrvatske otoke. A to bi moglo i 82 milijuna Nijemaca, 60 milijuna Francuza, 60 milijuna Britanaca, 35 milijuna Poljaka, 10 milijuna Mađara, itd.....dakle pola milijarde ne-Hrvata.

Europska unija vodila bi zajedničku politiku azila, što znači da bi Hrvatsku mogli preplaviti mnogobrojni azilanti koji eubježe iz kriznih žarišta Srednjeg istoka, Afrike i Azije, i izložiti nas povećanoj opasnosti od terorizma i političke nestabilnosti. Takva politika ugrozila bi našu sigurnost i naš turizam.

Znatno naseljavanje stranaca moglo bi trajno promijeniti demografsku i političku sliku u Hrvatskoj, pogotovo na hrvatskom Jadranu, gdje na svih 47 naseljenih otoka, po zadnjem popisu pučanstva, živi manje od 130 tisuća stanovnika.

Nitko ne zna koliko će se stranaca doseliti u Hrvatsku. Znakovit je međutim španjolski slučaj. Španjolska je prije ulaska u Uniju imala samo 240 tisuća stranaca. Danas ih ima oko pet i pol milijuna.

Želite li naseljavanje stranaca i raseljavanje mladih?

Hrvatskoj ne prijeti samo nekontrolirano naseljavanje stranaca i azilanata, nego i navala jeftine radne snage iz istočnih zemalja poput Rumunjske i Bugarske. Ti će ljudi uzimati hrvatska radna mjesta jer će biti spremni raditi za puno manje plaće.

Poradi lošeg gospodarskog stanja u Hrvatskoj, zbog visoke nezaposlenosti i stoga što strani kapital u Hrvatsku sve više dovodi svoje menadžere, mladi će seČlanak 67Unija osigurava da se osobe pri prijelazu njezinih unutarnjih granica ne provjeravaju i oblikuje zajedničku politiku azila, useljenja i nadzora vanjskih granica školovani Hrvati raseljavati po cijeloj Europi.

Želite li da Hrvatska postane politička i gospodarska kolonija?

Europska nam unija poručuje da smo spremni za članstvo, da smo ispunili sve kriterije i europske standarde. Ali živimo li danas imalo bolje? Vanjski dug nam je 47 milijarda eura, nezaposlenost preko 300 tisuća, primanja i mirovine sve poljoprivredamanji, cijene sve veće. Jesu li to ti visoki europski standardi koje sada ispunjavamo? Ili nas možda čeka sudbina Grčke?

Hrvatska sve više uvozi, a sve manje proizvodi. Strani kapital već je pokupovao najvrjednija poduzeća. Drže 94 posto banaka, većinu medija, T-Com, INU, Plivu, brojne hotele, pivovare. Strani trgovački lanci i šoping centri niču kao gljive. Uvoze sve i svašta. I opet se postavlja pitanje: Je li nam imalo bolje?

Želite li europske cijene uz hrvatske plaće i mirovine?

Kažu da nam se otvara tržište od 500 milijuna ljudi. Ali prešućuju da će nas to moćno tržište pregaziti jer hrvatsko gospodarstvo još nije konkurentno. A nije i zbog rata, i zbog komunističkoga naslijeđa, i zbog prevelikih poreza, i zbog neučinkovite birokracije. Sada žele da ugasimo brodogradnju, željezare, da prodamo elektroprivredu, hrvatske šume i vode. Gdje će to stati?

Ako uđemo u Uniju, proizvodit ćemo još manje, uvoziti još više, cijene će postati europske, a plaće i mirovine ostat će hrvatske.

Želite li da hrvatski poljoprivrednici budu osuđeni na propast i odumiranje?

