- Detalji
Nije dovoljno da imamo neuređenu državu, nego valjda trebamo imati i neuređene državne praznike. A ništa, tako je kako je, glavno da idemo u eurozonu, a kako bismo u nju uopće ušli da nije bilo rečenoga 25. lipnja? (H. Hitrec)
- Detalji
HDZ je imao izborni opći sabor s već zaokruženim imenima da izaslanici ne moraju dumati nad kutijama. Opći sabor s kazališnom publikom i kazališnim pljeskom, bez ovacija ili nedajbože ispada oponenata, sjede ljudi pripitomljeni, mirni glede ishoda, jedini je zabrinut Tuđman čija bista ne gleda u publiku nego zamišljeno pred sebe. Jamogu tumači pastvi da je sa strankom sve u redu, dobro je smještena u desnom centru (mnogi misle da nije, ali šute), kršćanska je, čak demokršćanska, ali je i – moderna. (H. Hitrec)
- Detalji
Opet tuča, sve veća, sve jača. Opet pucaju cijevi u Zagrebu. Bolje da pucaju cijevi nego ljudi. Uvijek isto. I Dan grada Zagreba proslavljen pucanjem cijevi, a ne iz cijevi, te prigodnim vatrometom u Frankopanskoj. (H. Hitrec)
- Detalji
Što se još vuklo u prošlom tjednu? Aha, kumrovečko mahanje s petokrakim zastavama pomalo se zaboravljalo, nitko se više nije osvrtao, a pristaše komunističkoga zločinca radosno pronašli nove ustaše i to među maturantima u slavonskom gradu koji su na majicama imali ne ZDS, nego, Za norijadu spremni. Stravično, strašno, užasno, vrištali su pravovjerni, progresivni i svi koji jedva čekaju da Hrvate podsjete na NDH i nastave ih ucjenjivati poput komšija s onu stranu Dunava i ispod Save, u svrhu zaborava novije svesrpske invazije, okupacije i razaranja Hrvatske. (H. Hitrec)
- Detalji
Znači, stvar je s Putinom jasna, ali u Hrvatskoj ostaje zagonetkom tko je na strani Moskve: Plenković kaže da je Milanović moskovski čovjek, Milanović pak da je Plenković. Tko je kremljenko, a tko kremenko, pitanje je, a javnost bi se zabavljala da takva etiketiranje usred rata u Europi nisu vrlo ozbiljna i mogla bi imati svakojake konzekvence, kao što već i imaju. (H. Hitrec)
- Detalji
Dosta nepriličnoga humora, idemo na Bleiburg, odnosno nismo išli na Bleiburg nego u Udbinu, pričuvni Bleiburg. Ondje se okupilo prilično malo ljudi, kao što se i očekivalo, jer je Bleiburg ipak Bleiburg, a Udbina još nije zaživjela u tom smislu i ne će ako ne bude autobusa organiziranih u svim hrvatskim župama, odnosno ako tek začeti nevoljni pohod postane tradicijom. U svemu tomu manje se govorilo o žrtvama, o hrvatskim vojnicima i civilima pobijenim na grozne načine, te sam čuo kako jedni u medijima govore o tisućama, drugi o desetcima tisuća, a riječ je o stotinama tisuća Hrvata i Hrvatica, muškaraca, žena i djece, o najvećoj tragediji u povijesti hrvatskoga naroda, o genocidu nad hrvatskim narodom od kojega se ni do danas nismo oporavili. (H. Hitrec)
- Detalji
Užario se svibanj, cvrkuću štiglići, a agencija Fićfirić obećava Hrvatskoj lijepu skoru budućnost i rejting iz snova u doba inflacije, rata u Europi, bez pandemije osim što se govori o pojavi majmunskih boginja, ali daleko od nas. Pesimisti se pitaju hoće li ovo biti posljednji svibanj u povijesti čovječanstva ili samo generalna proba za konačni dan pobjede nad planetom Zemljom. (H. Hitrec)
- Detalji
U nekoliko se etapa stvarala nova hrvatska država od vremena kada se ni spomenuti nije smjela: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika i Kup velesajamskim gradova, Hrvatsko proljeće, Dinamovo osvajanje prvenstva 1982., Univerzijada, i napokon 28. veljače 1989. I zatim je krenulo. Strašne i veličanstvene devedesete i priglupa, izgubljena desetljeća u 21. stoljeću. To je, ukratko, bliža hrvatska povijest. I sadašnjost u kojoj besciljno plivamo. (H. Hitrec)
- Detalji
Kilometri rečenica ovijeh su dana ispisani o udbašima i njihovim žrtvama, o milosti za ubojice ili naručitelje ubojstava Hrvata,o prelascima lasica u vrijeme stvaranja hrvatske države, ciničnim sadanjim provokatorima u medijima koji samo što ne govore, odnosno i govore, da je Udba stvorila državu u kojoj će ostati nad zemljom ili u podzemlju, pa ravnati procesima tako da ostane živa, ali uglavnom skrovita. U svakom slučaju dovoljno moćna. Udba, naravno, nije stvarala modernu hrvatsku državu, ali da se u trenutku stvaranja pragmatična demokratska hrvatska politika oslonila (i) na nju, točno je, kao što je točno da je dvije godine poslije stavljena na marginu. (H. Hitrec)
- Detalji
