Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

Baštijaneri nad hrvatskom baštinom

htvNačin na koji se Hrvatska televizija latila samopromidžbe izazvao je mnoge komentare – uglavnom nimalo povoljne. Posebno iritira i inače samozadovoljna ekipa iz Informativno-političkoga programa, no ni druga područja nisu pronašla najsretnije oblike autoreklame. Suzdržavao sam se od komentiranja sve dok se nije pojavila osoba (ili osobe) s off tekstom "Ne brinite – čuvamo našu baštinu".

O čemu se radi? Baština hrvatskoga jezika su i povratni glagoli. Znači, točno bi bilo reći "Ne brinite se, čuvamo našu baštinu" Tada bi i tvrdnja o čuvanju baštine bila uvjerljiva, a ovako je u samo jednoj rečenici iznevjerena i karikirana. Hrvatski jezikHrvatski jezični standard kaže: odmoriti se, useliti se, brinuti se. Hrvatski jezik je bogat, jedinstven i vrlo logičan. Ako kažete (pišete) "odmori", onda hrvatski jezik očekuje neku imenicu u akuzativu (recimo: konja) , ako napišete "useli" opet taj nesretni hrvatski jezik očekuje da vidi koga to namjeravate useliti, a isto je s "brinuti". Ako imate namjeru useliti sebe u neki stan itd. onda hrvatski jezik očekuje da to i kažete, a ne da muljate, pa on ne zna što slijedi. A slijedi "se"Ako potonje nije bila namjera, onda se radi o običnom, balkanskom ignorantstvu. Je li ta rečenica prošla kroz Službu za jezik HTV-a? Očito nije, jer ondje ima ljudi koji znaju posao.

Uz to, i sama HTV (Jasmina Nikić) i Hrvatski radio (Smiljana Šunde) imaju vrlo dobre i instruktivne, kratke ali točne i dojmljive emisije o hrvatskome jeziku, dotično o pravilnoj uporabi standardnoga (književnog) hrvatskog jezika, pa sam u nekoliko navrata i sam vidio i čuo da se govori i o povratnim glagolima.

Hrvatski jezični standard kaže: odmoriti se, useliti se, brinuti se. Hrvatski jezik je bogat, jedinstven i vrlo logičan. Ako kažete (pišete) "odmori", onda hrvatski jezik očekuje neku imenicu u akuzativu (recimo: konja) , ako napišete "useli" opet taj nesretni hrvatski jezik očekuje da vidi koga to namjeravate useliti, a isto je s "brinuti". Ako imate namjeru useliti sebe u neki stan itd. onda hrvatski jezik očekuje da to i kažete, a ne da muljate, pa on ne zna što slijedi. A slijedi "se".

Vidite, poštovani čitatelji i čitateljice, čujete i sami oko sebe koliko je napredovala balkanizacija hrvatskoga kolokvijalnog jezika. Za osjetljivo uho previše. No, kada se taj balkanski Drang nach Westen ugura u institucije, kada pokuša prodrijeti u hrvatski kulturni jezik – onda treba dati znak za uzbunu.

Da bih nekako ilustrirao pogubnost gubitka povratnih glagola, govorit ću u usporedbama. Za početak jedna: svi znate što je viteška igra Alka, a znate i kakav oblik ima alka. Pa sad, zamislite da netko želi sačuvati Alku u cjelini, ali se domisli promijeniti oblik alke – u četverokut. Ne bi se dobro proveo, vjerojatno bi radila i koplja. Isti je slučaj s povratnim glagolima, koji su detalj cjeline hrvatskoga jezika, ali bez toga detalja ni jezik nije isti niti potpun. Pa kada govorimo o baštini – viteška igra Alka je baština sa svim važnim i sporednim detaljima, i hrvatski jezik je baština sa svim dijelovima od kojih je građen.

Čini se da su se na HTV-u namnožili baštijaneri odgojeni na "Pola ure kulture" (Branka Kamenski) koja usuprot baštini i dostojnosti hrvatskoga jezika traži i nalazi anarhiste, ne bi li unijela kaos iz kaotičnoga hrvatskog okružja.

