Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

 
 

 

Ante GotovinaObrana generala Gotovine izvukla je zeca iz rukava, odnosno Miloševićeve rečenice iz kojih je jasno da su Srbi iz tzv. Krajine organizovano pobegli kao zečevi prije bilo kakvoga kontakta s Hrvatskom vojskom. Te rečenice su u transkriptima bile "zamračene". Tko ih je kako zamračio? Tragovi će dovesti do babetine del Ponte, koja je svojedobno pristala da Srbijanci zamrače neke dijelove svojih državnih tajna, odnosno gotovo sve dijelove koji im ne bi išli u prilog. Poslužio sam se riječju "babetina" – ne slučajno...(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Đuro BrodaracOni koji se sjećaju 1991. a među njima su svi Hrvati koji su tada imali više od pet godina, sjećaju se i onih zlokobnih ratnih snimaka s Banovine, razaranja i tjeskobe, pada Petrinje i srpskih zločina, napada na Sisak, na grad i rafineriju, užasnutih, očajnih ljudi punih straha i bijesa, ljudi željnih jedne čvrste točke na koju će se osloniti i koja će im dati nadu da nije sve izgubljeno, da se treba osoviti, obraniti i sačuvati ovaj dio Hrvatske. Dobro se sjećam televizijskog priloga iz granatiranog Siska: čovjek srednje dobi ispod nekih klimavih stuba usred srpskoga napada daje intervju. Ne viče, ne vrišti, djeluje hladnokrvno, premda se na licu vidi duboka zabrinutost. A kako i ne bi. Čovjek se zove Đuro Brodarac.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Hrvoje HitrecPrajderi su imali i neke govore ideološko-političke naravi, što već spada u moju domenu. Koliko je HTV prenio, neki prajder je izražavao svoje duboko neslaganje s fašizmom, ali ne i s komunizmom, pa je duhovna potka razvidna. Uz fašizam nije nabrojao i nacizam, nego – nacionalizam, što je brkanje lončića, i to namjerno. Dakle prajder nema ništa protiv nacizma, ali ima protiv nacionalizma, a to više nije govor protiv totalitarnih sustava nego protiv nacionalne svijesti. Vlasnik nacionalne svijesti je u ovom slučaju (jer se sve odvijalo u Hrvatskoj) – hrvatski narod, odnosno velika većina hrvatskih građana. Vlasnik pozitivnog nacionalizma, u svojoj biti uvijek obrambenog, zbog povijesnih okolnosti ali i karaktera hrvatskoga naroda. I tako se jedna odiozna parada istospolaca uz neviđeno osiguranje pretvorila u političku paradu. Bilo je to vidljivo već u Splitu, a u Zagrebu razjašnjeno. Isto je tako već u Splitu bilo vidljivo da dijelovi prajdera idu na provokaciju zazivajući Srbiju, a mnogi su od njih i došli iz zemalja bivše naddržave.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

hrvoje hitrecPolitičko-medijska korporacija proglasila je 10. lipnja povijesnim danom. Bio je to dan svršetka pregovora (da pregovora!) Hrvatske s unijalnom korporacijom za pljuskanje malih država i naroda. Čuvši da se radi o povijesnom danu, ja sam sav razdragan istrčao na ulicu da se pridružim gomili podivljaloj od sreće i zadovoljstva, ali na ulicama nije bilo nikoga. Sa mnom je istrčala jedino moja mačka i negdje se izgubila. Vratila se tek navečer. Nego, u čemu je stvar (pojednostavljeno): narod zna da nisu završili pregovori nego desetgodišnje mučno silovanje jedne maloljetnice koja je u međuvremenu postala i punoljetnom. U blažoj verziji radi se o ovoj priči: neki unijalni gospodin obeća curi da će ju oženiti. Ona je sva hepi, ali joj on postavlja uvjete – te da skrati kosu, da operira dojke, da popravi zube, da smršavi, da prestane pušiti, da prepiše na njega dio zemljišta koji joj je ostavio otac, da mu u predbračnom ugovoru dade pola kuće na moru koja joj je ostala od majke (zajedno s komadom mora ispred kuće), da delikatnom operacijom skrati noge kako bi bila još manja (jer je gospodin nizak), da izruči parapravnim paraglajderima svoga starijeg brata koji ju je branio od agresivaca itd. Pa kad prođe deset godina tortura – možete si misliti koliko je cura i dalje oduševljena što se udaje.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

