Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

Na prijelazu kolovoza u rujan Godine Gospodnje 2012.

Neki otrcani sklopovi riječi ostaju i onda kada im se protivi jednostavna razboritost. Recimo – pogoršanje vremena. Nakon razdoblja silnih suša u kojemu su i bezbošci stali zazivati Boga, napokon je stigla kiša. Meteorolozi su ju po inerciji proglasili – pogoršanjem vremena.

Vrli naši iseljenici

Zadnjih dana kolovoza bio je u Zagrebu Ilija Letica. U dvorani "Hrvatskoga slova" priznanje mu je uručio Mladen Pavković koji vodi Udrugu branitelja i udovica, a prikazan je i film Jakova Sedlara o životu toga američkog poduzetnika koji je kao dječak otišao iz Duvna iliti Tomislavgrada u Sloveniju, a kao mladić prebjegao u Austriju, pa u Njemačku i na kraju u SAD. Danas ima nebrojene tvornice, u Ilija LeticaHrvatsku dolazi privatnim zrakoplovom, vrlo je bogat i zadovoljan svime što je postigao, a uspio je zbog zdrave pameti i točnih procjena što u kojem trenutku treba američkom tržištu ( primjerice krupna ambalaža itd.) Vidio je "iza ugla", što reče američki političar intervjuiran u dokumentarcu o Iliji. Podjednako voli Hrvatsku i "Ameriku", republikanac je i Ilija LeticaPočetkom devedesetih Ilija Letica je sa svojim vezama u Washingtonu i te kako pomogao Hrvatskoj, a pomagao je svih ratnih godina. Nisam opazio da je Leticu primio i s njim porazgovarao itko od ove žalosne Vlade, niti da je rečeni film prikazala neka od uhodanih komercijalnih televizija, a naravno ni javnanajviše od svih vođa cijeni Ronalda Reagana, a o Obami ne misli najbolje, što je i rekao u prilično emotivnom govoru nakon projekcije filma.

Početkom devedesetih Ilija Letica je sa svojim vezama u Washingtonu i te kako pomogao Hrvatskoj, a pomagao je svih ratnih godina. Nisam opazio da je Leticu primio i s njim porazgovarao itko od ove žalosne Vlade, niti da je rečeni film prikazala neka od uhodanih komercijalnih televizija, a naravno ni javna.

Edward Yambrusic

Ljeto je vrijeme kada iseljenici dolaze u domovinu, a pristojnije novine se prisjećaju što je tko od njih učinio za Hrvatsku. Tako je svršetkom kolovoza objavljen veliki razgovor s pustolovnim poduzetnikom Kikašem koji je svojedobno dovezao zrakoplov pun oružja za Hrvate pa su ga izdali kosovci ubačeni u hrvatske redove, a prebili ga i mučili oni koji su ostali u jugoslavenskim oružanim snagama.

Na svoj način djelovao je cijelo to vrijeme u korist Hrvatske odvjetnik i stručnjak za međunarodno kazneno pravo, dr. Edward Slavko Yambrusic, a nastavio kada su uhićeni i optuženi Gotovina i Markač. Svoju knjigu posvećenu obrani hrvatskih generala pod naslovom "Mir po cijenu pravde" uručio je u proljeće američkoj državnoj tajnici Hillary Clinton, te mnogim senatorima i kongresmenima. Nadajmo se da je i ta knjigaSlobodan Praljak (na engleskom i hrvatskom jeziku) ponešto pomogla sumnji Žalbenoga vijeća u Haagu u "zajednički zločinački pothvat" i panici u tužiteljstvu.

Slobodan Praljak

Za Slobodana Praljka najviše je u procesu pred Haaškim sudom učinio – Slobodan Praljak. Njegova čvrsta, dostojanstvena i inteligentna obrana (samoobrana) već je sada od toga Hrvata učinila legendu. Sam protiv sviju, visok i markantan, bori se u sudnici neoborivim argumentima i izaziva užas tužiteljstva. Argumente je i tiskao u sedamnaest (otprilike) knjiga. Hrvatska država ga je ne samo ostavila na cjedilu, nego i rečene knjige proglasila šundom na koji se plaća porez ( Ministarstvo kulture) što je svinjarija nad svinjarijama, a u Haagu su odlučili ( London i saveznici) da Praljka dotuku financijski – i njega i njegovu obitelj.

