Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

U Domovini sredinom ožujka

Jesmo li idioti? Jesmo. U svakom slučaju prema nama se (prema hrvatskoj javnosti) već vrlo dugo tako ponašaju i oni izvana i ovi iznutra. Premda uvijek postoje i glasovi koji se jedva probijaju kroz guste naslage balvana, premda uvijek postoji i riječ izrečena na vrijeme, stvari se odvijaju u pogrješnom smjeru sve do trenutka kada je osoba tolikoKoncar_Nobilo kompromitirana da više doista nema mjesta za ravnodušnost, za neznanje i hrvatsku indolenciju. Tada, kada i medijski zaštitnici neke osobe moraju dignuti ruke od štićenika, dolazi do proloma optužaba na račun do jučer nošenoga na rukama i do čuđenja javnosti kako to funkcionira država i njezina tijela, kako to baš svaki švarckinstler može napraviti budalu od Hrvatske i Hrvata , provjeravaju li se ti gogoljevski ili znatno opasniji namjernici i zašto se stalno ponavljaju iste kalambure, posebno u gospodarstvu.

Eto, jedan bauk već dugo kruži Hrvatskom, a zove se Danko Končar. Oni koji o njemu znaju štošta, nemaju prostora da to i kažu, oni koji o njemu ne znaju puno – imaju oči da vide i uši da čuju, a imaju i dosta životnoga iskustva koje ih je naučilo analizi osobe i njezina djelovanja, pa u slučaju D. Končara mogu bez sumnje izraziti sumnju da tu nešto nije u redu, da čovjek vuče za nos hrvatske institucije i hrvatsku javnost, da nema što kaže da ima i da ima što ne kaže da nema ali se naslućuje pozadina priče. Ukratko, opet netko od nas radi idiote, i doista je vrijeme da se to i dokaže usred događanja a ne poslije kada više osim čuđenja i zgražanja ništa ne preostane. Hrvatska javnost ( i eto ja u njezino ime) pita: koja je institucija, kada i u kojem opsegu provjerila životopis, veze, porijeklo novca – Koncar_Serbedzijajednom riječi bonitet osobe i njezina konta, osobe koja se očito poigrava ozbiljnim stvarima, čas daje do znanja da u nešto ulaže, čas se povlači, prelazi na druge ponude paOdgovornost vlastiUkoliko ima bilo kakvih naznaka da Končar ne samo pravi idiote od Hrvata i naše domovine u cjelini, nego da su namjere krajnje opasne i za političku budućnost Hrvatske, dužnost je hrvatskih institucija da sada odmah, ne čekajući, razjasne cijelu ovu mučnu storiju te kažu: jest, sumnje su točne . Ili da su glasovi i glasine bez temelja. I da se odgovorna osoba za provjeru potpiše pod zaključak, stavljajući tako i svoju – ne samo političku – sudbinu na brisani prostor se vraća prvotnima , a jedino što doista radi jest da kupuje hrvatsku zemlju novcem kojemu ne znamo izvore. Postoje vrlo indikativni glasovi koji nedefinirani Končarov kapital stavljaju u svezu sa mutnim srbijansko-engleskim projektom. Glasovi ili glasine? Svejedno. Ukoliko ima bilo kakvih naznaka da Končar ne samo pravi idiote od Hrvata i naše domovine u cjelini, nego da su namjere krajnje opasne i za političku budućnost Hrvatske, dužnost je hrvatskih institucija da sada odmah, ne čekajući, razjasne cijelu ovu mučnu storiju te kažu: jest, sumnje su točne . Ili da su glasovi i glasine bez temelja. I da se odgovorna osoba za provjeru potpiše pod zaključak, stavljajući tako i svoju – ne samo političku – sudbinu na brisani prostor.

