Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

 Sredinom kolovoza

Velika Gospa

U Mariji Bistrici nešto manje vjernika nego obično, što ne znači da ima manje vjernika, nego su vjernici osiromašili toliko da im je i pohod u marijansko marija bistricasvetište postao luksuzom. Među onima koji nisu došli sigurno je dobar dio ljudi (70.000) kojima je isključena struja jer ju ne mogu platiti. Tako tzv. "vjerski turizam" (kako ga časte institucije) slijedi očiti pad udjela Hrvata u općem broju dolazaka turista na hrvatsko more.

U mnogim svetištima spominjana je primalja iz Knina koja je odbila sudjelovati u kanibalskom obredu ubijanja djece, dakle pobačaju. Poučena uspjehom akcije "U ime obitelji", aktualna je vlast promptno reagirala i vratila babicu na posao. Sada vlast već zna da ima posla s protivnikom koji joj može zadati podosta jada, pa zašto da riskira još jednu aferu koja bi, ako se rasplamsa, mogla dovesti do referenduma o zabrani pobačaja, a vlast se boji bilo kakvog referenduma, to jest boji se vlastitoga (?) naroda. I treba se bojati. A tu je i ta prokleta Europa koja se licemjerno poziva na priziv savjesti. Tu su još i prokleti doktori koji u sve većem broju odbijaju "obavljati" pobačaje. Jedina uzdanica pristaša kulture smrti je neka udruga koja se naziva Glasom razuma.

Udbina

Postavljene dvojezične i dvopismene ploče. Hadezeovac Dado Milinović daje potporu pločama, veli da Udbina nije isto što i Vukovar. A jest isto, samo što se u Udbini Hrvatima dogodilo u vrijeme Drugoga svjetskog rata, a u Vukovaru u vrijeme srpske agresije devedesetih. I jedni i drugi bili su prognani (ako su preživjeli). U rkmanVukovar su se ipak vratili nakon sedam godina, a u Udbinu se nisu mogli vratiti više od pedeset godina, ni jedan jedini.

Dani sjećanja

Nekako u vrijeme dana kada smo se prisjećali hrvatskih zatočenika srpskih i srbijanskih logora, Savo Štrbac je poslao u Hrvatsku svoje četnike da obilježe srpske žrtve koje su to doista u dvostrukom smislu jer je srpska vojska gazila tenkovima srpske civile. Četnici ih naravno podmeću Hrvatima. S hrvatskim vlastima nemaju teškoća, lijepo su primljeni na Banovini, koju su dnevne novine (Jul) za tu priliku nanovo prekrstile u Baniju. Imaju ondje i dožupana, sve je ko nekada, otvoreno se hvale (na hrvatskome tlu) da su ratovali protiv "ustaša" u Vukovaru i drugdje.

U isto vrijeme hrvatski zatočenici srpskih logora, a bilo ih je trideset tisuća, ne mogu u Srbiji posjetiti mjesta gdje su "logorovali" i bili mučeni a mnogi i ubijeni, jer po službenoj Srbiji tih logora nije ni bilo. Pa ne će valjda Srbijanci davati prilog hrvatskoj tužbi za genocid, nisu blesavi. I to još sada kada u Hrvatskoj postoji vlast koja bi tužbu rado povukla. A srbijansku tužbu treba na svaki način poduprijeti, zlu ne trebalo, što i jest smisao četničkoga izleta na Banovinu, a bit će i drugdje. Ako uskoro ne bude izvanrednih izbora. U Hrvatskoj. A bit će. Tada novi ministar unutarnjih poslova ne će logorovati na Bjelolasici dok četnici kruže po Banovini.

Dani sjećanja (2)

Za desetak dana Hrvatska će imati dva podsjećanja na zločine. Kako je najavljeno, komemorirat će se na Jazovki i u Jadovnu. Imam dojam da se radi o stanovitom eufemizmu, TužbaHrvatski zatočenici srpskih logora, a bilo ih je trideset tisuća, ne mogu u Srbiji posjetiti mjesta gdje su "logorovali" i bili mučeni a mnogi i ubijeni, jer po službenoj Srbiji tih logora nije ni bilo. Pa ne će valjda Srbijanci davati prilog hrvatskoj tužbi za genocid, nisu blesavi. I to još sada kada u Hrvatskoj postoji vlast koja bi tužbu rado povukla. A srbijansku tužbu treba na svaki način poduprijeti, zlu ne trebalo, što i jest smisao četničkoga izleta na Banovinu, a bit će i drugdje.izabrana su (brojem) manja stratišta, s tim da je Jadovno u znanstveno-povijesnom smislu i dalje zagonetka, pa se barata brojkama koje su potpuno nepouzdane. Zato je mjesto jazovakloše odabrano. A i cijela predstava je licemjerna, odnosno pokušaj da se nikada i nigdje ne govori i ne spominju samo žrtve komunističkoga režima, nego se eto sve pomiješa i promiješa, uravnoteži, da se upravo konobarski izvede matematički račun (pedeset tisuća jednako je petsto tisuća) i zatim svi odu na večeru.