Praljak i njegovi optuženi sudruzi žrtve su koje moraju platiti za Herceg-Bosnu.

U isto vrijeme Hrvati iz Herceg-Bosne proslavili su 19. obljetnicu stvaranja Hrvatske republike Herceg-Bosne. Prvi put nakon mnogih godina javno i otvoreno, svjesni povijesti i činjenice da bez toga političkog (i vojnog, HVO) organiziranja ne bi preživjeli i ne bi bili sposobni ujedno pomoći Hrvatskoj, kao što je i ona pomogla njima u vrijeme kada je postojala svijest o jedinstvu hrvatskoga narodnog korpusa i strateškoj važnosti Herceg-Bosne.

Ponavljam stoti put: ukidanje Hrvatske republike Herceg-Bosne bila je jedna od najtežih pogrešaka hrvatske politike devedesetih godina i taj je grijeh omogućio podjelu Bosne u Daytonu, na štetu Hrvata. Omogućio je isto tako da Milorad Dodik nedavnih dana proglasi BiH definitivno mrtvom, te kaže da je sada samo riječ o načinu na koji bi se entitet RS izdvojio bez rata. Iz Veljko Marićhrvatske državne vlasti – ni slova o tome. Sadašnja RH vlast ništa ne komentira. Kako kaže njezin prvi ministar – nisu oni komentatori.

Veljko Marić

Državna vlast u RH ne komentira ni činjenicu da je branitelj Veljko Marić, hrvatski građanin optužen i osuđen za navodni zločin koji se dogodio na tlu Hrvatske – i nadalje u srbijanskom zatvoru. Molbe za pomoć koje stižu iz kruga obitelji, braniteljskih i ne samo braniteljskih udruga – u Ministarstvu pravosuđa bacaju u koš. Tako Marić pomalo nestaje iz vidokruga države i javnosti, te ga se valjda pribraja onim nestalim (1700) hrvatskim braniteljima za kojima Hrvatska još traga, a "nestali" su (ubijeni) u istim srbijanskim kazamatima u kojima sada čami Marić.

Krešimir Mihajlović

Još jedna žrtva hrvatske političke elite koja je prije devedesete nosila skalpove svojih sunarodnjaka u Beograd, a sada u London, Bruxelles i Haag. Na oltar navedenih prinesen je ravnatelj zagrebačke škole koji je na školsku zgradu objesio plakat s likom Gotovine i tvrdnjom da je Gotovina heroj. Nego što je, nego heroj. Skinula bi tu sliku i prethodna vlast a kamoli ne ova s Jovanovićem kao ministrom školstva, pa je nesretni profesor Mihajlović morao otići. Dok su se drugi kupali, Mihajlović se nudio građanima za razne poslove poput bojenja zidova, da bi obitelj preživjela. Usput je ipak podignuo tužbu poradi političke diskriminacije iKrešimir Miletić traži zaštitu prava iz radnog odnosa.

Eto, nakon novinara ( i književnika) koji su bili kolateralne žrtve Haaga, na red su došli prosvjetari. Novinari su svojedobno bili optuživani da otkrivaju haaške tajne. I Mihajlović je otkrio haašku tajnu – da je Gotovina heroj a ne zločinac.

Kako započeti školski sat

Na djecu se obrušila država koja odgoj malih bića želi potpuno preuzeti u ruke, a istrgnuti iz ruku roditelja. Sukladno svjetonazoru manjinske, prokomunističke vlasti, provodi se teror nad odraslom većinom i njezinim potomcima. Cijeli projekt "zdravstvenoga odgoja" pokušavao se početkom rujna prodati kao želja za većom higijenom te je pranje zuba stavljeno u prvi plan. Što je uvrjedljivo za najveću većinu roditelja čija djeca redovito peru zube. Naravno da nije riječ o zubima, nego o ušima – ulijevanju u dječje uši cjelokupne kompaserije tzv. liberalnog društva koje je oštro suprotstavljeno prvenstveno kršćanskom nauku. Tako dobivamo istu situaciju kao što je bila u vrijeme jugokomunističke vladavine – djeca jedno čuju i uče u roditeljskom domu, a nešto posve drugo u školi.