Istraživanja

Pod naslovom "Samo Hrvati i Kosovari ne vjeruju da bi im život bio bolji u Jugoslaviji", JL neki dan bez komentara objavljuje rezultate istraživanja. Čijeg? Istraživanja koje je predstavljeno u Beogradu. Za Jugoslavijom žali (kaže se u rezultatima) oko 70 posto Srbijanaca, više od šezdeset posto Crnogoraca i Makedonaca . Hrvati i kosovski Albanci ne žale, ali ima ih i koji žale (30 posto). Slovence nije nitko ništa pitao, kao da nikada nisu bili u Jugoslaviji. Nije nitko pitao ni građane BiH, ali ta država raspadnije zaobiđena kao Slovenija, nego je u anketi podijeljena, pa Srbi u RS-u žale u sedamdesetpostotnoj količini, a u Federaciji BiH žali navodno njih gotovo šezdeset posto.

Eto, da imam recimo 16 godina i da me upravo počela zanimati bliža povijest, zaključio bih sljedeće: 1. da se Jugoslavija sastojala od Srbije, Hrvatske, Makedonije, Kosova, Crne Gore, Republike srpske i Federacije BiH. 2. da su se u Jugoslaviji najbolje osjećali Srbi i da bi se opet htjeli dobro osjećati (što bi bio točan zaključak), 3.da su Hrvati i Albanci s Kosova (to jest Skiptari) iz tko zna kojih iracionalnih razloga mrzili tu Jugoslaviju koju su svi ostali tako voljeli da bi se, navodno, u nju i vratili…

Doduše, spominju se tu i neki ratovi. Da imam 16 godina, bilo bi mi jasno da tu nitko nije nikoga napao nego da je "izbio rat u bivšoj državi". Kao da je izbio požar – eto tako netko bacio opušak ili štoviše metak u vatru, pa izbio rat. Nije bilo srpske agresije na Hrvatsku i BiH. Da je nešto ipak bilo tvrdi ipak većina hrvatskih građana koja ipak odgovornima za "izbijanje" rata smatra političke čelnike (!) I tako dalje, osim što se na kraju teksta ipak spominje Milošević kao svugdje odgovoran za ratove, osim u Srbiji.

Tekst je garniran slikom starca s ogromnom crvenom zvijezdom na kapi i Titovom slikom na ramenu. Tako se eto promiče neumrla jugoslavenska ideja, pa makar i s prozirnim "istraživanjem predstavljenim u Beogradu" koji šalje poruku o mogućim teritorijalnim sjedinjenjima na programu drugoga Memoranduma.

Mreža radi

Glasnim prijedlozima na se ukinu Dan državnosti, Tijelovo i Dan antifašističke borbe, prijedlozima koji dolaze iznutra, pridružuje se prijedlog glavnoga haaškog tužitelja Sergea Brammertza da se ukine Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. brammertzMreža radi bez odmora. Prva tri blagdana ukinuli bi pripadnici opcije koja je napustila sabornicu 25. lipnja 1991. vrišteći od užasa pred Međunarodna spregaNo kako je "Oluja" ipak toliko živa i odigrana skoro jučer, te bi ukidanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti izazvalo velike nemire, u pomoć priskaču snage izvana u liku haaškoga tužitelja koji sugerira da tu veliku hrvatsku pobjedu ne bi trebalo slaviti. Britanski đak Brammertz tako širi mrežu, a uskoro će se nadovezati slični likovi podsjećajući da je Hrvatska i nadalje pod nekakvim monitoringom i da bi neke zemlje možda zbog proslave blagdana koji veliča "Oluju" mogle zaustaviti ratifikaciju pristupnoga ugovoraDeklaracijom o suverenosti i samostalnosti RH, pripadnici zanemarive manjine koja ne pripada hrvatskom vjerničkom puku a dočepala se (opet ) vlasti i pripadnici one jugokomunističke podlosti koja je datumom "ustanka" u Hrvatskoj bila proglasila dan zločina nad Hrvatima u Srbu i okolici, dakle 27. srpnja. No kako je "Oluja" ipak toliko živa i odigrana skoro jučer, te bi ukidanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti izazvalo velike nemire, u pomoć priskaču snage izvana u liku haaškoga tužitelja koji sugerira da tu veliku hrvatsku pobjedu ne bi trebalo slaviti. Britanski đak Brammertz tako širi mrežu, a uskoro će se nadovezati slični likovi podsjećajući da je Hrvatska i nadalje pod nekakvim monitoringom i da bi neke zemlje možda zbog proslave blagdana koji veliča "Oluju" mogle zaustaviti ratifikaciju pristupnoga ugovora. Na kraju će Hrvatska ostati posve bez blagdana. Ne će biti spajanja neradnih dana. Ne će se više moći spajati ni kraj s krajem.