Prije komemoracije nad Jazovkom, treba još jednom pročitati Rezoluciju 1481 Europskoga parlamenta iz 2006. koja se poziva na Rezoluciju 1096 iz 1996. godine (što se zaboravlja, pa sam često neshvaćen kada govorim o dvije rezolucije). Ta prva je govorila vrlo izravno o mjerama za r a z b i j a n j e ostavštine bivših komunističkih totalitarnih sustava. Druga je govorila o pojedinačnim i kolektivnim ubojstvima, smaknućima, smrtima u koncentracijskim logorima, mučenju, prisilnom radu – o zločinima u ime načela diktature proletarijata.

Govori ta rezolucija i o niskoj svijesnosti javnosti o zločinima komunista, o nedistanciranju od zločina onih koji su ideološki sljednici zločinaca. Poziva sve komunističke i postkomunističke partije da ponovo procijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost te se jasno distanciraju od zločina počinjenih od strane totalitarnih komunističkih režima.

Sve navedeno zvuči poznato – u Hrvatskoj takve katarze nije bilo, bez obzira tko bio na vlasti. Da bi se učinilo sve što je zahtijevano 2006. (i deset godina prije) na vlast bi u Hrvatskoj trebala doći opcija ničime opterećena i napokon učiniti što je odavno trebalo. Jer Hrvatska nije samo gospodarski na začelju Europe, a aktualna vlast je umjesto razbijanja komunističke ostavštine – tu ostavštinu opet podignula na politički pijedestal kao svetu knjigu svojih očeva.

Politička korektnost

Za eksploziju u Ogulinu nismo čuli. Mediji su ju prešutjeli jer se radilo o hrvatskom građaninu srpske narodnosti, koji je (umalo) dignuo u zrak cijelu stambenu zgradu. I to baš 5. kolovoza, da proslavi Oluju. Istodobno smo doznali da je u Zagrebu uhićen srbijanski kriminalac, što ne bi bilo čudno jer ih je pun Zagreb, ali je uhićen još u siječnju (!), što je policija tajila. Tako Hrvatska trenira političku korektnost. U Vukovaru, u Borovu naselju, četnici viču "Ovo je Srbija" i pjevaju o žici i Srebrenici, gomila njih. Politički korektna hrvatska policija privodi jednoga i zabranjuje mu – posjet utakmici.

Austrijanac udario maloljetnika

Mislim da se dogodilo u Sukošanu. Austrijanac (barem po putovnici) namjerno udario maloljetnika koji je radio na parkiralištu. Treba i tu biti politički korektan, pa Austrijancu dati za odvjetnika Antu Nobila koji ima iskustva u premlaćivanju maloljetnika .

Massimo Savić

Nakon što je smeće od Ante Tomića uvrijedilo hrvatske glumce koji su, po njemu, devedesetih bili nitko i ništa jer im nedostajahu srpski, sada je pjevač M. Savić uvrijedio sve masimo-savic1-e1324668229611SavićSada je pjevač M. Savić uvrijedio sve hrvatske umjetnike jer nisu "stali na branik umjetnosti". Za nagradu je dobio pulsku Arenu. Ni ondje se nije proslavio, kažu mi oni koji su zalutali. Gdje je Savić lutao devedesetih, ne znam. Kada se postrojila Satnija hrvatskih umjetnika, njega nije bilo. A bilo je i pjevača, mnogo boljih od Massima, da ne spominjem Juricu Pađena i njegov "Aerodrom".hrvatske umjetnike jer nisu "stali na branik umjetnosti". Za nagradu je dobio pulsku Arenu. Ni ondje se nije proslavio, kažu mi oni koji su zalutali. Gdje je Savić lutao devedesetih, ne znam. Kada se postrojila Satnija hrvatskih umjetnika, njega nije bilo. A bilo je i pjevača, mnogo boljih od Massima, da ne spominjem Juricu Pađena i njegov "Aerodrom".

S posla na groblje

Tako se može najbolje sažeti mirovinska reforma. Akcija "s faksa na posao" slavno je propala, a ova mirovinska jednostavno ne može propasti. Napokon jedan uspjeh.

Fred Matić

Ministar branitelja vrijeđao udovice hrvatskih branitelja, na najbezočniji način. Kako je to mogao? Pa tako, njihovi su muževi mrtvi, pa ih nema tko braniti. Hoće li živi branitelji obraniti čast udovica mrtvih branitelja, barem na način da na izborima ne glasuju za vlast koja ima Matiće, Jovanoviće i slične? Ispriku ne uvažavam, ni životopise. Bilo je i časnijih životopisa od Matićevog, do nekoga doba, a zatim su biografiju stali ispisivati nekim drugim pismom.

