Dvostruka mjerila ili prilog kritici hrvatskoga intrašovinizma

Ovih dana hrvatska ljevičarska glasila poput plemenitih i ugroženih životinja hijena, obrušila su se na jednog splitskog političara zbog toga što je prije skoro 30 godina, kao mladić na svatovima pjevao i ustaške pjesme. Ne poznajem navedenog političara i ne znam kojoj stranci pripada, niti me zanima. Zanimaju me dvostruka mjerila naših novinara, njihova pokvarenost i sklonost izazivanju unutarnjih parbi i raskola. Zanima me njihov intrašovinizam. Poslušao sam taj snimak i čuo neke pjesme prvi puta. Osobno ih ne bih pjevao, jer se ne slažem s veličanjem političara na takav način, niti s ideologijom, ali je krajnji bezobrazluk sadašnjeg odraslog čovjeka diskreditirati zbog nečega što je učinjeno prije više od 20 godina. Pobogu, pa doživotna robija traje toliko. Drugo, ovome hrvatskome državotvornom političaru vade utrobu zbog te snimke, dok u isto vrijeme patrijarha Srpske Pravoslavne Crkve veličaju i kuju u zvijezde, premda je i on pjevao svoje četničke pjesme. Isto tako su zaboravili, kao da se nije ništa dogodilo, slične nastupe hrvatskog ljevičarskog političara Stjepana Mesića. Ne može drugovi tako, ne može!

Evo da vam pokažem kako u Srbiji, koja vam je neprestano u srcu, gledaju na takvu glazbu: bez buke, bez politiziranja. Tko se želi uvjeriti u istinitost mojih riječi o navedenome pjevanju neka posluša (i vidi) slavljenje ratnog zločinca Dragana Vasiljkovića. I ostalo. Možete slušati i razmišljati.

Zdravko Jerković je lider popularnoga sastava „Bombastik bend“!.

Zdravko Jerković za Kapetana Dragana - Moj stari đedo (Uživo 2020)
•16. kol 2020.

„Pregledano 298.216 puta“.
Zdravko Jerković - U mog djede brada je do pasa
•12. srpnja, 2020.

„Dok je živa duša, Baja se sluša

16. kolovoza •

Stari četnik, stari četnik

Željan je megdana

Kapetan Dragan i Zdravko Jerković

•17. kolovoza, 2020.

Muzički Menadžer je Vladimir Knežević II i 4 others.

18. kolovoza, 2020.
„Kapetan Dragan i Zdravko Jerković kod domaćina Daniela Janjića na Paliću...“

 Dragan Jerkovic2

Kapetan Dragan i Zdravko Jerković zagrljeni

Zdravko Jerković peva kapetanu Draganu - Moj stari djedo (uzivo 2020)

Ovu četničku pjesmu koja veliča Momčila Đujića i Dražu Mihajlovića napisao je lik koji se potpisuje pseudonimom „Baja – Mali Knindža“. Knindže su srpski teroristi-martićevci vezani za grad Knin, poznati po zlodjelima nad hrvatskim pučanstvom prostora koji su okupirali. Ta pjesma i njoj srodne veliki su hit u Srbiji, što pokazuje kako dio (koji, nije moje istražiti) srpskoga biračkoga tijela još uvijek prihvaća velikosrpsku ideologiju. Stoga i veličaju Dražu Mihajlovića, Momčila Đujića, Ratka Mladića, Radovana Karadžića i njima slične likove.

 Baja

 Baja Mali Knidža (Mirko Pajčin)

Uvjerite se – sve je na You Tubeu:

STARI ČETNIK
189.216 pregleda
•14. sij 2019.

Baja Mali Kninza -Moj Djedo
•29. prosinca, 2014.

Lepi Mica - Stari Cetnik

Goran Kalajdzic - Moj stari djedo.avi

•8. lipnja 2011.

Ne želim provocirati, ali moram donijeti i tekst pjesme koju je na uho „kapetanu Draganu“ pjevao Zdravko Jerković:

Baja Mali Knindža – Đedo

U mog đede
U mog đede, brada je do pasa
Kosa mu se
Kosa mu se ko more talasa

REF.