Gledajući ovih blagdanskih dana hrvatsku televiziju, prepunu baštinskih i crkvenih slavlja, uskrsne čestitke državnih (o)vrhovoditelja i opću narodnu raznježenost u slici i riječi, odjednom mi se učinilo da nismo uzalud uradili što jesmo, mi koji smo zemlju preveli iz bezbožnoga komunizma u neku vrst slobode, makar s kojekakvim ograničenjima, lutanjima i patuljastim politikama. Samo oni koji su živjeli u olovnim vremenima mogu razumjeti što govorim, mladima su priče o Pilatu i Titu nejasne, daleke i nevažne. I Uskrs je većini njih sveden na rotkvice, mladi luk i šunku, kao sve više i njihovim roditeljima, a duhovnu dimenziju čuvaju još samo jaja, kao simbol novoga početka svemira. (H. Hitrec)
- Detalji
Rusija će, bez obzira na ishod rata, ostati velika crna rupa na zemljovidu, uglavnom osamljena, ignorirana, izbačena iz svih tijela međunarodne zajednice, sve dok se ondje nešto ne promijeni, a ne će, kao ni u Srbiji poslije svinjarija učinjenih devedesetih. (H. Hitrec)
- Detalji
Za sada pratimo što radi čudo Božje kako Kiril ruski naziva patrijarha Putina, a usput se bavimo domaćim temama. Aktualna je ponad svega konstrukcijska obnova Vlade. Ministri piju normabele i trzaju se na svaki šum. Kažu mi da će u ovom tjednu na vrata ministarstava staviti naljepnice – zelene ondje gdje ministri ostaju, crne gdje lete, žute gdje bi mogli odletjeti, ali još neko vrijeme ostaju. (H. Hitrec)
- Detalji
Putin mi je sve više nalik Akakiju Akakijeviču Bašmačkinu (premda sličniji mišu) kojemu su, kao što znate, ukrali kabanicu (iliti šinjel kako su nas nekada jugoučili), pa se rasrdio, prehladio i umro. Putinova kabanica je bivši SSSR, raspadnut baš kao i Bašmačkinova stara kabanica, a kada je mislio da ima novu, i jest, netko mu ju krade, Ukrajinci, da. Ako stvari krenu kao u Gogolja, Ukrajinca na službi u Petrogradu, Putin će se još dugo poslije smrti ukazivati kao sablast, u magli. (H. Hitrec)
- Detalji
Vijest dolazi dok pišem ova slova: umrla je Vesna Bosanac, uz doktora Njavru simbol ratne vukovarske bolnice. Žena hrabra i časna. Traume iz doba srpskoga razaranja Vukovara ostavile su traga i na njoj, a kako ne bi, a one su vjerojatno i skratile vijek odvažne liječnice. (H. Hitrec)
- Detalji
Tako je to bilo užasno hladne večeri u ožujku 2022., lumeni malo prespavali, a onda razumjeli da je Zagreb napadnut letjelicom koja nosi bombu, da je, znači, Hrvatska prva zemlja članica natova saveza koju je Moskva (nije valjda Kijev) gađala, što bi trebalo pokrenuti članak 5. ili koji već, ali nije. Hoće li budući povjesnici, ako ih bude, pisati: prvi svjetski rat počeo je u Sarajevu, a treći u nedalekom Zagrebu? (H. Hitrec)
- Detalji
Rusiji treba revolucija sa svim pripadnim (joj) revolucionarnim nasiljem koje fizički uklanja Putina i čitav sustav oligarhijskog kapitalizma, pozivajući “ugnjetene čitavoga svijeta da joj se pridruže”. Ustajte prezreni na svijetu! Revolucija! Internacionala! Znači, zazivanje svjetske komunističke revolucije. Ujedno, valjda, i komunističkoga gladomora u Ukrajini, što već ionako (sve više) provodi kontrarevolucionar Putin, ali će boljševici biti još agilniji. Em ti filozofa, “jednoga od najznačajnijih s ovih prostora”, protiv zločinca zaziva zločince većega kalibra. (H. Hitrec)
- Detalji
Posljedice ove globalne krize mogle bi biti loše po Putina, ali dobre za ruski narod, jer će tzv. Zapad ubuduće triput razmisliti kada mu padne na pamet nadmoćno i s izvjesnim prijezirom odnositi se prema ruskom medvjedu, ne ponoviti pogrješke iz vremena nakon rasapa SSSR-a kada je mogao s više takta i mudrosti posve gospodski pružiti ruku i dobiti više-manje pouzdanog partnera, čak i s ustupcima naizgled na svoju štetu. Ali nije. A nije sada ni vrijeme za slične analize, sada je vrijeme za svakovrsnu pomoć Ukrajini, pa i pošiljkama oružja, što se već i događa. (H. Hitrec)
Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 24. lipnja 1533. održan prvi zajednički sabor za Hrvatsku i Slavoniju
- 24. lipnja 1872. umro Dimitrija Demeter
- 24. lipnja 1890. rođen Ivo Parać
- 24. lipnja 1981. prvo ukazanje u Međugorju
- 24. lipnja 1992. - ratna zbivanja
- 25. lipnja 1894. rođen Krešimir Baranović
- 25. lipnja 1991. Hrv. sabor usvojio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti RH
- 25. lipnja 1991. - ratna zbivanja
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI
Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.