Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

"Dragi moji idioti"

Bugarska simfonija

Hrvatsko kulturno vijeće bilo je snažno zastupljeno u publici kada je 26. lipnja u Hrvatskom glazbenom zavodu izvedena Simfonija br.1 u g-molu Nikole Atanasova, nazvana "Zagrebačkom" jer je u Zagrebu skladana i izvedena prije stotinu godina kao diplomski rad bugarskoga kompozitora. Na lijep način uduržili Nikola Atanasovsu se Nacionalna zajednica Bugara u RH, Simfonijski orkestar HRT-a i Grad Zagreb, a u prvome dijelu koncerta publika je uživala u uvertiri "Porina" i Koncertu za violinu i orkestar P.I. Čajkovskoga. Kako je rečeno, i dirigent J. Nalis i violinist I. Dropulić bugarskoga su porijekla, pa je glazbena priča te večeri bila zaokružena. Simfonija Nikole Atanasova doista je vrijedno djelo i šteta je što se češće ne izvodi na hrvatskim koncertnim pozornicama. Slijedili su ga njegovi zemljaci Nestorov, Dimitrov, Mazak, Cankov, unoseći i više od Atanasove elemente narodne glazbe.

Zagreb je dakle prije stotinu godina bio glazbeno središte u koje su dolazili na nauk mnogi iz slavenskoga svijeta, a poslije su osobito bugarski operni pjevači i pjevačice stalno djelovali u glavnom gradu Hrvatske.

Zanimljiv podatak: kada je "Glazbeno društvo" iz Sofije raspisalo natječaj da potakne bugarske skladbe, javio se hrvatski skladatelj Ivan pl. Zajc i osvojio prvu nagradu za zbor "Imam konja hranena".

Dobre odnose s Bugarima treba i nadalje njegovati. Nisu nam susjedi ali su u povijesti bili i to. Lijepih li vremena.

Dragi moji idioti

Tako sam već naslovio neke bilješke i mislim da je zgodno. Sada pišem u svezi s poznatim slučajem davanja imena Milan-Mladenovićnekom srbijanskom rokeru, u Zagrebu naravno. Dežurni idioti vele da se Zagrepčani protive jer je dotični Srbin, štoviše Srbijanac, što nije drugo do novi stari oblik nasilja nad Zagrepčanima i Hrvatima uopće, odnosno podgrijavanje navodne hipoteke i insinuiranje mržnje koju su Srbi i srbofili koristili u povijesti i danas da bi terorizirali Hrvate.

Pišući već o tome slučaju pod drugim međunaslovom, zaboravio sam reći da su pjevači dobivali ulice i u moje vrijeme, i to operni pjevači. I to ne jedan, ali jedan svakako koji nije bio Hrvat nego Slovenac, Josip Gostić ili Gostič. No on je doista bio srastao sa Zagrebom i zagrebačkom opernom publikom, jedan od najboljih tenora svoga vremena. U svijetu.

Hrvatsko glumište

Hrvatska televizija širi kulturu na nove programe uz pomoć starih i starijih antikulturalnih ciničnih dama i gospode posuđenih iz Pola ure kulture. Tako je publici serviran razgovor jedne od dama sa nekoliko kazalištu bliskih ljudi, a pOLA UREjedan od njih je pomoćnik gospođe ministrice, da ne velim ministarke. Tema je bilo hrvatsko glumište s posebnim osvrtom na HNK u Zagrebu i intendantsku sapunicu. Čulo se tu svašta,a zapamtio sam jedno: kazalištu navodno bliska dama lamatala je papirom iz HNK na kojemu stoji – veli ona – užasan i staromodan zahtjev da se drama temelji na vrsnom dramskom tekstu. Lamatanje tim podatkom otkrilo je mnogo više od svih čavrljanja – o čemu se tu zapravo radi. Hrvatsko glumište žele preuzeti oni koji smatraju da se sada s margina (doduše dobro sufinanciranih) trebaju ubaciti u maticu, a tu maticu skrenuti prema istim vodama odakle dolaze, što znači ovo: idemo raditi predstave bez dramskoga teksta, bez riječi, bez pisca, mi ćemo se na pozornici valjati, urlikati, trgati papire, mokriti i maltretirati publiku.

Da, to znači.

Istodobno, glumci repertoarnih kazališta polako shvaćaju o čemu se radi, da bi u ovoj euforiji trganja papira mogli ostati bez angažmana, da u narodna, državna i gradska kazališta ujahuju konjanici kaosa koji će razbiti dugo i ponegdje pažljivo oblikovan ansmabl na kojemu repertoarno kazalište i počiva, a možda im u tome pomogne i novi kazališni zakon koji je navodno u pripremi. Taj i takav bio bi razoran, ali treba reći da je i sadašnji (iz 2006., čini mi se) u nekim svojim odredbama oduran pa se glumci osjećaju kao roblje ravnatelja kazališta koji može, ako hoće, zagospodariti i njihovim slobodnim vremenom.

Još o kazalištu

A ako ne će ravnatelj, hoće redatelj. Sve više glumaca diže glas protiv tiranije redatelja kojima su glumci (i glumice naravno) samo pijuni koji služe za iživljavanje i medicinske slučajeve ekshibicionizma. Posebno im je drago navlačiti i svlačiti glumice (ako nisu istospolci) da na taj način publici serviraju svoje "viđenje ( koga ili čega ? to ne znaju ni oni ni glumci ni publika). Ni kriva ni dužna takvom je "viđenju" podvrgnuta dobra glumica Lucija Šerbedžija u "Žutoj crti" i oko nje je povedena nemilosrdna polemika u koju su se iz svoga prostačkoga kuta uključili tipovi kao Jergović i slični poznavatelji teatra. Pa su na taj način u stvari ponizili glumicu i oni koji su tvrdili da se radi o ekshibicionizmu redatelja i oni koji su osporavali takav zaključak.

Ned, 26-06-2022, 07:15:44

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.