Detalji

Objavljeno: 14. ožujka 2022.

Ne stvaramo li pravopisnu pomutnju ako stalno mijenjamo vlastita rješenja? Treba izraziti ukrajinskomu narodu u tragičnim zbivanjima pomoć i potporu, ali vjerojatno na drukčiji način. Ne treba ni jedan jezik pretvarati u trenutačnu politiku. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 07. ožujka 2022.

Prema Institutovu pozivu hrvatski mediji moraju rabiti ukrajinska imena prema ukrajinskom izgovoru, a na dvojni način onaj tko rabi tiskano pa i mrežno izdanje Institutova pravopisa ili pak preporuke Povjerenstva za standardizaciju geografskih imena. Ne stvaramo li time pravopisnu zbrku u „jedinstvenom“ pravopisu? (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 04. ožujka 2022.

Pisanje stranih riječi pripada jezikoslovnoj struci i samo struci, a ne politici ili diplomaciji. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 14. veljače 2022.

Proteklih tjedana u Hrvatskoj se ponovno vode rasprave o potrebi usvajanja jezičnoga zakona. Matica hrvatska na čelu s novim predsjednikom Mirom Gavranom najavila je izradbu novoga nacrta Zakona o hrvatskom jeziku. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 31. siječnja 2022.

Rafael François Minasjan rođen je 24. studenoga 1946. godine u Bejrutu u Libanonu. Nakon završetka osnovne škole 1958. godine pridružio se Malom sjemeništu Patrijarške kongregacije u Bzommaru (Libanon). Studirao je na Papinskom Levonskom koledžu, Papinskom sveučilištu „Gregoriana“ i na Papinskom salezijanskom sveučilištu u Rimu, gdje je izučavao bogoslovlje, filozofiju i psihologiju. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 27. siječnja 2022.

U ruskom je Državnom muzeju religije Sankt-Peterburga sačuvano jedinstveno izdanje talijanskoga misionara Klementa Galana (tal. Clemente Galano) „Conciliationis Ecclesiae Armenae cum Romana…“. Dvosveščano je izdanje predstavljeno trima knjigama koje su stigle u odličnom stanju. Osnovni je tekst, armenska-latinska bilingva, oblikovan u dvama stupcima, poglavljima prethode gravirani inicijali – i armenskim, i latinskim. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 14. siječnja 2022.

Ako od Marulićeva epa stvaramo prozu, onda gubimo autorski žanr, stil, ritam, poredak kitica…, tj. njegovo književnojezično stihotvorstvo. Nije to više izvornik, nego neko suvremeno tumačenje klasika hrvatske književnosti. Upravo njegov krasan hrvatski jezik, složena i zahtjevna stihotvorna skica pokazala je svu vještinu i spretnost Marulićeve pjesničke darovitosti. (A. Bagdasarov, Kolo)

Detalji

Objavljeno: 04. siječnja 2022.

Često se prije govorilo, pa i sada katkad, o jezičnoj tolerantnosti. Ne stvara li pojam srpsko-hrvatski jezik jezičnu netoleranciju prema drugim i ne pojačava li ime srpski jezik, što je vjerojatno opravdano prema svojemu jeziku, identitetski jezik, dok se istodobno često spočitava jezikoslovnoj kroatistici kad rabi ime hrvatski? Je li moguć dijalog između hrvatskoga i srpskoga jezika, pa i drugih jezika, kad jedna strana strukovno (stručno) i znanstveno priznaje vlastito pravo na svoj nacionalni jezik i razvoj jezika, a druga to ne priznaje ili gazi? (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 30. studenoga 2021.

Drvo života (arm. Կենաց ծառ ‘Kenac (t)car’) je zauzimalo središnje mjesto u različitim kulturama kao i u životu starih Armenaca. Ono je simboliziralo i spajalo među sobom podzemne, zemaljske i božanske svjetove. Smatralo se je da njegovi korijeni sežu u podzemno carstvo, a ono se nalazi na zemlji, a grane teže uvis, u nebesa. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 14. studenoga 2021.

Armenska kolekcija u Muzeju umjetnosti Metropolitan u New Yorku, koja je utemeljena 1870. god., ima više od trista različitih armenskih izložaka. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 05. studenoga 2021.

Hrvatski jezik postoji od pamtivijeka. Od davnine Hrvati svoj jezik nazivaju hrvatskim. U trećem retku Bašćanske ploče iz godine 1100. zapisano je: „Zvonimir, kralj hrvatski“. U Dobrinjskoj listini, pisanoj hrvatskom glagoljicom 1. siječnja 1230., stoji: „Ja Petar Petriš prekopijah z latinskoga na hrvatski jezik“, a u Istarskom razvodu iz 1275.: „pisaše listi jezikom latinskim i hrvackim“. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 20. listopada 2021.

Hrvatski književni (standardni) jezik, kao jezik javne i službene porabe u svim područjima života hrvatske jezične zajednice, nije dan jednom zasvagda; status jezika, njegovo jezično planiranje, razvitak i njegovanje moraju biti stalna skrb države i struke. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 23. kolovoza 2021.

O svojim armenskim korijenima kaže da ima puno rođaka u Armeniji i da su se djed, koji je bio urolog, i otac preselili u Moskvu još u vrijeme Sovjetskoga Saveza. Armenske obitelji obično su vrlo velike i složne. Na upit želi li postati netko drugi barem na jedan dan, odgovorio je: „Sviđa mi se biti ono što jesam. Ja sam 100 % Karen i ne bih htio biti netko drugi.” (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 21. srpnja 2021.

U hrvatskom književnom jeziku imenica litra već je odavno normativno prihvaćena u ženskom rodu i čak propisana u Zakonu o mjernim jedinicama od 10. lipnja 1993. iako ju susrećemo katkad i u muškom rodu. (A. Bagdasarov, Jezik)

Detalji

Objavljeno: 04. srpnja 2021.

Zbor narodne garde prethodi Hrvatskoj vojsci i prelazi u povijest, a ne obrnuto. U Institutovu pravopisnom rječniku iza kratice ZNG (Zbor narodne garde) mora biti uvrštena odrednica pov. (povijesni), a iza HV (Hrvatska vojska) ništa jer i sada čuva i brani Republiku Hrvatsku. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 23. lipnja 2021.

Ispada da za školu imamo jednu, preporučenu pravopisnu inačicu, a za sve ostale i jednu i drugu, tj. preporučeno-dopuštenu. Školarci moraju pisati samo na jedan način, a svi ostali – kako tko želi. Sada u jednom priručniku imamo strjelicu i ne ću, u drugom preporučenu strelicu i neću i dopuštenu strjelicu i ne ću, u trećem strelicu i neću, a u četvrtom strjelicu i strelicu… (A. Bagdasarov)