Detalji

Objavljeno: 19. travnja 2021.

Prezime Matasovići, prema portalu Acta Croatica, u Hrvatskoj su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Đakova. U prošlom stoljeću razmjerno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u okolici Đakova. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 18. travnja 2021.

Opće imenice (apelative) prilagođujemo hrvatskomu kao i ustaljenu pohrvavaćenicu Sputnjik (satelit), a zaštićena imena lijekova, prema našemu sudu, treba pisati kao u jeziku izvorniku. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 06. travnja 2021.

Danas još nema jasne značenjske razdiobe kroatistike od kroatologije pa mnogi poimaju taj pojam kao jedan u širokom smislu te riječi, kao opći izraz hrvatske etnolingvokulture i povijesti hrvatskoga naroda, međutim postoji među njima razlika koju pojedini stručnjaci priznaju ili ne priznaju. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 02. travnja 2021.

Armenci i Hrvati ove godine diljem svijeta slave 4. travnja Uskrs. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 24. ožujka 2021.

Hrvatski jezik je jedan i jedinstven i ne treba ga svjesno ili nesvjesno cijepati na ideološke dijelove, služeći se tim u izvanjezičnoj borbi. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 15. ožujka 2021.

U uporabnoj normi hrvatskoga književnoga (standardnoga) jezika supostoje dva lika - šport i sport i neka porabnik (korisnik) samostalno odabere što mu je prihvatljivije. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 10. ožujka 2021.

Izgleda da svaki novi izvanjezičai val sa sobom donosi i pravopisne promjene. Hoće li možda koje novo ravnateljstvo odlučiti o sastavljanju najnovijega pravopisa sa strjelicom, grješkom, uvrjedom ili ne ću? Treba li zbog sitnih pravopisnih dvostrukosti ponovno mijenjati pravopis i koliko puta? Hrvatski pravopis nije lopta za nabacivanje amo-tamo, niti bi se pravopisna pravila trebala olako prekrajati. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 02. ožujka 2021.

Katedrala sv. Vardana (arm. Surb Vardan) u New Yorku je prva katedrala Armenske apostolske crkve koja je sagrađena u Sjevernoj Americi. Sveti Vardan Mamikonjan (oko 388. - 26. svibnja 451.) je armenski vojskovođa i knez, junak Avarajske bitke (26. svibnja 451.), vjerske borbe Armenaca sredinom 5. st. protiv perzijskih Sasanida koji su pokušali prisilno preobratiti istočnu Armeniju na zoroastrizam. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 21. veljače 2021.

Hrvati su jedini narod u svijetu koji ima glagoljicom tiskane knjige. Prema pojedinim istraživanjima u 15. - 18. st., tiskano je 60 ili malo više od 60 knjiga i letaka, naravno ono što je pronađeno. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 10. veljače 2021.

Stjepan G. Barhudarov je ruski jezikoslovac, strukovnjak za gramatiku i leksik ruskoga jezika, profesor (1932.), doktor filoloških znanosti, dopisni član Akademije znanosti SSSR-a (1946.). (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 28. siječnja 2021.

Planina Ararat zapravo su dvije planine koje se nalaze jedanaest kilometra jedna od druge. To je mali Ararat (arm. Sis), visok je 3.896 m i veliki Ararat (arm. Masis), visok 5.165 m. Obje planine imaju vulkansko podrijetlo. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 15. siječnja 2021.

Denis je suvremeno muško osobno ime koje vjerojatno potječe iz starogrčkoga jezika (stgrč. Διονύσιος i grč. Διόνυσος, lat. Dionysus) i znači „onaj koji je posvećen Dionizu”. Prema helenskoj mitologiji Dionysios je olimpski bog vinogradarstva, vina i plodnosti. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 04. siječnja 2021.

Karikatura predstavlja ravnodušno stajalište Velike Britanije prema armenskomu pokolju. Nacrtana karikatura ima više od sto godina. S vremenom ništa se nije promijenilo. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 21. prosinca 2020.

Tvrdnja da „u hrvatskome standardnom jeziku imenice blagdan i praznik nemaju isto značenje" nije potvrđena ni u rječničkim člancima pojedinih priručnika ni u jezičnoj praksi. Razvidno je da riječ blagdan može značiti i vjerski i svjetovni dan, a češće se rabi u ustaljenoj svezi riječi – državni blagdan. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 09. prosinca 2020.

Indoeuropski jezici su jezici koji pripadaju tzv. indoeuropskoj jezičnoj porodici. Jezikoslovno je ustanovljeno da je riječ o srodnim jezicima koji su se razvili iz jednoga nezapisanoga praindoeuropskoga jezika. (A. Bagdasarov, DW)

Detalji

Objavljeno: 03. prosinca 2020.

David Bagdasarjan je rođen 1989. god. u Jerevanu, u Armeniji. Završio je Moskovsku socijalnu akademiju, smjer - dizajn. Stjecanje slikarskoga znanja nastavio je u radionici slikara Marka Ibšmana. (A. Bagdasarov)