Moj stari đedo, sila je izgledo
Moj stari đedo, sila je izgledo
I danas je ljuta zmija
Kokarda mu sija
Na njemu je
Na njemu je deset ljutih rana
Stari četnik
Stari četnik željan je megdana

REF.

Moj stari đedo, sila je izgledo
Moj stari đedo, sila je izgledo
I danas je ljuta zmija
Kokarda mu sija
Dinara ga
Dinara ga sakrivala kažu
On se kleo
On se kleo u Đujića i Dražu

REF.

Moj stari đedo, sila je izgledo
Moj stari đedo, sila je izgledo
I danas je ljuta zmija
Kokarda mu sija

Zdravko Jerković i Mirko Pajčin nisu jedini među uglednim srbijanskim estradnjacima koji na svome repertoaru imaju četničke šovinističke pjesme. I ne samo na repertoaru, već su ih s ponosom stavili na You Tube, kako bi ih čuo ceo svet. Pored nekada slavne Olivere Katarine, koja više ne pjeva, danas su na sceni još dvije (ne navodim ostale, neka ne zamjeri Arkanova udovica, Ceca Ražnjatović) velike srbijanske folk-zvijezde koje zanose publiku četničkim pjesmama: Miroslav Ilić i Bora Drljača (oprostite, ako je , možda, u međuvremenu preminuo!). Netko će kazati kako i u Hrvatskoj postoji nešto slično. Sretan sam što nije tako. Tu i tamo netko se nađe, ali niti jedna velika zvijezda hrvatske estrade nije zaglibila u ustaškim pjesmama. Osim toga, ima ih vrlo malo, a ja znadem samo jednu i to iz Drugog svjetskog rata. Da se razumijemo, domoljubne i rodoljubne pjesme ne treba poistovjećivati s šovinističkim pjesama. „Čavoglave“ mladog dragovoljca Domovinskog rata, povijesni su prilog borbi za slobodu i kao takav dragocjena su skladba. Isto tako, srpske domoljubne pjesme su u redu.

Poslušajte velike srbijanske estradne zvijezde kako pjesmama veličaju mržnju i šovinizam, a neka ih poslušaju i oni koji ima organiziraju koncerte u Hrvatskoj:

Miroslav Ilić - pjeva četničku pjesmu

•9. lipnja, 2015.


Bora Drljaca - Nas dva brata oba ratujemo - (Audio 1977) HD
•10. ožujka, 2016.

 

Koliko je četnička glazba cijenjena i popularna u Srbiji otkrio sam preko You Tubeu gdje su svoje uratke ovjekovječili i najmlađi pjevči. Počujte:

 Moj stari djedo sila je izgledo (Moj Djedo)-Mali Cetnik -svaka cast SUBSCRIBE👍👍

•13. siječnja, 2020.

SRPSKI MLADICI (by Sasa)

•9. prosinca, 2011.

ХИМНА ЧЕТНИЧКЕ ОМЛАДИНЕ - Ивана Цвикић / Anthem of the Chetnik Youth

•26. siječnja, 2021.

Podsjećam:
U okupiranom, razrušenom Vukovaru čiji su hrvatski žitelji masovno ubijani, ili odvedeni u srbijanske logore, održavale su koncerte vodeće pjevačke zvijezde. Evo jednog od takvih koncerata:

Nada Topcagic i Era Ojdanic pjevaju Četničke pjesme u Vukovaru

***

MANASTIR KAO VELEUČILIŠTE ČETNIČKOG DOMOLJUBLJA

Nakon članova srpske estrade na zaslonu računala pojavili su se širitelji četničkoga duha kroz glazbu, što nisam očekivao: redovnici / monasi i svećenici, pa i visoki prelati. Tek mi je tada postalo jasno o čemu je riječ.