Što ste propustili, a niste smjeli

Spomenuo sam Alku i alku, koje nema bez alkara. Možda ste propustili idiotsku izjavu u nekom intervjuu (osobu ne pamtim, a bolje joj je), gdje se govori o odgoju koji stvara "muškarčine, silovatelje i alkare". Nisam vidio reakciju Alkarskoga društva na tu svinjariju u dnevnim alkanovinama. Silovane HrvaticeKad smo kod silovanja: u miru je teško kazneno djelo, u ratu je ratni zločin. U BiH se u srpskoj agresiji masovno silovanje rabilo kao efikasno genocidno sredstvo. U Hrvatskoj su Hrvatice iz Podunavlja tek nedavno počele javno govoriti što ima se događalo u vrijeme srpske okupacije.Spajati u jednom rečenici silovatelje i alkare, poistovjetiti ih štoviše, znak je krajnje drskosti. Pročitao sam samo "fleš" i bilo mi je dosta, no negdje u podsvijesti poslije mišljah nije li to "spajanje" proisteklo iz slučaja Paravinja, čija je žrtva iz Sinjske krajine, kroz koju se srbijanski silovatelj provozao u kobnom času po djevojku. Eto kako se (valjda) stvarala poveznica s alkarima.

Kad smo kod silovanja: u miru je teško kazneno djelo, u ratu je ratni zločin. U BiH se u srpskoj agresiji masovno silovanje rabilo kao efikasno genocidno sredstvo. U Hrvatskoj su Hrvatice iz Podunavlja tek nedavno počele javno govoriti što ima se događalo u vrijeme srpske okupacije. Neke od njih poznaju silovatelje – oni žive pored njih, u Vukovaru i drugdje, viđaju ih na tržnici. No policija i državno odvjetništvo i dalje ih vode u rubrici "zaštićeni srpski zločinci".

Još o jeziku

Negdje usred ljeta koje sam proveo daleko od mora i uglavnom nezdrav, zabilježio sam rečenicu iz novinskoga napisa o splitskom pazaru (Pazaru). I to je dio baštine, bez sumnje, pa kada se komentator brine za njegovu sudbinu – dobro radi. No kako se brine, poslušajte iz napisanog: "Dajte nam srpskohrvatski, uzmite nam zastave i grbove, samo ostavite Pazar." Drugu rečenicu, drugoga jednog hrvatskog domoljuba pročitao sam u vrijeme kada je u blizini Knina požar zahvatio vojarnu punu streljiva. Taj krupni otpad (Denis Kuljiš) usporedio je kataklizmu s ponešto davnim incidentom na rubu Zagreba, kada je također eksplodiralo cijelo skladište municije. Kojim riječima je opisao hrvatske vojnike koji su se ondje nalazili? Upravo ovim:" banda priučenih ratnika."

Nema u svijetu zemlje u kojoj bi novinari pisali s toliko mržnje o jeziku kojim govori i piše narod te države, o vojnicima te države i o njezinim insignijama. A što radi i čemu služi Društvo novinara? Njegovo vodstvo vjerojatno uživa u svojim miljenicima.

Još jedan dokaz bogatstvaVesna Teršelič

U titlu (hrv: podslova) filma stoji: "Znala je da je voli". Upada vam u oči to melodiozno ponavljanje je-je. Na žalost, niti je melodiozno, niti je točno, nego ostatak prošlih vremena, kada je nasilno napuštena hrvatska jezična baština. Točno bi bilo "Znala je da ju voli". No taj nesretni "ju" nikako da se opet pojavi u suvremenoj jezičnoj praksi, pa je-ječu i oni koji o jeziku nešto znaju. Na svu sreću, djeca u osnovnim školama znaju za nju(ju) jer uče iz "Školskoga pravopisa" (Babić, Ham, Moguš).

Teršelička se ne kaje

Documenta, poduzeće za protuhrvatske ispade, i njegova voditeljica Vesna Teršelič imaju nešto protiv puštanja na slobodu generala Mirka Norca. Naravno da imaju, jer im je to posao, a od koga su bogato plaćeni za svoje podlosti – nikako da saznamo. Samo slutimo. No postoje institucije kojima je posao da vide iz kojih se izvora što financira, je li legalno ili nije. Pa, čim bude moguće, a to je uskoro, stvari će doći na vidjelo. U međuvremenu, što god antipatična Teršelička izvoli izjaviti, istoga je trena ne samo na komercijalnim televizijama, nego i na javnoj. Da se vidi tko koga voli.

Usput, u svezi s medijima bilo koje vrste: ne tako davno dobili smo obećanje da će biti javno objavljena vlasnička struktura svih medija. Gdje je?

 

 Hrvoje Hitrec

Čet, 26-05-2022, 07:47:53

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.