PravopisU drugoj je Jugoslaviji postojao zajednički srpskohrvatski/hrvatskosrpski pravopis iz 1960. godine, u biti svojoj upravo srpski s pojedinim ustupcima hrvatskomu jeziku radi tzv. ravnopravnosti te „bratstva i jedinstva“. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

PravopisNe stvaramo li pravopisnu pomutnju ako stalno mijenjamo vlastita rješenja? Treba izraziti ukrajinskomu narodu u tragičnim zbivanjima pomoć i potporu, ali vjerojatno na drukčiji način. Ne treba ni jedan jezik pretvarati u trenutačnu politiku. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

PravopisPrema Institutovu pozivu hrvatski mediji moraju rabiti ukrajinska imena prema ukrajinskom izgovoru, a na dvojni način onaj tko rabi tiskano pa i mrežno izdanje Institutova pravopisa ili pak preporuke Povjerenstva za standardizaciju geografskih imena. Ne stvaramo li time pravopisnu zbrku u „jedinstvenom“ pravopisu? (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

bagdasarovPisanje stranih riječi pripada jezikoslovnoj struci i samo struci, a ne politici ili diplomaciji. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

bagdasarovProteklih tjedana u Hrvatskoj se ponovno vode rasprave o potrebi usvajanja jezičnoga zakona. Matica hrvatska na čelu s novim predsjednikom Mirom Gavranom najavila je izradbu novoga nacrta Zakona o hrvatskom jeziku. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Rafael Bedros XXI. i vjerniciRafael François Minasjan rođen je 24. studenoga 1946. godine u Bejrutu u Libanonu. Nakon završetka osnovne škole 1958. godine pridružio se Malom sjemeništu Patrijarške kongregacije u Bzommaru (Libanon). Studirao je na Papinskom Levonskom koledžu, Papinskom sveučilištu „Gregoriana“ i na Papinskom salezijanskom sveučilištu u Rimu, gdje je izučavao bogoslovlje, filozofiju i psihologiju. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

BagdasarovU ruskom je Državnom muzeju religije Sankt-Peterburga sačuvano jedinstveno izdanje talijanskoga misionara Klementa Galana (tal. Clemente Galano) „Conciliationis Ecclesiae Armenae cum Romana…“. Dvosveščano je izdanje predstavljeno trima knjigama koje su stigle u odličnom stanju. Osnovni je tekst, armenska-latinska bilingva, oblikovan u dvama stupcima, poglavljima prethode gravirani inicijali – i armenskim, i latinskim. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

JuditaAko od Marulićeva epa stvaramo prozu, onda gubimo autorski žanr, stil, ritam, poredak kitica…, tj. njegovo književnojezično stihotvorstvo. Nije to više izvornik, nego neko suvremeno tumačenje klasika hrvatske književnosti. Upravo njegov krasan hrvatski jezik, složena i zahtjevna stihotvorna skica pokazala je svu vještinu i spretnost Marulićeve pjesničke darovitosti. (A. Bagdasarov, Kolo)

Add a comment        
 

 

srpskohrvatski jezikČesto se prije govorilo, pa i sada katkad, o jezičnoj tolerantnosti. Ne stvara li pojam srpsko-hrvatski jezik jezičnu netoleranciju prema drugim i ne pojačava li ime srpski jezik, što je vjerojatno opravdano prema svojemu jeziku, identitetski jezik, dok se istodobno često spočitava jezikoslovnoj kroatistici kad rabi ime hrvatski? Je li moguć dijalog između hrvatskoga i srpskoga jezika, pa i drugih jezika, kad jedna strana strukovno (stručno) i znanstveno priznaje vlastito pravo na svoj nacionalni jezik i razvoj jezika, a druga to ne priznaje ili gazi? (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Drvo života

Drvo života (arm. Կենաց ծառ ‘Kenac (t)car’) je zauzimalo središnje mjesto u različitim kulturama kao i u životu starih Armenaca. Ono je simboliziralo i spajalo među sobom podzemne, zemaljske i božanske svjetove. Smatralo se je da njegovi korijeni sežu u podzemno carstvo, a ono se nalazi na zemlji, a grane teže uvis, u nebesa. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

dArmenska kolekcija u Muzeju umjetnosti Metropolitan u New Yorku, koja je utemeljena 1870. god., ima više od trista različitih armenskih izložaka. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

bascanska plocaHrvatski jezik postoji od pamtivijeka. Od davnine Hrvati svoj jezik nazivaju hrvatskim. U trećem retku Bašćanske ploče iz godine 1100. zapisano je: „Zvonimir, kralj hrvatski“. U Dobrinjskoj listini, pisanoj hrvatskom glagoljicom 1. siječnja 1230., stoji: „Ja Petar Petriš prekopijah z latinskoga na hrvatski jezik“, a u Istarskom razvodu iz 1275.: „pisaše listi jezikom latinskim i hrvackim“. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

KonferencijaHAZUHrvatski književni (standardni) jezik, kao jezik javne i službene porabe u svim područjima života hrvatske jezične zajednice, nije dan jednom zasvagda; status jezika, njegovo jezično planiranje, razvitak i njegovanje moraju biti stalna skrb države i struke. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

HačanovO svojim armenskim korijenima kaže da ima puno rođaka u Armeniji i da su se djed, koji je bio urolog, i otac preselili u Moskvu još u vrijeme Sovjetskoga Saveza. Armenske obitelji obično su vrlo velike i složne. Na upit želi li postati netko drugi barem na jedan dan, odgovorio je: „Sviđa mi se biti ono što jesam. Ja sam 100 % Karen i ne bih htio biti netko drugi.” (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

JezikčasopisU hrvatskom književnom jeziku imenica litra već je odavno normativno prihvaćena u ženskom rodu i čak propisana u Zakonu o mjernim jedinicama od 10. lipnja 1993. iako ju susrećemo katkad i u muškom rodu. (A. Bagdasarov, Jezik)

Add a comment        
 

 

ZNGRHZbor narodne garde prethodi Hrvatskoj vojsci i prelazi u povijest, a ne obrnuto. U Institutovu pravopisnom rječniku iza kratice ZNG (Zbor narodne garde) mora biti uvrštena odrednica pov. (povijesni), a iza HV (Hrvatska vojska) ništa jer i sada čuva i brani Republiku Hrvatsku. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

pravopisIspada da za školu imamo jednu, preporučenu pravopisnu inačicu, a za sve ostale i jednu i drugu, tj. preporučeno-dopuštenu. Školarci moraju pisati samo na jedan način, a svi ostali – kako tko želi. Sada u jednom priručniku imamo strjelicu i ne ću, u drugom preporučenu strelicu i neću i dopuštenu strjelicu i ne ću, u trećem strelicu i neću, a u četvrtom strjelicu i strelicu… (A. Bagdasarov)

Add a comment        
Uto, 24-05-2022, 15:01:38

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.