Najviše me ožalostio i prestrašio video-snimak svečanosti u jednom srpskom manastiru (zove se Fenek) gdje djeca recitiraju četničke pjesme uz odobravanje i poticaj svećenika, očito njihovoga paroha, koji zauzima središnje mjesto za svečanim stolom. Jako volim djecu. Ona su kao oltar. Isus je govorio „Pustite k meni malene“. A na ovoj snimci vidimo svećenika Kristovoga koji potiče djecu na mržnju u ime rodoljublja i domoljublja. Zapravo, u ime velikosrpstva i svetosavlja kao ideologije. To je veliki grijeh. Srpski narod nije zaslužio ovakve svećenike.

Manastir Fenek nalazi se u blizini Jakova, 25 km od Beograda, nekada općina Zemun a sada Surčin. Iako zemljopisno ne pripada Fruškoj Gori postoji velika povijesna povezanost sa fruškogorskim manastirima. Manastirska crkva posvećena je svetoj mučenici Paraskevi. Prema narodnoj predaji manastir je sagrađen u drugoj polovini 15. stoljeća, a utemeljili su ga Stefan i Angelina Branković. Krajem 18. i početkom 19. manastir Fenek je bio u središtu nekoliko povijesnih događaja. U njemu su se 1788. sastali knez Aleksa Nenadović i austrijski car Josip II. Poslije propasti Prvog srpskog ustanka 1813. u njemu su mjesec dana boravili vožd Karađorđe i njegov sin Aleksa, o čemu postoji i spomen ploča. Također, tom prilikom sve do 1815. ovdje su boravili studenički monasi zajedno s moćima kralja Stefana Prvovjenčanog (u monaštvu Simeona). U Prvom svjetskom ratu manastir je zapaljen, a u Drugom 1942. godine gotovo sasvim razoren. Manastir je obnavljan 1991. godine. U njemu je do 2006. bilo žensko monaštvo. Odlukom nadležnih episkopa sremskog Vasilija i raško-prizrenskog Artemija, u manastir je sredinom 2006. došlo novo muško monaštvo, Mihailo i Evsevije iz Sopoćana i Makarije iz Dečana. Od tada je posjećenost manastira porasla i u tijeku je obnova konaka.
Pogledajte snimku na You Tubeu:

Сви Четници - манастир Фенек

•4. siječnja, 2015.

Fotografirao sam ovu fantazmagoričnu scenu i pitao samoga sebe: dokle? Kada će ovo ludilo završiti? A naročito me kao vjernika užasnuo svećenik. Pravoslavci i rimokatolici su vrlo bliski. Ovaj svećenik Srpske Pravoslavne Crkve može sahraniti svakog katolika, krstiti mu dijete, dati posljednju pomast…

Stravično: lijepi i pametni srpski dječaci umjesto Očenaša i vjerskih pjesama, veličaju četništvo. U kave će ljude izrasti? Kakav je to duhovni pastir koji djecu gura u mržnju i šovinizam, umjesto da ih uči ljubavi prema bližnjima, pokajanju, praštanju, kreposnome životu? Gdje je tu Krist?

Djeca cetnicke pjesme

***

Mонашење у манастиру фенек-monašenje u manastiru fenek

 Fenek

Manastir Fenek

***

Fotografije koje zabrinjavaju:

 Djeca cetnicke pjesme

Snimio sam srpsku mladež koja sluša četničke pjesme i svoje nacionalno i duhovno raspoloženje iskazuje fašističkim pozdravom. Na taj način će ove vrijednosti ugraditi u svoj svjetonazor i ponijeti u život. Što ovdje radi ovo prelijepo dijete! Zašto su mu na glavu nabili četničku šajkaču i na njoj kokardu? Dijete nije svjesno što znače njegovi uzdignuti prsti. Ali roditelji znadu! Bože, čeka li nas novi rat?

Pogledajte još:

P4 - TRI PRSTA

•23. travnja, 2020.

 

***

Nisam stigao istražiti povijest isticanja troprstja kao četničkog pozdrava, odnosno, je su li Dražini i Šešeljevi sljedbenici znali ranije kako se na isti način svečano zaklinju na vjernost Papi pripadnici Vatikanske vojske. Ali to nadilazi dosege ovoga osvrta.

 Garda

Pripadnik Papine garde polaže svečani prisegu

***

Manastir Srpske Pravoslavne Crkve, Fenek, odlično se služi svemrežjem:

Војислав Шешељ и свештеник СПЦ певају песму "Два Дражина момка"

Сви Четници - манастир Фенек

Pravoslavni popovi od malih nogu "uče" djecu!

