Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

Agresija Ruske Federacije na Ukrajinu: Povijesni, geopolitički i sigurnosni aspekti (VI.)

Nakon što je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu 24. veljače 2022., do 23. kolovoza više od 11,5 milijuna izbjeglica napustilo je svoje domove u Ukrajini i krenulo prema drugim zemljama. U Europi je trenutačno više Ukrajinaod 6,6 milijuna registriranih izbjeglica iz Ukrajine, najviše u Poljskoj, Rusiji i Njemačkoj, po podacima UN-ove agencije. Određeni dio izbjeglica je došao i u Hrvatsku.

Dolazak velikog broja ukrajinskih izbjeglica postavlja pitanje njihove svekolike integracije: jezične, kulturne, obrazovne itd. Osim toga, postavlja se i pitanje integracije na tržište rada. Prema pravilima EU-a izbjeglice mogu odmah početi raditi. Ono što usporava pristup, primjerice, njemačkom tržištu rada je postupak priznavanja stručnih kvalifikcija koji je nefleksibilan. Procedure priznavanja su skupe, dugotrajne i složene. Problem se javlja i kod integracije djece. Stručnjaci naglašavaju da je važno da djeca izbjeglica ne uče odvojeno i da nauče jezik jer u slučaju nepoznavanja jezika dugoročno će im biti teže na tržištu rada.

S druge strane, Sieglinde Rosenberger sa Sveučilišta u Beču ističe da su ukrajinske izbjeglice uglavnom kvalificirane i da mogu odgovoriti na manjkove na tržištu rada. Ipak, javljaju se i problemi. Postavlja se pitanje kako kako istočnoeuropske zemlje, koje imaju manji BDP od zapadnih, mogu izdržati takav priljev izbjeglica. Zemlje u kojima velik broj izbjeglica ostane, poput Poljske, mogle bi postati preopterećene jer je među njima mnogo djece i starijih koji ne mogu raditi, upozorava dio stručnjaka.

Od prvog dana u zbrinjavanje ukrajinskih izbjeglica u RH uključeni su svi relevantni dionici: državne institucije, samo socijalni partneri, nevladine organizacije, ali I hrvatski građani koji pokazuju visoku dozu i razumijevanja i empatije za RHukrajinske izbjeglice. Hrvatska od prvoga dana nedvosmisleno osuđuje agresiju Ruske Federacije i izražava dobrodošlicu spram izbjeglica, pa je tako odmah aktivira Odluka o uvođenju privremene zaštite u RH za raseljene osobe iz Ukrajine.

Od 25. veljače do 15. rujna 2022. u RH je ušlo ukupno 21.772 raseljenih osoba iz Ukrajine, od čega je žena 10.858 (49,9 %), muškaraca 3.642 (16,7 %) te djece 7.272 (33,4%).

U osnovne škole upisano je, prema podatcima do kraja svibnja, 1292 djece, u vrtiće 203, a u srednje škole 136. Pretpostavlja se da veći dio djece pohađa online nastavu iz Ukrajine. Prije upisa u školu djeca moraju proći pripremnu nastavu hrvatskog jezika u trajanju od 70 h i položiti test.

Hrvatsko-ukrajinski kontakti nisu novijeg datuma, a u Hrvatskoj bilježimo djelovanje Ukrajinske zajednice Republike Hrvatske, Ukrajinske zajednice Grada Zagreba, Hrvatsko-ukrajinskog društva te Katedre za ukrajinski jezik i književnost pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. To olakšava njihovu integraciju čiji su izazovi slični onima drugih zemalja.

Što se tiče zaposlenja, do 23. svibnja na HZZ-u je bilo evidentirano 980 nezaposlenih. Uglavnom se radi o ženama, a to je, kao što je istaknuo ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, usko vezano sa zbrinjavanjem djece u školama i vrtićima. Sindikalist Krešimir Sever ističe da sindikati podupiru zapošljavanje ukrajinskih izbjeglica, ali i upozorava da treba voditi računa da neki ne bi zloupotrijebili njihovu situaciju i ponudili im potplaćene poslove. „Nedopustivo bi bilo iskorištavati i s moralne i s ekonomske strane većinski izbjegle žene s djecom. Nadajmo se da nitko ne vidi priliku s dolaskom Ukrajinaca za spuštanje plaća, od kojih se ionako teško živi u Hrvatskoj, jer bi to bilo pogubno i za domicilno stanovništvo koje bi i dalje odlazilo preko granice, a i za Ukrajince koji bi se ubrzo pokupili u zapadne zemlje gdje će ih bolje tretirati“, dodaje Sever.