Najnovije upute šalju se u škole u svezi s početkom školskoga sata. Moja preporuka: još ne posve razbuđenu djecu poredati u dvorištu, obvezno u crvenoj odjeći. Dok se djeca lagano razgibavaju, učitelji im čitaju misli Zorana Milanovića i Željka Jovanovića, otisnute u crvenoj knjižici. Tako u svim razredima, dok djeca malo ne ojačaju. A onda će djeca pokazati zube.Zoran Milanović Oprane.

Krešimir Miletić

Bauk referenduma kruži Hrvatskom. Zaslužan je prvenstveno mladi i poduzetni Krešimir Miletić koji je akciju "I ja sam bio embrij" tako lijepo omasovio da bez napora prikuplja više od stotinu tisuća potpisa dok još ne veli ni "Dobro jutro". Zato je vrlo ozbiljno shvaćen kada je spomenuo referendum o potpomognutoj oplodnji, a toga se referenduma aktualni režim boji kao vrag tamjana. Podsjećam: to je isti onaj Miletić koji je u televizijskom sučeljavanju pobrao ministra Ostojića kao balavca i toliko ga iznervirao da je jadnik zaboravio kada počinje život. Ostojićev politički život je od toga trenutka počeo završavati.

Zadarski slučaj

Raspisale se novine o nekom nesretniku i njegovu kamataru. Nesretnik je posudio trideset tisuća, a morao vratiti dvjesto tisuća. Svi se zgražaju. Onda se sjete "hrvatskih" banaka koje su dale građanima trideset tisuća kredita u švicarskim francima, a oni moraju vratiti dvjesto tisuća, uz velebnu šutnju hrvatske države koja postoji zato da bi štitila hrvatske građane.

Bunt je prepušten civilnom društvu. Udruga "Franak" trebala bi učiniti ono što država ne će i ne želi. Očekujem Milanovićevu izjavu u stilu: "Pa nisam ja Ljudevit Posavski da se borim protiv Franaka."

Zoran Milanović

Sa svakom izjavom ukopava se sve dublje i sada se novinari diskretno pogledavaju i prije nego premijer otvori usta. A kada krene, čujemo: " Mi vjerujemo...ne,mediji nego čvrsto mislimo...Slobodan PraljakZa Slobodana Praljka najviše je u procesu pred Haaškim sudom učinio – Slobodan Praljak. Njegova čvrsta, dostojanstvena i inteligentna obrana (samoobrana) već je sada od toga Hrvata učinila legendu. Sam protiv sviju, visok i markantan, bori se u sudnici neoborivim argumentima i izaziva užas tužiteljstvane, ne mislimo nego vjerujemo..."

Bio je taj biser tonski plasiran u Dnevniku HTV-a. Istu rečenicu pročitao sam u Milanoviću sklonim lijevim novinama i zvučala je puno bolje. Eto kako dobar redaktor može pomoći lošem političaru.

O iskrcavanju na Balkan

Feljton o čovjeku čije su izmišljene priče trebale dovesti do uspjeha saveznika i navodno jesu. Jedna od priča je i ona o iskrcavanju na Balkan od kojega se odustalo – kaže pisac feljtona – premda se očekivalo da će im partizani pomoći i s leđa napasti Nijemce.

Što povijest kaže? Da je taj plan doista postojao, a glede partizana slučaj je bio posve obratan. Tito je dobio nalog iz Moskve da likvidira sve što bi se iskrcalo na obalu jer je Staljinu bilo jasno da će saveznici napredovati prema srednjoj Europi na koju je sovjetski diktator već računao kao na svoje leno. To je povijesna, provjerljiva činjenica, a u literaturu je ušla preko mojega romana "Kolarovi".