 Srpski pravoslavni svećenici u Hrvatskoj slijede svoje sunarodnjake u otadžbini:

 SVEŠTENICI PJEVAJU: ČUVAJ KNINE NAŠE OBIČAJE nasuvo 2019

•12. srpnja 2019.

 Vladika Porfirije pjeva četničke pjesme



(Nakon što sam završio rad na knjizi vladika Porfirije je izabran za Patrijarha Srpske Pravoslavne Crkve. Nisam ovaj snimak želio ukloniti jer je vladika u vrijeme pjevanja četničkih pjesama bio punoljetan, dobro obrazovan i sigurno da je dragovoljno sudjelovao u grupi koja je ushićeno pjesmom slavila raspopa i četničkog vojvodu Momčila Đujića. Nikoga ne osuđujem. Vladika se kasnije promijenio. Dozvolimo tu mogućnost! Prilika je spomenuti, kako bi se shvatio cijeli kontekst o kojem pišem, da je taj isti Momčilo Đurić na čast četničkog vojvode ustoličio, između ostalih, Vojislava Šešelja i bivšega srbijanskog predsjednika Nikolića.)

Patrijarh srpski Porfirije (rođen kao Prvoslav Perić; Bečej, 22. srpnja 1961.), 46. je arhiepiskop pećki, mitropolit beogradsko-karlovački i patrijarh srpski. Sveti arhijerejski sabor SPC-a izabrao ga je 26. svibnja 2014. za mitropolita zagrebačko-ljubljanskog i cijele Italije, na dužnost upražnjenu smrću mitropolita Jovana Pavlovića. Izvanredni je profesor Pravoslav-nog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Beogradu. Govori grčki, njemački i engleski, a služi se ruskim jezikom. Predsjednik je Upravnog odbora Humanitarnog fonda Privrednik, koji osigurava stipendije za veliki broj nadarenih, a siromašnih učenika i studenata, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost. Dana 18. veljače 2021. izabran je za patrijarha Srpske pravoslavne crkve.

(Tomislav Nikolić, rođen 15. veljače 1952. u Kragujevcu). Nikolić je osnivač i bivši predsjednik Srpske napredne stranke koja je nastala izdvajanjem i Šešeljeve Srpske radikalne stranke, gdje je bio dugogodišnji dopredsjednik. Godine 1993.na Romaniji u BiH službeno je proizveden u najviši četnički čin: pred Vojislavom Šešeljem je položio prisegu za četničkog vojvodu; Prigodom unaprjeđenja (video zapis je danas dostupan na internetu) je objašnjeno da T. Nikolić i drugih 18 četničkih zapovjednika u čin vojvode - kojega je od četničkih zapovjednika koji su neposredno sudjelovali u ratu 1990.- ih godina do tada nosio jedino Vojislav Šešelj - biva proizvedeno "za izvanredne zasluge u ovom ratu, veliko junaštvo i pokazanu ratnu veštinu najistaknutijih četničkih komandanata". U intervjuu za Press iz 2009., T. Nikolić izjavljuje da je ponosan što je "miropomazan" za četničkog vojvodu i da nema namjeru odreći se te titule, ali da su 1993. "bila druga vremena, sada to nema veze". Nedugo prije predsjedničkih izbora 2012. god. na kojima je pobijedio javno je priznao: „Nisam promijenio nijedan stav otkad sam napustio Srpsku radikalnu stranku, i dalje sanjam Veliku Srbiju“.

Aleksandar Vučić (Beograd, 5. ožujka 1970.) je, aktualni Predsjednik Republike Srbije.

Trenutačno je predsjednik Srpske napredne stranke, a prije toga je bio zamjenik predsjednika Srpske napredne stranke, a još prije, dugogodišnji (1995. - 2009.) glavni tajnik Srpske radikalne stranke, glavnog suvremenog uporišta velikosrpske ideologije i Načertanija.