hrvoje HitrecPohod pape Benedikta XVI. bio je pohod Hrvatskoj, hrvatskom narodu i hrvatskom jeziku. Potonje je posebno značajno jer se još ni jedan papa nije toliko potrudio govoriti hrvatskim jezikom – ne samo pojedinim riječima, pozdravom ili rečenicom, nego oduljim tekstovima koje je čitao zapanjujuće glatko i razgovijetno. Tako je hrvatski jezik po prvi put nakon Fausta Vrančića posredstvom izrazito brojnoga medijskog elektroničkog mnoštva podignut opet na čast uglednog europskog jezika, s jasnom porukom da je njegova neprikosnovena posebnost neupitna i konačna.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Hrvoje HitrecPozornost hrvatske javnosti trebala bi biti sve više usmjerena prema sudbini hrvatskih generala i branitelja predvođenih Slobodanom Praljkom i Milivojem Petkovićem, koji u Haagu očekuju presude nesklonoga i tendencioznog suda. No, da bi javnost mogla prosuditi o važnosti toga procesa (i) za Republiku Hrvatsku, mora imati točne spoznaje o događajima u Bosni i Hercegovine u devedesetim godinama prošloga stoljeća. Pouzdan priručnik u potrazi za istinom svakako je knjiga Zvonimira Franjkovića "Balkan u crnini", koja donosi tekstove niza autora iz različitih izvora, te do u detalje rasvjetljava zbivanja u svim dijelovima Bosne i Hercegovine, u pojedinim gradovima i na bojišnicama.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Hrast u ZaprešićuZvalo me iz protokola Vlade RH, pozvalo me na dvadesetu obljetnicu Oružanih snaga Republike Hrvatske - a zašto ne? Doduše, zvalo me je kao jednoga od utemeljitelja Zbora hrvatskih umjetnika koji je postao dijelom Zbora narodne garde, ali i kao dozapovjednika Satnije hrvatskih umjetnika u Hrvatskome domovinskom ratu – satnije kakvu ni jedna vojska u povijesti nije imala niti će ju imati. Ali me nije zvalo kao jednoga od onih koji su prije dvadeset godina stajali na nevelikoj i na brzu ruku sklepanoj tribini ispred koje je postrojena prva hrvatska vojska nakon tolikoga vremena, uz policijske snage koje su tada i do tada bile jedini organizirani oružani organizam. Na tribini je bilo tridesetak nas, predvođenih naravno dr. Franjom Tuđmanom, a što mene nema na snimkama koje se repriziraju – dva su razloga. Premda tada u svojstvu ministra informiranja, nikada se nisam gurao u prvi plan jer za to nemam talenta, te me nema gdje bi me trebalo biti, ali je ključni razloga što sam tada (a i sada) pušio više od četiri kutije cigareta dnevno, pa sam pušio negdje u dnu tribine i za vrijeme povijesnoga postrojavanja u Kranjčevićevoj koje se bilo otegnulo u vremenu od jedne kutije. No da sam bio ondje, nema sumnje, forenzičari to mogu dokazati.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Mile BogovićU kasnu jesen godine Gospodnje 2010. objavilo je nakladničko poduzeće "Alfa" knjigu biskupa gospićko-senjskog Mile Bogovića pod naslovom "Žao mi je naroda". Knjigu je priredio dr. Ante Bežen, a uredništvo potpisao književnik Božidar Petrač. I bila bi to samo jedna u nizu knjiga, ali se nije tako zbilo – njezino je predstavljanje postalo legendarnim.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Bleiburg 2011. godineŠezdeset šest godina nakon Bleiburga. Dijete koje je tada imalo šest godina, danas bi bilo postariji čovjek od preko sedamdeset. Tko zna kakav bi život imalo i kamo bi ga sudbina odvela, ali nije imalo priliku ni za kakav život. Ubili su ga komunistički zločinci, vjerojatno zajedno s majkom. Možda je prije smrti gledalo kako majku mrcvare neljudske spodobe. Užasnuto, izbezumljeno dijete koje je na kraju željelo samo da prestane ta grozna mora i da se nađe negdje drugdje, u boljem svijetu. Da ga nema. Da nestane.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

okoGotovo neprimijećeno prošlo je izglasavanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o primjeni statuta Međunarodnoga kaznenog suda i progonu za kaznena djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava. Odmah upada u oči da je navodno riječ o stalnom Međunarodnom kaznenom sudu, no iz teksta zakona postaje jasnije da se radi isključivo o ad hoc Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju. Riječ je o Zakonu koji ima osam članaka, uglavnom vrlo kratkih i pogubnih po pravosudni suverenitet Republike Hrvatske.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

