Pariz na 26 gigapikselaNa Internetu smo naišli na jedan mali biser s vizurom Pariza. Radi se o tehnički odlično izvedenoj panorami glavnog grada Francuske s pogledom od skoro 360 stupnjeva. Oni koji će slijediti ovu poveznicu, www.paris-26-gigapixels.com, neka to ne čine ako nemaju barem desetak minuta slobodnoga vremena. Naime, 26 gigapiksela je zaista jako, jako puno, tako da se panorama jednog od najromantičnijih gradova na svijetu može proučavati satima do zadnje pojedinosti. Odmah nam pada na pamet kako bi nešto slično bilo zgodno napraviti i s hrvatskim gradovima ili krajolicima. Ima li možda dragovoljaca da tako nešto slično postavimo na Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća? Uz reportaže koje imamo to bi sigurno bio pun pogodak.(mm)

Add a comment        
 

 

Moj pjesme moji snoviSvake godine u svijetu se proizvede velik broj filmova. A ipak svatko od nas može na prste jedne ruke nabrojati one koji nam mijenjaju život i način na koji ga osjećamo. Jedan od takvih filmova je „Moje pjesme, moji snovi“ (The Sound of Music“) iz 1965. godine u kojem glume Julie Andrews i Christopher Plummer. Priča je to o obiteljskim vrijednostima i ljudskim idealima, o ljubavi između muškarca i žene, o roditeljskoj ljubavi i ljubavi prema domovini za koju se spremno podnosi žrtva. Film je snimljen prema autobiografiji Marie Auguste von Trapp, a priča je, vjerujem, svima poznata: umirovljeni pomorski časnik nestale k.u.k. monarhije, nakon smrti supruge živi sam s djecom na imanju blizu Salzburga. Kao guvernantu zapošljava mladu Mariju Kutscher, novakinju iz obližnjeg benediktinskog samostana. Stega i spontanost, glazba, dječji nestašluci i fin kućni odgoj, rađanje ljubavi između muškarca i žene, te bijeg iz nacističke Austrije teme su filma. Malo tko međutim zna da postoji i autobiografija Georga von Trappa i da je taj najodlikovaniji podmornički kapetan propale Monarhije rođen i školovan u Hrvatskoj, gdje je upoznao i svoju prvu suprugu, i gdje mu je rođeno prvo troje djece. Priča o njihovu susretu i ljubavi ujedno je međutim i priča o dva važna monarhijska središta: mornaričke Pule i trgovačko-industrijske Rijeke.(A.Rešetar)

Add a comment        
 

 

Nikola TeslaS internetskih stranica www.hrvatskipravoslavci.com donosimo članak Dražena Stjepandića u kojem otkriva tajne osobnog dnevnika Nikole Tesle, odnosno daje odgovor na pitanje zašto ga Beograd uporno skriva od očiju javnosti. "Drago mi je što me i Hrvati smatraju svojim jer su moji preci hrvatski koljenovići Draganići iz Zadra. Kao hrvatski plemići u 16. stoljeću došli su u Liku i tu ostali. U Liku su moji prapreci došli preko Novog Vinodola. Preci moje majke, Kalinići, također su hrvatski plemići iz Novog Vinodola. Moj pradjed stjecajem okolnosti morao je otići u Bosansku krajinu (turska Hrvatska) i tamo se oženio pravoslavnom djevojkom i prešao na pravoslavlje. On je imao isturene prednje zube pa ga je narod prozvao Tesla prema alatki kojom se obrađuje drvo i otud i moje sadašnje prezime Tesla. To je zapravo nadimak. Moj djed je bio časnik u ličkoj regimenti, a moj otac pravoslavni prota!“

Add a comment        
 

 

TemplariDuboka religiozna dinamika iz koje su nastali križarski pokreti dovela je do nastanka redovnika – vitezova. Nastala su tri velika viteška reda: Ivanovci, Templari i Njemački red. Osim triju redovničkih zavjeta obvezali su se služiti iscrpljenim i oboljelim hodočasnicima te da će štititi sveta mjesta protiv nevjernika. „Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama“ poznati još kao „Vitezovi Templari“ ili samo „Templari“, osnovani su od strane osmorice francuskih vitezova 1118. godine. Prepoznatljivi su bili po crnom ogrtaču s crvenim križem na prsima. Prvobitno središte reda bilo je u blizini mjesta gdje je nekada stajao Salomonov hram, „Templum Salomonis“, po kojemu su i dobili ime. Osnovani su s ciljem da bi pomogli u obrani novog Jeruzalemskog kraljevstva od okolnih muslimana kao i da bi štitili sve brojnije hodočasnike koji su pristizali u Svetu Zemlju nakon oslobođenja.(D.Patafta)