Repriza na kraju ljeta

Reprizni repertoari komercijalnih i javne televizije jačaju u ljetnom razdoblju. Tako posve slučajno gledam reprizu razgovora s Tarikom Alijem, pakistanskim književnikom koji je u Hrvatskoj nastupio na subverzivnom festivalu. Bilo je to negdje prije izbora u Grčkoj jer se čuje kako Ali tvrdi da će pobijediti ljevica. Pokazuje i sjajno znanje o europskoj povijesti pa kaže da se SSSR srušio nekoliko godina nakon pada Dubčeka (!). Tvrdi i da je Europska unija nedemokratska institucija, i tako dalje. Predstavljen kaoHvar ikona moderne ljevice, taj prosijedi guru progovara i o Jugoslaviji i Hrvatskoj, o Balkanu. Zaljubljen je u Jugoslaviju, jer su "Jugoslaveni stvorili novi svijet". Dvaput u tijeku emisije tvrdi da je "na Balkanu bio građanski rat", "da je potrebna nova konfederacija koja bi uključivala Grčku i Bugarsku", te da ga" čudi što njegove knjige prevode na četiri jezika kada se radi o jednom." No, dobro. Preko puta njega sjedi ljepuškasta voditeljica s frizurom iz tridesetih godina 20. stoljeća i zamišljeno ga gleda, ni ne pokušavajući postaviti neko potpitanje iz kojega bi gledatelj zaključio da se baš ne slaže u svemu s Pakistancem koji se bavi Europom i Hrvatskom dok mu je vlastita zemlja u neredu. Na kraju ljepuškasta kaže : "Nakon svih ovih krasnih stvari koje ste ispričali, recite nam nešto o svome djetinjstvu..."

I tako, ako se premijerno prikazivanje nekako prošvercalo u kasnim noćnim satima, čemu služi repriza u ljetno popodne ako ne najavi opće orijentacije?

Buka na kopnu i na moru

Moja najava bitke protiv buke imala je solidan odjek. Javljaju mi se ljudi koji shvaćaju da je buka smeće, imaju problema s bukom i bukačima i rado bi se uključili u akciju. Inženjer fizike iz Zagreba piše o slučajevima koji su mu poznati, između ostaloga i o staroj, bolesnoj gospođi koja je noći provodila u kupaonici i čitala knjige jer od bučne glazbe iz susjednoga stana nije mogla spavati. U zaključku pisma kaže fizičar ovo: " Bojim se da ćemo nakon Pavelićeve NDH, Bakarićeve SRH, ove današnje Milanovićeve SDH (Slučajne Države Hrvatske), jednoga dana imati IDH (Izluđenu Državu Hrvatsku) ili će to zapravo biti IEPH – Izluđena Europska Provincija Hrvatska) i to će nam valjda biti kraj."

Nego, jedan me drugi pisac pisma upozorava da aktualni premijer ima sluha za buku, odnosno problem buke. Da su ga na Hvaru čuvali ne samo od drugih ljudi nego i od buke iz brojnih lokala – išli pouzdanici unaokolo i stišavali bukače da od vožnje biciklom premoreni momak može mirnojezik spavati. I što dalje? Je li se po povratku u Zagreb sjetio predložiti neki zakon, propis, rješenje problema? Ma ne, pa on je mirno spavao. Te nastavio spavati.

Malo o jeziku

U izvješćivanju o požarima čulo se na javnoj televiziji da se u nekim slučajevima netko na taj način (podmetanjem požara) – sveti. Ne bih se na to osvrnuo da isti glagol ne rabi vrlo često i "Jutarnji". Hrvati imaju glagol "osvećivati se, osvetiti se", a "svetiti" znači u hrvatskom jeziku "posvećivati, posvetiti" dakle blagosloviti. No ako su govornici i pisci teksta htjeli diskretnim načinom uputiti tko se to i komu u nekim slučajevima osvećuje, onda je i uporaba nehrvatske riječi dopuštena.

Iz drugoga područja (ostajući u jezikoslovnom): u jezik medija vraćaju se neke kolokvijalne dosjetke poput "on je operirao slijepo crijevo". Iz teksta se zaključuje da se ne radi o kirurgu nego o pacijentu. Ili "on je upisao Filozofski fakultet".Radi se o studentu, štoviše brucošu. Pa gdje je on to upisao Filozofski fakultet, možda u registar fakulteta na Sveučilištu"?

Hrvatski jezik je logičan, razborit jezik. Oni koji ga pokušavaju razoriti nelogični su, nerazboriti i osuđeni na podsmijeh. No treba reagirati jer je s jezikom kao i s politikom: ako se laž stalno ponavlja, postaje istinom, ako se jezična pogreška ponavlja, postaje prihvaćenom i prihvatljivom.


Hrvoje Hitrec

Sub, 25-06-2022, 12:13:19

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.