Nakon ulaska u EU hrvatski bi se poljoprivrednici morali sa svojim proizvodima natjecati na jedinstvenom europskom tržištu. Ali od Unije bi dobivali samo 25 posto poticaja koje bi trebali dobivati. Umjesto 380 eura po hektaru, Hrvati bi dobivali samo 95 eura. Razlog za tu nepravdu? – Hrvatska je nova članica! Hrvatska bi međutim mogla sama svojim seljacima isplaćivati tu razliku, ali bi taj novac morala uzimati iz svoga proračuna - od zdravstva, školstva ili drugih potreba.

Hrvatski bi poljoprivrednici puni iznos poticaja dobivali tek nakon deset godina, a ni tada ne bi bili ravnopravni jer poticaji nisu isti u svim članicama. Neke članice dobivaju čak četiri puta više od drugih iako je tržište jedinstveno. Hrvatski bi poljoprivrednici u Uniji bili u neravnopravnom položaju i osiromašeni, a nakon samo sedam godina, stranci bi mogli bez ograničenja pokupovati njihovu zemlju - a zatim ubrzo dobivati puni iznos poticaja.

Unija je Hrvatskoj priznala samo milijun i 70 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, iako po podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatska ima 3 milijuna i 187.494 hektara, a od toga je prije Domovinskog rata obrađivala više od dva milijuna hektara.

Unija nam je odredila kvotu za mlijeko radi koje ne ćemo moći proizvoditi ni za svoje potrebe, nego smo osuđeni na uvoz. Unija nam je odredila kvotu od 740 milijuna litara a hrvatska godišnja potrošnja je oko milijardu i 200 milijuna Dubrovniklitara. Morat ćemo smanjiti proizvodnju šećerne repe sa sadašnjih 300 tisuća tona, i zatvoriti jednu šećeranu, jer su nam odredili kvotu od 195 tisuća tona.

Želite li da hrvatsko more postane zajedničko europsko more? Da EU preuzme hrvatsko ribarstvo?

Naše se vlasti nisu usudile proglasiti isključivi gospodarski pojas na Jadranu. Štoviše, odustale su i od primjene režima Zaštićenog ekološko-ribarskog pojasa (ZERP) za članice Unije. Tako Talijani i dalje nesmetano love ribu izvan svojih voda. Nakon ulaska u Uniju hrvatsko bi more postalo Europsko more, a Unija bi, koja je već opustošila svoj riblji fond, preuzela hrvatsko ribarstvo.

Povjerenica EU za ribarstvo Maria Damanaki priznala je da je sadašnja Unijina politika ribarstva toliko katastrofalna da „slijedeća generacija djece neće vidjeti ribu na svojim tanjurima, nego samo na slikama" (Daily Telegraph, 13. 7. 2011.). Nakon 28 godina europske zajedničke ribarske politike opustošeno je 88 posto ribljeg fonda. „Ako se ovako nastavi, za deset godina samo 8 od 136 vrsta ne će biti ugroženo", rekla je EU Povjerenica Damanaki.

Želite li da hrvatski jezik bude marginaliziran i u Uniji i u Hrvatskoj?

Kažu nam da bi hrvatski postao 24. službeni jezik u Uniji, ali ne kažu da su već sada službeni, dakle radni jezici Europske komisije i svih upravnih tijela, engleski, francuski i njemački, a ne hrvatski. Ako uđemo u Uniju, hoće li ostala 23 jezika u Hrvatskoj biti službeni jezici?

U Hrvatskoj je već sada teško dobiti posao bez znanja stranih jezika. Što će tek biti kada se u Hrvatsku nasele stranci? euroKada budu i poslovno i društveno govorili svojim jezicima, koji bi imali pravni status službenoga jezika?

Mnogi u Uniji osporavaju postojanje zasebnoga hrvatskog jezika. Kada je Haaški sud god. 2004. odlučio hrvatskim generalima suditi na nepostojećem bosansko-hrvatsko-srpskom jeziku, Zagreb nije ni trepnuo. Zašto bismo iz naše države, u kojoj je hrvatski danas jedini službeni jezik, ulazili u tuđu državu, u kojoj bi on bio tek 24. službeni jezik?