"Da vidite kako su to divni helikopteri...Vas Hrvate ću prve provozati" - Vučić hrvatskim novinarima komentira kupovinu jurišnih helikoptera Mi-35 za Vojsku Srbije na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji 2019.

Krug se zatvorio: vojvoda Nikolić i tajnik Vučić izabrani su za srbijanske državne poglavare, a Prvoslav Perić je izabran za srpskog vjerskog poglavara. Momčilo Đujić (Kovačić kraj Knina, 27. veljače 1907.-Chicago, 11. rujna 1999.) je u miru dočekao duboku starost u SAD-u, od nikoga ne pozivan na odgovornost zbog ratnih zločina. Sada iz pakla može pljeskati rukama od zadovoljstva.

Zanimljiv estradno-politički krug

Budući sam spomenuo „Bombastik bend“ morao sam se suočiti i s vodećim ljudima tog benda. Prvi je bio Zdravko Jerković. Preko You Tubea „otkrio“ sam s koliko je nježnosti pjevao ratnome zločincu Draganu Vasiljkoviću, zagrljen s njime, četničku pjesmu „Moj stari đedo“. Zanimalo me tko je vrlo simpatičan šef benda, s lijepim prezimenom: Vladimir Knežević. Nije trebalo dugo „surfati“ kako bi se otkrile njegove veze s politikom, političkim strankama u Srbiji, te za Srpskom Pravoslavnom Crkvom. Donosim fotografije s njegove facebook-stranice na kojoj se hvali takvim vezama.

Vladimir Knežević s pokojnim Patrijarhom Irinejem i njegovim vikarom

Knezevic1

Vladimir Knežević na lokaciji  Hram Svetog Save Beograd 2. lipnja 2017.

Knezevic2

Vladimir Knežević je na lokaciji Beli Dvor; Vladika Arsenije, vikar Patrijarha Irineja

Knezevic2

Vladimir Knežević sa srbijanskim princem Aleksandrom Karađorđevićem 30. ožujka 2017. u „Belom dvoru“

 Fotografije Vladimira Kneževića s pjevačima iz Srbije, BiH i Hrvatske (!)

a) s Bojanom Vaskovićem


Vaskovic„Vladimir Knežević je s Bojanom Vaskovićem i Lexingtonom Bendom na lokaciji Restoran Madera, 5. siječnja 2019. Belgrade, Središnja Srbija, Srbija. Novogodišnji pozdrav iz Madere....“

 

b) Vladimir Knežević s Mirkom Pajčinom


Pajcin

„9. lipnja 2020. • Subotica, Vojvodina, Srbija • 90% nam uzela kafana....— na lokaciji Vinski salaš Čuvardić“. Fotografije otkrivaju oduševljenje i entuzijazam.

c) Vladimir Knežević sa Zdravkom Čolićem

Knezeovic


„3. ožujka 2020. Čovek koji voli da se druži....
Zdravko Čolić Official“

d) hrvatske pjevačke zvijezde

- Dražen Žerić-Žera
Ali Iznenađenju nema kraja. Evo, Vladimir Kneževića u zagrljaju s popularnim hrvatskim pjevačem i liderom sastava „Crvena jabuka“, Draženom Žerićem – Žerom. Doduše, snimka je iz 2016. g. A tu je i popularna hrvatska pjevačica, Indira Vladić.


29. lipnja 2016.

Knezevic Zera

Dražen Žerić - Žera (Mostar, 20. srpnja 1964.) je hrvatski glazbenik rođen u BiH, klavijaturist i frontman sarajevskog pop-rock sastava „Crvena jabuka“. U Sarajevu je završio glazbenu školu, odsjek klavir. 1985. godine dobio je poziv od svog prijatelja Dražena Ričla prijeći u tek nastalu grupu „Crvena jabuka“. U originalnoj postavi svirao je klavijature. Godine 1987., nakon pogibije dijela sastava u prometnoj nesreći, preuzima ulogu vokalista Crvene jabuke čiji je i danas pjevač. Mnogi ne znaju, ali roditelji su mu bili ugledni Hrvati muslimanske vjere, Nedžbib i Šemsa Žerić. Otac je bio istaknuti intelektualac i pisac udžbenika iz matematike. Zbog opsade Sarajeva od strane velikosrpskih oružanih skupina i JNA, Dražen se 1994. preseljava u Hrvatsku.