Nego, ima li ta nesretna Hrvatska Ministarstvo vanjskih poslova? Je li prirodno da nakon Brammertzova ispada Hrvatska reagira i pošalje haaškom Tribunalu upozorenje da se njegovi činovnici ne miješaju u unutarnje stvari hrvatske države? Nema. Nije se oglasilo, niti će se oglasiti jer je mreža lijepo razapeta i unutarnji su s vanjskima u dobrim odnosima.

Rodna riječ

Pod tim nazivom, znaju upućeni, izlazi glasilo Nacionalne zajednice Bugara u Republici Hrvatskoj. Pola na bugarskom (i ćirilici, naravno), pola na hrvatskom. Vrlo zanimljivo. Bez hemunga koji prate povijesna istraživanja u Hrvatskoj, Bugarirodna rijec podsjećaju na 70 godina bugarsko-hrvatskih bilateralnih diplomatskih odnosa. Bugarska je naime među prvim državama priznala Nezavisnu Državu Hrvatsku, a prvi hrvatski veleposlanik u Sofiji bio je dr. Vladimir Židovec, Karlovčanin, pravnik i planinar. Prvi (i posljednji) bugarski veleposlanik u NDH bio je poznati bugarski novinar i pravnik dr. Jordan Mečkarov koji je u Zagreb dovodio bugarske pisce, glazbenike i glumce, priređivao izložbe i objavljivao knjige Elina Pelina i ostalih tada popularnih bugarskih književnika. U Sofiji je potpisan i sporazum o kulturnoj suradnji, a u Zagrebu više trgovinskih sporazuma. Na Plovdivskom sajmu otvoren je hrvatski paviljon, a Bugarska se pojavljuje na Zagrebačkom sajmu. Branko Gavella režira u Zagrebu "Majstore" Rače Stojanova.

Dr. Mečkarov odbio je napustiti Zagreb 1944. i ostao u gradu do svibnja 1945. kada su ga uhitili djelatnici stožera prve bugarske armije, a u Bugarskoj je osuđen na deset godina logora i umro 1954.

Opet nađen Isusov grob

ISUS-VRTPo tko zna koji put pronađen je Isusov grob. S njim u grobu Marija Magdalena i djeca, te svi apostoli. Nešto je još ipak mutno, netko ondje ne da istraživačima da istraže do kraja.

Tako u korizmi stručni istraživači uvijek imaju sezonu kiselih krastavaca. Dršću od strasti ne bi li dokazali da Isus nije uskrsnuo. A onda dođe Uskrs i sve padne u vodu.

Flamboajantna bestijalnost

Ne mogu odoljeti jer ne mogu ne opaziti kako urednik-naslovničar iliti majstor za opremu teksta u JL veoma voli riječi "flamboajantan" i "bestijalan". U zadnje vrijeme mu je sve bestijalno, osim onoga što je flamboajantno. U toj ljubavi ponekad zaboravi jedno slovo pa u krupnom naslovu vidim "flambojantno", ali što se to mene tiče. Radi se o istoj osobi koja u riječi "prijevara" ispušta čak dva slova, pa ono flamboajantno ispuštanje nije ni tako strašno, čak ni bestijalno.

Hrvoje Hitrec

Ned, 26-06-2022, 06:40:32

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.