Vjerujete li bajkama o milijardama?

Priče o nekakvim milijardama koje nas tamo čekaju upravo su to - priče. Ako bi nas u EU čekalo blagostanje, kako to da su Grčka, Irska, Portugal, Španjolska na koljenima, a drugi (Italija, Madžarska...) do grla zaduženi?

Zašto se stvara krizni fond za spašavanje i eura i Europske unije? Zašto Bruxelles traži fiskalnu uniju? Zašto traži moć da odlučuje o proračunu svojih članica? Slovenija je morala u krizni fond za spašavanje Grčke uplatiti 3,5 milijarda eura, a Slovačka čak 7,7 milijarda. Da je Hrvatska punopravna članica, morala bi za spas Grčke uplatiti više od 5 milijarda eura. Ali o tomu nam ne govore...

Želite li opet biti u istoj državi sa Srbijom?

Ako ne uđemo u EU, kažu, „ostat ćemo na Balkanu", ali ne kažu da ćemo, ako uđemo u EU, opet biti u istoj državi sa Srbijom kada i ona uđe... i Slovenijom, Bugarskom, Rumunjskom, Italijom, Madžarskom, Grčkom, a jednoga dana možda i s ... Turskom!!!!

Upravo je EU ta koja nas stalno, i politički i gospodarski, gura u nekakav Zapadni Balkan, koji bi po Lisabonskom ugovoru mogao imati zajedničke predstavnike u tijelima Unije.

Mislite li da nam Unija stvarno želi dobro?

Unija nije željela samostalnu Hrvatsku, nego demokratiziranu Jugoslaviju, koja bi postala članicom Unije kao jedna eucjelina. U tijeku rata Unija nas je sprječavala da se naoružamo i branimo. Drugog dana oslobodilačke akcije Oluja Unija je Hrvatskoj suspendirala program PHARE, zbog „prekomjernog granatiranja".

Kao uvjet deblokade pregovora morali Anthony Coughlan„Ribarstvo se mora dijeliti s drugim zemljama EU. U slučaju Irske, procjenjuje se da je vrijednost ulova koje strani ribari izlove iz njezinih voda veća od svih sredstava koje je dobila iz fondova EU otkad se god. 1973. pridružila EU.“ smo progoniti i Haškomu sudu predati hrvatske generale koji su nas obranili. Morali smo suditi hrvatskim braniteljima i kriminalizirati Domovinski rat, a agresorima oprostiti, i krivnju za rat relativizirati.

Ucjene i prijetnje ni tu nisu prestale. Morali smo odustati od ZERP-a i morali smo pristati na nekakvu divlju arbitražu jer Slovenija svojata hrvatsko kopno i more, koje bismo mi sada lako mogli izgubiti. I sada nas političke elite žele trajno uvući u takvu Uniju...

Hrvatska ima alternativu

Iako se Unija klima i raspada, uporno nam ponavljaju: „EU nema alternative!" To nije istina. Alternativa je samostalna Hrvatska s poštenom i sposobnom vlašću izabranom na doista demokratski način. Po uzoru na Švicarsku i Norvešku, koje nisu u EU, a po mogućnostima Hrvatska im ne zaostaje.

Hrvatska danas ima puno problema i nesposobnu političku elitu. Ali hrvatski narod ima u svojoj samostalnoj državi 100 posto suvereniteta. Političke ga elite sada nastoje odvesti u novu veledržavu u kojoj bi imao manje od jedan posto zajedničkoga suvereniteta.

Želite li mačka u vreći?

Nipošto ne pristajte ni na kakvu, pa ni Europsku uniju! Da se ne biste poslije, kao uvijek dosad, gorko kajali. Budimo oprezni, pogotovo stoga što ne znate sve činjenice, ne znate cijelu istinu, jer se ona od vas pomno skriva.

Zato izađite na referendum, s Hrvatskom u srcu!

Marjan Bošnjak

 

Uto, 3-12-2024, 21:22:43

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.