Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

 
 

 

HitrecDemografi se hvataju za glavu, govore da bumo izumrli ako tako nastavimo, ali ne poznaju oni Hrvate, kad je najteže onda nas odjednom ima puno, trgnemo se i popunimo prostor toliko da se prelijemo i na morsko dobro. Nismo brojčano velika nacija, ali smo veći duhom i trbuhom za kruhom od tolikih oko nas. Hoćemo li izumrijeti? Ne. Ako se i dogodi, na grobnici će nam pisati: Nije velik tko se velik rodi, al kad padne velik grob mu treba. (H. Hitrec)

Add a comment        
 

 

HitrecHrvatska je ionako već nalik na one rasprodaje koje njeguju u Americi, privatne, kućne, kada se obitelji sele onda iznose na dvorište što imaju, a ne žele uzeti sa sobom, prodaju susjedima budzašto. I još se raduju. Evo, susjedi i komšije malo plive, malo mola, malo hotela, malo banaka, nama to više ne treba, malo dobrih nekretnina, puno Strossmayerzemlje, ah, dobro, Sperbanku su Rusi preprodali Srbijancima, no i to je dobro, bolje da ulaze tako nego na tenkovima. Nama više ništa od toga ne će trebati, samo groblja (H. Hitrec)

Add a comment        
 

 

HitrecSretna vam 2022. Nije počela posve loše – u nekim rodilištima pojavili su se neki novi mali ljudi, u većem broju no što se pretpostavljalo. Još Hrvatska nij propala. Čeka nas velika budućnost, a i već sada su Hrvati predsjednici u dvije države, bit će još, s hrvatskim članom predsjedništva BiH i tri. Idemo dalje. (H. Hitrec)

Add a comment        
 

 

HitrecBožić bez blještavila, pretiha noć, jugo, kiša, zagrebačka Katedrala preselila se u Čučerje, na Banovini se još čeka masovna obnova, u Zagrebu se više ništa ni ne očekuje. Već se i s oltara govori o sporoj administraciji, ionako interpoliranoj u sve spore naše spore države koja zauzima izvrsno pretposljednje mjesto u Europskoj uniji, usprkos svim prirodnim katastrofama i zdravstvenim nevoljama. Imamo Hrvatsku! radosno smo svojedobno zaključili, i na tome je uglavnom ostalo. (H. Hitrec)

Add a comment        
 

 

HitrecUsprkos svemu, a posebno usprkos EU-uključivima i aktualnoj pošasti, Božić će ipak biti održan 25. prosinca, zaključio je Hrvatski sabor i odmah se zatim raspustio do sljedeće godine, ignorirajući zahtjev hrvatske javnosti da ostane na odmoru do Uskrsa. (H. Hitrec)

Add a comment        
 

 

HitrecAko su u pitanju Hrvati, nema genocida. Ni u svibnju 1945. Ni početkom devedesetih. Nije genocid, ustanovljeno je (ili prešutno zaključeno) jer nad Hrvatima ne može nikada biti izvršen genocid, nego samo plemenita odmazda. Šutimo, dakle o tim događajima. (H. Hitrec)

Add a comment        
 

 

Hitrec

Žustro smo krenuli prema svršetku godine razbijajući mrak žaruljicama u ledenim noćima, u mjesecu Došašća, očiju već odavno uprtih (posebno trgovačkih) prema praznicima. Kojim praznicima? Pa praznicima. Ne ćemo valjda spominjati Božić, nije politički korektno, ni božićne blagdane. Kažu nam tako iz Europske komisije gdje za praznoglavce postoje samo praznici u praznini njihovih beamterskih duša, ako se o dušama može govoriti. (H. Hitrec)

Add a comment        
 

 

HitrecOdmah nakon odlaska Macrona stigla je vijest o omikronu koji se širi iz Južne Afrike i zrakoplovima dolazi u Europu gdje se još prosvjeduje protiv delta-potvrda, a već je novi favorit na putu. Nema mira, bit će još prosvjeda i u Hrvatskoj, koja nakon dva totalitarna sustava ne želi i treći. (H. Hitrec)

Add a comment        
 

 

Hitrec

U vrijeme kada su još gorjele svijeće uz zidove Veleprometa gdje je ubijeno više ljudi nego na Ovčari, dok su dogorijevale svijeće na grobovima u Škabrnji i obližnjem Nadinu, dok su kolone sjećanja pomalo ostajale u sjećanju, Prosvjed protiv covid potvrda prema Zagrebu su se kretale kolone autobusa iz svih dijelova Hrvatske, što busova što privatnih automobila, da se na Trgu bana Jelačića spoje sa Zagrepčanima, tražeći da se njima ne manipulira, da ih se ne segregira i sekira potvrdama, da ih se ne plaši otkazima i sličnim represalijama. (H. Hitrec)

Add a comment        
 

 