Što se tiče smještaja, od 25. veljače 2022., Ravnateljstvo civilne zaštite mobiliziralo je 40 objekata za zbrinjavanje raseljenih osoba (3 prihvatna i 37 kolektivnih smještaja), jednu tvrtku za pripremu i dostavu hrane, jednu tvrtku za pranje rublja, te jednu tvrtku za prijevoz.

Ne bi trebalo biti problema s integracijom

Kod prihvata Ukrajinaca ne bi trebalo problema s integracijom jer dolaze iz istog kulturno-civilizacijskog kruga (sličnosti postoje i u geografiji), a hrvatski jezik im ne će predstavljati nepremostiv jaz. Kod zapošljavanje problem može nastati zbog toga što mnge osobe nemaju valjane dokumente o stečenom obrazovanju pa ih se vodi kao osobe Ukrajinas najnižom razinom obrazovanja. Ako su izbjeglice uspjele donijeti dokumente, pokreće se postupak priznavanja stječene svjedožbe, diplome ili završene osnovne škole, kaže Marija Halić iz zagrebačkog HZZ-a.

Halić ističe da su osobe bez diplome zaposlene najčešće na pomoćnim poslovima u sektoru ugostiteljstva i turizma, dok su osobe koje imaju stečena strukovna obrazovanja zaposlena u skladu s profesijom. Prostora za zapošljavanje ima jer su čak 432 hrvatska poslodavca izrazila želju za zapošljavanjem osoba iz Ukrajine. Kako bi se snašli, HZZ na svojim službenim stranicama ima prijevod i na ukrajinski jezik.

U odnosu na područje tržišta rada državljani Ukrajine izjednačeni su u pravima i dužnostima s hrvatskim državljanima te im je omogućeno sljedeće:

• prijava u evidenciju nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje;
• informiranje o tržištu rada u Republici Hrvatskoj;
• korištenje usluga Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, posebice posredovanja pri zapošljavanju s ciljem pronalaska posla
• uključivanje u radionice za traženje posla, uključujući pisanje životopisa, predstavljanja poslodavcu na razgovoru za posao;
• uključivanje u mjere aktivne politike zapošljavanja, posebice mjere pripravništva i potpore za zapošljavanje;
• ostvarivanje prava na novčanu pomoć za vrijeme trajanja obrazovanja ili osposobljavanja na radnom mjestu uz naknadu putnih troškova;
• ostvarivanje prava na jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova u slučaju zaposlenja izvan mjesta boravišta;
• po prestanku zaposlenja, stjecanje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti.

Direktiva Europske unije o privremenoj zaštiti izbjeglica iz Ukrajine podrazumijeva, među ostalim, i uključivanje u tržište rada pod istim uvjetima i za istu plaću koji važe i za građane zemlje u kojoj borave.

Izazovi

Martina Prokl Predragović ističe da ne bi trebali postojati veći problemi integracije Ukrajinaca u RH, ali da postoje dugoročni izazovi. “Ukrajinci su nama sličan narod, s čijim se ratnim patnjama lako poistovjećujemo, jezik i kultura, pa i geografska obilježja naših dvaju zemalja, kao i sve dosadašnje poveznice i susreti nose pokret solidarnosti i pretpostavljaju lakšu integraciju. Ipak, nakon prvog prihvata, slijedi nešto kompleksniji i sveobuhvatniji proces. Prisilne migracije uvijek znače naglo i neželjeno otkidanje od korijena, gubitak sigurnih i poznatih znakova pomoću kojih se orijentiramo u svakodnevnim situacijama, uz realnu strepnju da povratak kući možda i neće biti moguć, barem ne u neko skorije vrijeme. Odlučili smo se za solidarnost, što je najispravniji mogući put, no on podrazumijeva i neke izazove, koji već polako ulaze u javnu raspravu. Rat u Ukrajini, nažalost, neće završiti sutra, dok će se na njega, što također nažalost dobro znamo, nadovezati i teško poraće. To znači da trebamo biti spremni u budućnosti prihvatiti i izbjeglice koje će doći pod teretom teške traume, manje mobilne i manje situirane. Kako bismo u tome bili uspješni, ne smijemo odlagati strateško i mudro promišljanje prihvata i integracije”.

