Tzv. „pravosuđe“: tko je tko i za što je odgovoran?

Da hrvatsko pravosuđe ne funkcionira, to zna cijela hrvatska nacija, to zna i Europska komisija - nedavne su riječi jedne saborske zastupnice prema mrežnoj stranici narod.hr. Daleko od toga da bi ta zastupnica bila prvi ili posljednji političar koji govori o „pravosuđu“. O „pravosuđu“ i njegovu (ne)funkcioniranju govorili su i govore brojni političari prije nje, uz nju, a govorit će i sutra. Govoreći tako, siguran sam da oni u isti koš guraju sudstvo i državno odvjetništvo, a mislim da nerijetko ciljaju i na policiju, odvjetništvo i javno bilježništvo. upitnikO svemu tome oni govore kao o cjelini. Međutim, svako pojedino od toga ima vlastitu i odvojenu ulogu i odgovornost, zbog kojih ih se nikako ne smije gurati u isti koš. Neki od onih koji govore o pravosuđu to znaju, a neki ne znaju. Pišem ovo zbog ovih drugih.

Otkud uopće riječ „pravosuđe“? Ne znam. Možda zbog nekritičkog preuzimanja i prevođenja pojmova iz anglosaksonskog svijeta koji rabi izraz „judiciary“, tj. pravosuđe. No u hrvatskom Ustavu ta riječ uopće ne postoji. Provjerite, ako ne vjerujete, upravo sam to učinio. On odvojeno spominje odvjetništvo, sudbenu vlast, državno odvjetništvo i Ustavni sud. Policiju posebno ne spominje, jer je ona dio izvršne vlasti, na čijem je vrhu Vlada. Njihovu ulogu i odgovornost pobliže određuju zakoni.

Tako Zakon o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave određuje da Ministarstvo unutarnjih poslova obavlja poslove koji se odnose na: poslove policije i kriminalističke policije, i to zaštitu života i osobnu sigurnost ljudi i imovine, sprječavanje i otkrivanje kaznenih djela i pronalaženje i hvatanje počinitelja kaznenih djela i njihovo privođenje nadležnim tijelima. Jednostavno govoreći, kad je riječ o kaznenim djelima, prvo u lancu jest Ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno policija. Ako ona ne otkrije kazneno djelo, ne pronađe i ne uhvati počinitelja, a kazneno djelo je počinjeno, može se reći samo da ne funkcionira Ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno policija, ali ne i da ne funkcionira državno odvjetništvo ili sud, jer otkrivanje kaznenih djela i pronalaženje i hvatanje počinitelja nije njihova zadaća. Odgovorno je Ministarstvo unutarnjih poslova, ali ne i državno odvjetništvo ili sud.

Državno odvjetništvo tijelo je koje je dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela i poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske. sud2U sredstvima javnog priopćavanja i javnosti općenito druga od ove dvije dužnosti državnog odvjetništva gotovo da se i ne spominje, iako nije manje važna od prve. Dužnost poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske znači, primjerice govoreći, podizati tužbe za zaštitu vlasništva Republike Hrvatske kad je ono povrijeđeno i tužbe radi naknade štete počinjene na imovini ili ugledu, dobrom glasu i časti Republike Hrvatske. Prije više godina mediji su prenijeli vijest kako je prekršajno osuđen pijani vozač glisera koji je signalnom raketom prouzročio požar. Ali, ako je bila spaljena šuma koja je vlasništvo Republike Hrvatske, državno je odvjetništvo bilo dužno podići i tužbu radi naknade štete prouzročene Republici Hrvatskoj. Ako nije, sud nije ni mogao presuditi u korist Republike Hrvatske i ne može biti odgovoran za to što joj šteta nije naknađena. Ako nije, odgovorno je državno odvjetništvo, a ne sud.

Dužnost državnog odvjetništva da postupa protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela počinje kad postoji sumnja da je počinjeno teže kazneno djelo. Zajedno s istražiteljem i policijom ono je dužno razjasniti sumnju je li takvo djelo počinjeno i utvrditi koja je osoba osnovano sumnjiva za počinjenje takvog djela. To se utvrđuje provođenjem izvida i istrage čiji je temeljni smisao pronalaženje dokaza o tome da je počinjeno kazneno djelo i da ga je počinila određena osoba. Izvide državno odvjetništvo može provoditi samo ili njihov provođenje naložiti policiji, a istragu državno odvjetništvo. Ako smatra da postoje potrebni dokazi o tome da je počinjeno kazneno djelo i da ga je počinila određena osoba, državno odvjetništvo podiže optužnicu. pravdaAko je kazneno djelo zaista počinjeno, a potrebni dokazi protiv određene osobe nisu pronađeni i optužnica nije ni podignuta, odgovorni su državno odvjetništvo i policija, a ne sud.

Kad je podignulo optužnicu ili tužbu radi zaštite vlasništva Republike Hrvatske ili naknade štete Republici Hrvatskoj, državno odvjetništvo postaje samo jedna od dvije stranke u postupku pred sudom. Ono protivniku nije ni nadređeno ni podređeno. Okrivljenik odnosno tuženik ravnopravan je i u demokratskom društvu mora biti ravnopravan. Podrazumijeva se da u postupcima pred sudovima tvrdnje koje iznosi mora dokazati onaj tko ih iznosi. Državno je odvjetništvo, a ne sud, onaj tko treba dokazati da je određena osoba počinila kazneno djelo ili Republici Hrvatskoj počinila štetu. Glede dokazivanja na sudu je samo da ocijeni proizlazi li, prema pravilima opće i pravne logike, iz dokumenata, izjava svjedoka i drugog što može biti dokaz zaključak da je određena osoba počinila određeno kazneno djelo ili određenu štetu Republici Hrvatskoj.

On, sud, odgovoran je samo ako iz svega toga proizlazi zaključak da je to počinjeno, a on zaključi da nije, ili ako iz svega toga ne proizlazi zaključak da je to počinjeno, a on zaključi da jest. Posve je jasno da ima i takvih slučajeva, i da takve slučajeve treba neumoljivo sankcionirati, ali ih ima neusporedivo manje nego što ima valjanih zaključaka sudova koji prolaze „ispod radara“ sredstava javnog priopćavanja. Pogotovo onih sredstava koji šire samo negativne vijesti, koji dobivene vijesti filtriraju prema tome jesu li dovoljno senzacionalne i koji u oku Republike Hrvatske vide i trun, a u svome ne vide ni balvan. U protivnom bi možda objavili i statističke podatke koji pokazuju da hrvatski sudovi po rješavanju predmeta nisu sporiji ili lošiji od prosjeka sudova drugih država Europske unije.

Prof. dr. sc. Zvonimir Slakoper

 

 

Ned, 28-02-2021, 07:22:34

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.