Na i na

Utakmica (Dinama i nekoga) igra se "na Maksimiru". Kada se to vratilo, ne znam , ali da se vratilo – čuje se svakodnevno. U svoje vrijeme bilo je to nekako sukladno onome dinamo-maksimir-110"na Marakani", pa ušlo u uho. I izašlo, i mojom intervencijom. Pa sada opet ušlo. A da se taj "na" širi, svjedoči činjenica da se odjednom u medijima govori "na vikendici" ("on je u subotu bio na vikendici"). Tako se eto narod preselio na drveće i na krovove.

Kako se jezik kvari, usmjereno i neusmjereno, može se pratiti recimo na kanalu Fox i sličnima gdje se prevodi "bilo je mnogo žrtvi", pa čak i da se "on ubacuje nekoj riđokosi". Poznavanje hrvatskoga jezika u kuhinji vrlo kulturnoga Pofuka netko je već zabilježio, ali nije naodmet ponoviti – "Hvala što ste bila gošća u emisiji". Taj primitivni sklop "Vi ste bila" čest je u tzv. razgovornom jeziku na placu, ali zaboga... No najviše me je rasrdila krupno snimljena ploča u koju je uklesano "U s i j e ć a n j e na...."

Autoklubova računica

Oni koji se protive "monetizaciji" autocesta iz emotivnih, domoljubnih i inih razloga, te oni koji razumiju da su Slovenci"Slovenci s autocupola manje autocesta zarađuju 500 milijuna kuna više nego HAC i ARZ." Kako? Vinjetama u kombinaciji s naplatom teškim vozilima. U Hrvatskoj smo mogli zaraditi više od 1,5 milijarde godišnje samo na automobilima stranaca (da su se Hrvati, recimo, vozili besplatno), plus naplata za teška vozila, što znači i očuvanje radnih mjesta. Ali ne, diletanti na vlasti ne znaju ni misliti ni računati. Ne znaju ništa.hrvatske autoceste zamišljene kao kralježnica gospodarskoga razvoja, trebali bi imati u raspravama i hladnu računicu koja će biti – na njihovoj strani. Tu je računicu objavio časopis "Autoklub" pod naslovom "Slovenci s autocupola manje autocesta zarađuju 500 milijuna kuna više nego HAC i ARZ." Kako? Vinjetama u kombinaciji s naplatom teškim vozilima. U Hrvatskoj smo mogli zaraditi više od 1,5 milijarde godišnje samo na automobilima stranaca (da su se Hrvati, recimo, vozili besplatno), plus naplata za teška vozila, što znači i očuvanje radnih mjesta. Ali ne, diletanti na vlasti ne znaju ni misliti ni računati. Ne znaju ništa.

Malo glupih izjava

Vlada je bila na odmoru pa je i glupih izjava bilo manje nego obično, što je bacalo u očaj skupljače bisera. Sada se ministri i posebno prvi ministar vraćaju s godišnjih pa će biti zabave. Do izbora u studenome.

Seljaci

I kada su u pravu i kada nisu, ja sam na njihovoj strani. Odnosno nikada nisam siguran jesu li u nečemu u pravu ili nisu, pa sam za svaki slučaj uvijek na njihovoj strani.

Majmunijada

U dnevnom tisku objavljen nastavak priče iz Knina, gdje je na proslavi Oluje neki čovjek nazvao premijera majmunom. Naime, u tisku je objavljen plaćeni oglas stanovitoga gospodina koji obavješćuje javnost da on nije onaj drugi gospodin koji se zove isto kao i oglašivač. Taj je drugi istoimeni gospodin na mrežnim stranicama napisao da vodeći ljudi aktualne vlasti nisu kršteni te izvukao neprimjeren i netočan zaključak da je Hrvatska zemlja majmuna.

hinaTako imamo cijelu seriju majmunarija, što je neprilično. Trebalo je ostati na jednom majmunu i basta. Ili na najviše desetak, petnaest. Dvadeset. Možda trideset ili četrdeset.

Pina

Zbivanja u Hini pratim izdaleka. Začudilo bi me da je Partija ostavila tako važnu inistituciju bez nadzora. I svojih kadrova. Premda Hina već dugo nije baš tako važna institucija, jer je s vremenom ruinirana. Sada je postala Partijska izvještajna agencija, PINA, i vadi kadrove iz Tanjugove pinakoteke, uz mlađe snage istih nazora.

Milanski edikt

U Rakovici, kojoj je zaštitnica Sv. Jelena Križarica, Crkva u Hrvata prisjetila se Milanskoga edikta. Bilo je to 313. godine. Kršćani su tada izašli iz katakomba i kršćanstvo polako postajalo univerzalnom religijom. Točno 1700 godina poslije objavljen je Milanovićev edikt po kojemu se kršćanstvo, poglavito katoličanstvo, treba svesti u granice Vatikana.

Hrvoje Hitrec

Pon, 8-08-2022, 08:54:36

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Olujna usluga

Olujna usluga

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.