Roko Matjašić Martinić (1900. – 1949.)
umjetnik

Svaka osoba koja je živjela i danas na svijetu živi ne samo da je umjetničko djelo Gospodnje, nego svatko od nas u sebi nosi umjetnički dar. Kad čujemo riječ umjetnik, obično mislimo na kipare, slikare, arhitekte, glazbenike..., ali svako pozitivno stvaralaštvo odraz je naših umjetničkih talenata koje nam je Bog dodijelio. Roko Matjasic MartinicVažno je takve darove prepoznati, na njima ustrajno poraditi i tako sudjelovati u stvaralaštvu koje Bog otpoče kad ni od čega stvori nebo i zemlju i čovjeka na svoju sliku i priliku.

Bijaše jednoć mladić, težak, ribar i rudar, koji prepozna u sebi dar koji mu nije dao mira. Čeznuo je postati dobar slikar, dosegnuti visine stvaralaštva. Premda ga je uzelo puno muke i vremena ipak je uspio izraziti svoje umijeće na osebujan način i postati slikar svjetskoga glasa.

Roko Matjašić Martinić rođen je 8. kolovoza 1900. godine u Pučišću na otoku Braču. Tu je završio pučku školu i ostao, kao i većina otočnih mladića tog vremena, kopati i ribariti, ali volio je i kamen oblikovati. Premda mlad, morade i u rat poći, na talijansku bojišnicu, a nakon ratnih nedaća krenuo je u svijet i godine 1920. dospio u rudnike kositra u mjestancu Catavi, Bolivija.

Ali i u duboku podzemlju visokih Anda u njemu je izgarala čežnja da postane umjetnik, slikar. Srećom, njegov je brat Marko bio s njim, prepoznao Rokovu umjetničku nadarenost i pomogao mu je upisati dopisnu umjetničku školu u Argentini. Četiri godine radio je teške rudarske poslove i istovremeno bio početnik u slikarstvu.

Od 1925. do 1929. Roko je studirao na Umjetničkoj akademiji (Escuela de Bellas Artes) u Santiagu, Čile. Profesori su mu bili poznati čileanski umjetnici Exequiel Plaza i Juan Francisco González. Nastanio se u Valparaisu. Dvije godine proveo je u Parizu i Španjolskoj proučavajući stare majstore. Nakon povratka iz Europe živi, slika i izlaže u Boliviji. Od 1934. do 1937. profesor je zidnog slikarstva na Akademiji u Santiagu. Glas o njegovim uspješnim radovima i izložbama se širio, pozivi da bude izlagač i profesor dolazili su s više strana. Proveo je nekoliko godina u Kolumbiji, Meksiku, Venezueli i Ekvadoru. Postaje najpoznatiji fresko slikar u Južnoj Americi. Godine 1948. imenovan je profesorom na Umjetničkoj akademiji Viña del Mar u Čileu. Nedugo iza toga, nažalost, u blizini tog lijepog grada na obalama Pacifika susreo se s vječnošću, tu ga je zatekla nenadana i nikad razjašnjena smrt.

Bio je četvrtak popodne, 11. studenog 1948. godine. Kao i obično, Roko je sa svojim slikarskim priborom krenuo obalom Pacifika i nikad se nije vratio. Jedni su bili mišljenja da ga je veliki pacifički val zagrlio i progutao u dubine oceana, a drugi pak su bili uvjereni da je Roko bio napadnut, pokraden i ubijen. Što se tog kobnog dana s hrvatskim umjetnikom u dalekoj Južnoj Americi dogodilo, ne ćemo nikada doznati. Jedno je sigurno, njegov stvaralački talent i sam život pridružili su se Onomu koji talente, kao i život, daje i ponovo vraća njihovu Izvoru.

Životni put Roka Matjašića Martinića svjedoči da je od djetinjstva posjedovao neumoran stvaralački duh. Zbog (ne)prilika na svojem rodnom Braču, i Hrvatskoj općenito, morao je poći u tuđinu, ali je ponio sa sobom težačku i ribarsku upornost, stabilnost, jaku volju, hrabrost, životnu odmjerenost, ljubav za „obične” ljude i ljepotu prirode. Boje njegovih slika žare optimizmom i vedrinom. One oslikavaju duboko raspoloženje njegove duše i toplinu njegova sunčanog Jadrana koji je u srcu nosio dok je oslikavao tuđe pejzaže i tuđi svijet. Bijaše to još jedan veliki hrvatski umjetnik koji obogati svijet, a u domovini ostade gotovo i neprepoznatljiv.

dr. Ante Čuvalo

 

Ned, 29-05-2022, 03:49:44

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.