Add a comment        
 

 

Vlado CigićVlado Cigić rođen je u Dobrkovićima, općina Široki Brijeg, 21. kolovoza 1946. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Širokom Brijegu gdje je i maturirao 1965. godine. Na Prirodno – matematičkom fakultetu u Sarajevu diplomirao je matematiku 1969. godine. Na istom fakultetu je magistrirao 1977. obranivši magistarsku radnju: "Formacije konačnih grupa". Godine 1981/82. boravio je na Mathematiches Institut der Universität Heildelberg, gdje je pod vodstvom profesora Zvonimira Janka uradio disetraciju "Jedan općenit teorem o projektivnim ravninama konačnog reda s primjenom na projektivne ravnine reda 15". Ovu je disertaciju obranio na Prirodoslovno – matematičkom fakultetu u Zagrebu 1983. godine. Znanstveno područje Vlade Cigića bile su konačne grupe i konačna geometrija.

Add a comment        
 

 

šahPrvi spomen igranja šaha u Hrvatskoj potječe iz 14. stoljeća, točnije iz 1385. godine iz grada Zadra. Thomas Hyde, engleski orijentalist iz 17. stoljeća putovao je kroz Hrvatsku i spomenuo da se 1650. igrao dopisni šah između Hrvata i mletačkih trgovaca, točnije između građana Dubrovnikai mletačkih trgovaca. To je najstarije spominjanje dopisnog šaha u povijesti. Ta se činjenica može pronaći u njegovoj knjizi "De ludis orientalibus" (O istočnim igrama), objavljenoj na latinskom jeziku 1694.

Add a comment        
 

 

BaltazarPrvi film u Zagrebu bio je snimljen 1912. Mnogo je zanimljivih crtanih (animiranih) filmova stvoreno u okviru Zagrebačke škole animiranog filma. Dušan Vukotić sa svojim Oscarom kojeg je dobio 1962. za animirani film Surogat, stvoren u Zagrebu. Iz Oscarom nagrađenog filma Dušana Vukotića Surogat, koji je otvorio nove smjerove u povijesti svjetske animacije.

Add a comment        
 

 

Zrinski12. studenoga 2009. u domu HOZ-a JAZOVKA u Zagrebu u Prečkom održan je hrvatski spomen susret o 306. obljetnici mučeničke smrti Ivana Antuna Zrinskog, zadnjega sina veličanstvene loze knezova Šubića Zrinskih. Zadušnu molitvu predvodio je o. Vjekoslav Lasić, a spomen besjedu održao je Branimir Petener, pročelnik Hrvatskog Obrambenog Reda. Predavanje o Ivanu Antunu Zrinskom te njegovom cijeloživotnom zatočeništvuu od strane bečkog dvora i stoga najtragičnijem hrvatskom mučeniku, vrlo je poučno i za današnja hrvatsko-EU-ropska vremena. Vjerojatno još ni danas nitko od političara u Hrvatskoj ne poznaje tu tragičnu istinu. Hrvatska je javnost također ne poznaje, a gotovo je sigurno još manje poznata medijskim izvjestiteljima i urednicima, s obzirom da se na takve događaje u pravilu medijski izvjestitelji uopće ne odazivaju. Stoga besjedu o Ivanu Antunu Zrinskom prenosimo u cijelosti, kako bi se barem malo proširila svijest o hrvatskoj prešućenoj i zaboravljenoj tragediji vjekovne borbe za goli opstanak. (D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

glagoljicaNeke od najistaknutijih svjetskih enciklopedija sadrže pogrješke u prikazu hrvatskog glagoljskog pisma, Za ilustraciju razmotrimo samo britansku Encyclopedia Britannica. U njoj se tvrdi da hrvatsko nacionalno pismo nema ligatura. Postoji, međutim, stotine njih u rukopisnim knjigama (i njihovim ostatcima) sačuvanim iz 13. do 16. stoljeća. Druga je pogrješka navod da zlatno razdoblje hrvatskog glagoljaštva pada u 16. i 17. stoljeće, što bi trebalo prepraviti u 12.-16. stoljeće. !6. stoljeće već predstavlja početak pada tog pisma, što je usko povezano s otomanskim zaposjedanjem velikih dijelova Hrvatske, i posljedično, s ogromnim materijalnim osiromašenjem Hrvata.

Add a comment        
Sub, 19-06-2021, 14:12:59

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.