- Nisam više mogao izdržati pa sam se preselio u Hrvatsku – kaže iz ove pozicije uopće ne žaleći jer je tim prelaskom iz jedne u drugu državu za Žeru počelo “zlatno doba”. Prije svega drugi glazbeni procvat, a nakon toga i upoznavanje supruge Barbare, te rođenje njegovih djevojčica.

Nisam pratio ovoga glazbenika tako da mi je nepoznata njegova suradnja sa srbijanskom estradom, a da je surađivao dokazuje fotografija s Vladimirom Kneževićem. Ali nije bio jedini. Vođeni novčanim razlozima mnogi su pristajali pjevati u Državi koja je izvršila agresiju na RH.

„Surfajući“ ugledao sam vijest od 11. ožujka 2021. godine. VIS „Crvena jabuka“ nastupio u Beogradu bez obzira na epidemiološke mjere i zaradio kaznu. Nastup je dobio i političku razinu jer ga je komentirala i srbijanska premijerka Ana Brnabić. Čitam: „Stigle i kazne: Evo koliko će Crvena jabuka morati platiti zbog koncerta u Beogradu

Autor: N. Sa.

Objavljeno 11.03.2021 u 19:41

Čak dva koncerta održala je Crvena jabuka u beogradskoj Kombank areni, zbog čega je reagirala i tamošnja premijerka Ana Brnabić, a nakon svega stigle su i novčane kazne zbog nepoštivanja epidemioloških mjera, iako je, prema pisanju srbijanskih medija, na ulazu posjetiteljima mjerena temperatura, kapaciteti su bili smanjeni te je publika držala distancu koliko je to bilo moguće

Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je da je za 'svaku osudu' održavanje koncerta grupe Crvena jabuka u Kombank dvorani u Beogradu. 'Ja sam sinoć reagirala, imala brzi sastanak da vidim o čemu se radi. Meni je nejasno da to netko uradi u današnjem trenutku. Nevjerojatno, bez teksta sam', rekla je premijerka“.

Ovaj sam podatak iznio ne zbog brige za „Crvenu jabuku“ (punoljetni su i znadu što rade!), već kako bih pokazao da se estrada ne može odvojiti od politike. Što više, u nju su uključene i razne obavještajne i kontra-obavještajne zajednice. U Srbiji to dobro znadu. Samo napominjem: Ondje su zbog političko-obavještajnih razloga eutanazirali 90-tih godina dvije mega-popularne zvijezde s međunarodnom reputacijom: Oliveru Katarinu (Petrović, Vučo, Šakić… ne znam kako se sada preziva!) i Lolu Novaković.

- Vladimir Knežević i hrvatska zvijezda Indira (tada) Vladić

Indira Knezevic

12. prosinca 2015.

Indira Vladić rođena 15.9.1973. godine u Županji, srednja je kći Franje i Ismete Vladić. Otac joj je dao ime po indijskoj premijerki Indiri Gandhi. Ima stariju sestru Emiliju i mlađu Sanelu. Radila je kao daktilografkinja u Županji. Godine 1995., na poziv Borisa i Tomislava Jelića, radijskih voditelja i producenata, postaje vokal sastava “Colonia”. Zanimljivo je da ju je današnji kolega Boris Jelić zapazio upravo dok je svirala u orkestru limene glazbe na jednom sprovodu. Iako su krenuli kao grupa bez imena, ali velikih snova i ambicija, albumom “Vatra i led” 1997. godine zasjedaju na vrh hrvatske dance scene. Prvi joj je muž bio uvučen u kriminal i brak se raspao. Iz moje osobne perspektive, odnosno uočavanja i blizine, vrlo je pristojna i lijepa dama. Ne mogu ju zamisliti kako pjeva na koncertu zajedno sa srbijanskim turbo-folk zvijezdama, premda je epidemija naše pjevače bacila na koljena, jer ne mogu nigdje nastupati, a od toga žive.