svibanjSvibanj je užareni mjesec. Mnogo toga što i danas izaziva (asimetrične) podjele u hrvatskome narodu, događalo se u svibnju, naime 1945. No, svibanj 2011. tek je počeo. Jedna reminiscencija na crveni teror odvila se u subotu na trgu koji i dalje, usprkos sjajno plasiranom Titovu mjestu na listi svjetskih zločinaca, nosi ime po monstrumu. Peti po redu prosvjed protiv naziva trga nije okupio toliko ljudi koliko bi čovjek očekivao, ali je bio reprezentativan i po scenografiji i izborom govornika. Od Maje Runje ostaje rečenica da je spomenuti naziv zadnji ostatak Berlinskoga zida u Europi. Smiren i točan bio je govor Tomislava Jonjića, koji je zločinca Tita i komunističke zločine prikazao u sažetom i (rekao bih) definitivnom obliku – ništa se tome ne treba dodati, jedino oduzeti trgu sadašnji besramni naziv.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Hrvoje HitrecNeki dan mi je u splitskom HNK uručena (treća) nagrada "Marin Držić" za dramsko djelo "Asasin". Prvu je nagradu dobio Zlatko Sviben za djelo " Odsjev magle". Kao trećerazredni pisac uglavnom prozne orijentacije pristojno sam primio dramsku nagradu koja ima određenu težinu – skulptura dubrovačkih zidina i renesansne bine teška je brat-bratu više od pet kilograma i imao sam ponešto problema pri unošenju u zrakoplov.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Zoran ŠprajcJoš jedna zloraba Dnevnika HTV-a – na samu uskrsnu večer. Voditelj središnjeg Dnevnika Zoran Šprajc ovlastio je samoga sebe da izgovori komentar na presude zloglasnoga Haaškog suda, u skladu s tužiteljem i sucima toga suda, u skladu s izjavama srbijanskih političara i u skladu s uskrsnim komentarima vrha Srpske pravoslavne crkve.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Skup u ZagrebuNa skupu na Trgu bana Jelačića 16. su se travnja okupili Hrvati. Njih najmanje 35.000, ako ne i 40.000. Već istu večer u raznim vijestima i dnevnicima svedeni su na 10.000. Tako hrvatski mediji, dok je arapska televizijska kuća nabrojala ipak 30.000. HTV je imao sliku iz ptičje perspektive, a radilo se o drskoj manipulaciji: slika koju je pustio u Dnevniku bila je ona prije početka skupa. Kišilo je, ljudi se još nisu dali iz kavana itd. Poslije je kiša prestala, granulo je čak sunce uz podosta vjetra, a trg se punio i punio. I to je bila najljepša značajka toga skupa: ljudi nisu nakon nekog vremena odlazili, kao što se obično zbiva na sličnim skupovima, nego su štoviše dolazili i na kraju ih je doista bilo 40.000.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

DnevnikPonekad suvremenik ne shvati istoga trena kada se događa povijest, odnosno kada, kojim časom, započinje novi smjer u životu jednoga društva, države ili institucije. Glede Hrvatske televizije, dotično njezina Informativnog programa, taj se povijesni prijelom dogodio 20. travnja 2011. u središnjem Dnevniku koji su uredili Sandra Križanec i Stipe Alfier. Prva i udarna reportaža u rečenom Dnevniku bila je ona o konferenciji za tisak (ili što već) Documente, protuhrvatske organizacije koja je na krilima apsurdne haaške presude slavodobitno poantirala u stilu: "Vidite, mi smo u pravu, sada je to Haag potvrdio".(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Večernji listSredinom tjedna stali su Večernjakovi novinari u štrajku pred vrata Hrvatskoga sabora i dijelili tekst isprintan na papiru formata A4. Scenu su zabilježile i neke televizije, ali što je točno napisano na pergamentu – ostalo je nejasno. Zato HKV koji podupire slobodu tiska u novonastalim parademokratskim uvjetima, donosi sadržaj poruke: Zašto se u hrvatskim medijima ne primjenjuje Zakon o radu? Zašto strane tvrtke ne poštuju hrvatske zakone? Styria je Večernji list kupila za 26 milijuna maraka,a iz njega izvukla: VIPnet 280 milijuna kuna, Tisak 420 milijuna kuna, Zgrada na Cvjetnom trgu 60 milijuna kuna, Distri press 70 milijuna kuna. Ukupno 830 milijuna kuna.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Hrvatska književna enciklopedijaNisam pratio cijelu polemiku, tek u citatima, a pozornije sam pročitao napis Zvonka Pandžića u "Vijencu", pod naslovom "Velimir Visković – posljednji komesar hrvatske književnosti". Pandžićeve su primjedbe na "Hrvatsku književnu enciklopediju" u najvećem dijelu točne. Premda se nesumnjivo radi o dobrodošlom i ponegdje solidno obavljenom poslu u obavještajnom (informativnom) smislu, HKE je proviđena ideologramom osamdesetih godina prošloga stoljeća. Nije to ništa neobično, jer ni Visković ni njegov ravnatelj Vlaho Bogišić nisu kadri otrgnuti se od matrice kojoj zauvijek pripadaju, a ona je jugoslavenska i u svojoj biti duboko nesretna. Na pitanje tko je tu dvojicu vrlih muževa proizveo u leksikografe, odgovor je poznat – Sanader, Biškupić i uža politička rodbina, u vrijeme pune vlasti stranke koja je nekada bila pokret i zvala se HDZ.(H.Hitrec)

Add a comment        
Uto, 24-05-2022, 14:17:57

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.