Prokl Predragović ističe da je najbolji pristup – pod okriljem nacionalne strategije – decentralizirani i individualizirani model. Svaka lokalna zajednica najbolje zna prepoznaje svoje kapacitete, mogućnosti, potencijale i razvojne planove. “Treba izbjegavati stihijske i nekoordinirane poteze, iako su i oni nerijetko plod dobre volje i želje za tzv. ‘brzom prvom pomoći’, ili pak nepromišljeno jednokratno popunjavanje sezonskih rupa na tržištu rada (nauštrb učenja jezika kao preduvjeta integracije ili pružanja nužne psihosocijalne podrške, primjerice)”.

“Takvi postupci” – dodaje Prokl Predragović – “zapravo usporavaju integraciju te nerijetko vode do pozicije trajne marginaliziranosti i nužnog prihvaćanja neke drugotne ili nametnute uloge. Ključna riječ je i ovdje održivost, uz to suradnja i dijalog. U konačnici, dobre strane uspješne integracije trebaju osjetiti i same izbjeglice i lokalna zajednica koja ih prima. Dakle, i jedne i druge je potrebno uključiti od prvog dana kao važne aktere i partnere u pronalasku rješenja i kreiranju zajedničke dobrobiti. Manje pretpostavljati, a više planirati, razgovarati i promišljeno djelovati. U tome nam mogu pomoći dosadašnja iskustva prihvata i integracije izbjeglica kao i brojni Ukrajinci koji već od ranije imaju iskustvo života i rada u Hrvatskoj”.

S obzirom na kulturno-civilizacijske bliskosti hrvatskog i ukrajinskog naroda, kvalifikacije izbjeglica, ali i hrvatska ratna iskustva sa zbrinjavanjem izbjeglica integracija ukrajinskih izbjeglica u hrvatsko društvo trebala bi proći uspješno. Ipak, kao i kod svake integracije javljaju se i određni izazovi, a oni se prvenstveno odnose na integraciju na tržište rada. S nadom da će rat u Ukrajini čim prije završiti (iako realnost sada ne govore u prilog toga), i da će se izbjeglice moći vratiti na svoja ognjišta, svi akteri u hrvatskom društvu trebamo se koliko je moguće solidarizirati s ukrajinskim izbjeglicama i olakšati im bez dileme vrlo tratumatično životno razdoblje.

Davor Dijanović

Tekst je dio niza „Agresija Ruske Federacije na Ukrajinu: Povijesni, geopolitički i sigurnosni aspekti“, a objavljen je na Portalu HKV-a u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti u 2022. godini Agencije za elektroničke medije. Prenošenje sadržaja dopušteno je uz objavu izvora i autorova imena.

AEM

Izvori

“Njemačka: Izazovi integracije izbjeglica iz Ukrajine”, Deutsche Welle, 5. travnja 2022.

“U Hrvatskoj 20.005 izbjeglica iz Ukrajine, evo što su sve morali proći da bi ušli u našu državu”, Večernji list, 21. lipnja 2022.
“Sever uoči GSV-a: Potpora zapošljavanju ukrajinskih izbjeglica, treba voditi računa da im se ne ponude potplaćeni poslovi”, Tportal, 21. ožujka 2022.
“Ukrajinci u Hrvatskoj sve brže nalaze posao: 'Nažalost, ne mogu raditi u struci, no i ovime sam zadovoljna’”, Dnevnik.hr, 12. lipnja 2022.
“Vlada RH: Državljani Ukrajine mogu raditi u Hrvatskoj bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada”, Hrvatska gospodarska komora, 11. travnja 2022.
„Integracija izbjeglica – izazov, ali i prilika za razvoj lokalnih zajednica“, Hrvatska zajednica županija

 

Povezano

Agresija Ruske Federacije na Ukrajinu: Povijesni, geopolitički i sigurnosni aspekti (I.) - Od Kijevske Rus'i do moderne ukrajinske države: Stoljeća bremenite povijesti

Agresija Ruske Federacije na Ukrajinu: Povijesni, geopolitički i sigurnosni aspekti (II.) - Aneksija Krima i dezavuiranje ukrajinskog identiteta i državnosti

Agresija Ruske Federacije na Ukrajinu: Povijesni, geopolitički i sigurnosni aspekti (III.) - "Ruski svijet" i agresija Ruske Federacije na Ukrajinu

Agresija Ruske Federacije na Ukrajinu: Povijesni, geopolitički i sigurnosni aspekti (IV.) - Vjerski prijepori Kijeva i Moskve

Agresija Ruske Federacije na Ukrajinu: Povijesni, geopolitički i sigurnosni aspekti (V.) - Implikacije ukrajinskog rata na hrvatsko sigurnosno okruženje

Sri, 28-09-2022, 03:01:36

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

x

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.