HitrecPat i Patašon, uz Patašonove skutonoše, izabrali su posve krivo vrijeme, i doba godine, za nastavak standupiranja, da ne kažem glupiranja, u vrijeme, znači, tridesetih obljetnica stradanja i hrvatske epopeje, koja jest četiri godine poslije završila pobjedom, ali ujesen 1991. ništa na nju nije ukazivalo osim mjestimičnih uspjeha u obrani. Sve ostalo bijaše razaranje, genocid nad hrvatskim narodom, progonstvo i smrt, uz doista čudesno junaštvo dragovoljaca u vrijeme kada se Hrvatska vojska tek nešto bolje organizirala. (H. Hitrec)

Add a comment        
 

 

HitrecAli ono što jest hrvatski problem, to su ljudi koji zagađuju naš medijski, duhovni i uopće javni prostor, pa kada njih ne bi bilo, lakše bi se disalo. U rangu su dosadnih i napasnih komaraca, sišu nam krv, ubadaju noću i danju, za razliku od komaraca dobro su plaćeni za krvav posao. Takav jedan medijski komarac svakako je Boris D. (inicijal po uzoru na crnu kroniku, gdje se kriminalci tako bilježe da bi se sačuvao njihov integritet, podatci poznati redakciji). (H. Hitrec)

Add a comment        
 

 

HitrecMa svi su oni ratni zločinci, govore jazavci među sobom, svi koji su bili u ratu, a tako nam je bilo dobro. Doduše, vele, i sada nam je dobro, bolje nego njima, ali su nam duše nemirne bez Jugoslavije, hej Slaveni, a ti hrvatski branitelji još su nemirniji od nas, malo-malo pa čujemo pucnjeve, sebe ubijaju. Vukovar treba prebrisati, prebojati, prefarbati, Vukovar je onaj grad daleko od Zagreba, na Dunavu čak, da ondje nije bilo hrvatskih fanatika, ne bi bilo ni te tragedije, četnici i jugoarmija bi ušetali, malo klali i stali, sigurno ne bi bilo toliko žrtava. (H. Hitrec)

Add a comment        
 

 

HitrecZa povijest: jedina čvrsto organizirana, oružana i brojna bila je Satnija hrvatskih umjetnika, po sastavu i značenju nezabilježena postrojba u povijesti ratovanja, čiji je doprinos obrani Hrvatske velik, premda se nismo reklamirali ni u vrijeme rata ni poslije. Bilo nam je dovoljno priznanje Antuna Tusa, načelnika Glavnoga stožera, da smo uradili posao dostojan jedne bojne. (H. Hitrec)

Add a comment        
 

 

HitrecSpomenuo sam stvari, a ne rekoh kako stoje, a ne stoje dobro. U Hrvatskoj još kako-tako, samo je šest stotina tisuća na rubu siromaštva i podosta preko ruba, ali potonje vuku na sudove poput onog u Gračacu ili gdje. Neš ti prositi, vele, dosta smo isprosili od Unije, pa nema razloga da tko i dalje prosi u zemlji Hrvatskoj. Ima novca za sve, samo je distribucija nekako loša. (H. Hitrec)

Add a comment        
 

 

HitrecHrvatska država, znači, nema svoj Dan nezavisnosti pa čak ni neovisnosti u kalendaru državnih blagdana. Oba rečena datuma svedena su na drugorazredne spomendane. Ima Hrvatska Dan državnosti, ali državnost je pojam, a ne datum, državnost nikada nismo ni izgubili u cijeloj hrvatskoj povijesti, premda nije bez vraga da su i kralj Zvonimir i nesretni Eugen Kvaternik navrli baš na osmi dan listopada. (H. Hitrec)

Add a comment        
 

 

HitrecKrug je zatvoren, od starih tvrdnja da su Hrvati ukrali jezik Srbima, preko dugotrajnih smicalica sa srpskohrvatskim te hrvatskim ili srpskim ili BHS, sada je Srbija odlučila prekinuti tu igru skrivača i jasno izreći ono što joj je uvijek bilo na vrhu jezika: hrvatski jezik ne postoji, što znači da ne postoji ni hrvatski narod, Hrvati govore i pišu srpskim jezikom, daklem je sve srpsko i jezično i teritorijalno barem do Sutle, a Hrvati u stvari Srbi koji su se bili malo separirali, al ne će dugo. S riječi na djela, tako se i zove udžbenik iz kojega uče mladi Srbijanci, a valjda i mladi Srbi u Vukovaru i drugdje. (H. Hitrec)

Add a comment        
 

 

HitrecHrvatska sudbina: u povijesnim ratovima sjajni ratnici koje bi svi htjeli imati u svojim postrojbama, u mirovima odlični radnici koje bi svi htjeli imati u svojim tvornicama. Glavno je da Hrvati nisu u Hrvatskoj, jer onda počnu fantazirati o samostalnosti i samosvojnosti, što se vidjelo na djelu devedesetih kada su doista te iluzije ostvarili i stvorili čak dvije države, jednu službenu i drugu duboku. (H. Hitrec)

Add a comment        
Ned, 23-01-2022, 01:02:32

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.