***

Mislio sam kako mlade srbijanske zvijezde ipak kreću drugim putem u odnosu na svoje djedove. No, pronašao sam mladu srbijansku pjevačku zvijezdu, Mateju Vukašinovića, inače glazbeno vrlo nadarenog mladića, kao pobornika četničke ikonografije. Očito je prošao duhovnu školu manastira Fenek. Nakon toga je nekako u svojoj glavi povezao i sjedinio pripadnost srpskome Pravoslavlju i četničko troprstje, Svetoga Savu i Voju Šešlja, ljubav i mržnju, sve u ime svoje odanosti vjeri i naciji, kao što svjedoče fotografije koje prilažem, uz pitanje, kako bi se proveo hrvatski pjevač koji bi učinio isto?:

Vukaš 1 5
Snimljeno, 2. srpnja, 2017. - troprstje kao pozdrav

Vukaš 1 3

Snimljeno, 4. travnja, 2018. - pravoslavni križić na grudima

Vukas 3 1

17. rujna, 2016. - Sotonistički pozdrav

Vukas 3 4

16. svibnja, 2017. - Ljubljenje križića

Na prvoj fotografiji mladi junak svoj četnički pozdrav pojačava plastičnom zmijom omotanom oko vrata umjesto šala. Na drugoj je fotografiji umjetnik zlatni lančić s pravoslavnim krstom stavio na crnu majicu kako bi došao više do izražaja. Na trećoj fotografiji mlada zvijezda pozdravlja sotonskim rogovima, dok na četvrtoj pompozno ljubi križić. Nemam ništa protiv križa. Dapače. Međutim u kombinaciji sa sotoninim rogovima i troprstnim pozdravom, ljubljenje križića u meni izaziva nelagodu, jer upućuje na četničku ikonografiju i na bizantinsku neiskrenost. Osim toga, nelagoda je to veća što je riječ o talentiranome mladiću, studentu koji svira klavir i govori strane jezike. On je već sada dio etničke elite svoga naroda. Mateja Vukašinović je rođen 1. siječnja, 2001. u Beogradu, dakle punoljetan je i sigurno znade značenje fotografija kao neverbalnog oblika komunikacije. Svjesno je prenio poruku svima koji ga vole kao pjevača i kojima je uzor.

Na kraju, njihovo je pravo pjevati što hoće. Pa bilo i ahistorijski. U svojoj su kući. Nisam za to da ih oponašamo. Ne želim biti srbofob, ali niti kroatofob. Gade mi se ljudi koji vrijeđaju vlastiti narod. Akademik Aralica ih je lijepo nazvao intrašovinistima. A dvostruka mjerila su me navela na pisanje ovog neugodnog članka, upravo su dvostruka mjerila: ako nastupaš državotvorno, odmah te proglase ustašom i nacistom, ako veličaš Tita, Jugoslaviju i Srbiju, onda si napredan i progresivan. Bojim se, iskreno se bojim, da ćemo uskoro i ime naroda kojem pripadamo izgovarati tiho, obazirući se oko sebe da nas netko ne sluša. Prošao sam tu školu u trajanju od četiri desetljeća. Služio sam kao profesor tome režimu i sjećam se svakoga detalja. Baštinik sam povijesne memorije. Dio sam kruga koji je stvarao Hrvatsku demokratsku zajednicu, bio spreman na svaku žrtvu za slobodu Domovine, obnašao neke političke i diplomatske dužnosti, bio ponosan i pun vjere u budućnost moga naroda, a onda se 2000. kotač povijesti počeo vrtjeti unazad. I vrti se sve do danas.

Ja idem kraju kao nitko i ništa, a oni koji su radili protiv Hrvatske cvjetaju, pjevaju Titu i sanjaju Jugoslaviju. Preostaje mi nadati se kako mi potomstvo neće morati otići u egzil (a sve čini da odu), te da ću uspjeti umrijeti kao slobodan – Hrvat u slobodnoj zemlji. Vrijeme je velepošasti i sve su mogućnosti otvorene, pa i ove koje zvuče patetično.

Đuro Vidmarović

Uto, 11-05-2021, 15:31:01

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.