Iz Jutarnjeg lista prenosimo vijest o predavanju o istraživanjima masovnih grobnica u Teznom, u kojima počivaju žrtve genocida (velikom većinom Hrvati) jugoslavenskih komunista nakon završetka 2. svjetskog rata, koje je u Mariboru održao profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Ljubljani i voditelj istraživanja dr. Mitja Ferenc. Predavanje je održano u sklopu predstavljanja rezultata rada Komisije Vlade Republike Slovenije za rješavanje pitanja prikrivenih grobišta u Mariboru.
Zapanjujuća je činjenica (o kojoj smo već više puta pisali) da je slovenska strana predlagala sporazum o istraživanju grobišta iz 2. svjetskog rata s Hrvatskom, kakav ke Slovenija sklopila s Italijom i Njemačkom, ali Vlada RH godinama ne daje nikakav odgovor. A radi se o najvećem stratištu Hrvata u čitavoj hrvatskoj povijesti - prema riječima profesora Mitje Ferenca, u nekoliko dana je na području cijele Slovenije likvidirano gotovo 100 tisuća Hrvata.
Da bi se u potpunosti mogao shvatiti obujam zločina, čiji je naredbodavac bio najuži jugoslavenski državni i vojni vrh, dakle, na prvom mjestu Josip Broz Tito, nužno je reći da su u brojku od 100.000 uključeni samo oni Hrvati koji su bili ubijeni u Sloveniji unutar nekoliko dana nakon završetka rata. Tom broju treba dodati sve one koji su poubijani tijekom Križnog puta koji je uslijedio, dakle one ubijene tijekom idućih godina na području drugih republika tadašnje Jugoslavije, čiji broj vjerojatno nije manji od broja ubijenih u Sloveniji. I, što je najstrašnije, još nitko nije odgovarao niti za jedno od tih ubojstava, da ne govorimo o tome da mnogi ulice i trgovi u Hrvatskoj nose ime najodgovornijeg za te zločine.
Tezno je najveća masovna grobnica Hrvata
Komisija Vlade Republike Slovenije za rješavanje pitanja prikrivenih grobišta u Mariboru prezentirala je dosadašnje rezultate istraživanja masovne grobnice u Teznom u kojoj su pripadnici Jugoslavenske armije likvidirali najmanje 15.000 ratnih zarobljenika, uglavnom Hrvata. U Sloveniji je, prema istraživanju Komisije, 540 masovnih grobnica, a Tezno je najvjerojatnije najveća masovna grobnica Hrvata.
Predsjednik Komisije Jože Dežman rekao je da su istražitelji masovne grobnice u Teznom koristili metode Haaškoga suda (antropološke, arheološke) te naglasio da s Hrvatskom još nije potpisan sporazum o istraživanju grobišta iz 2. svjetskog rata.
Slovenci su predlagali sporazum kakav imaju s Italijom i Njemačkom, ali Vlada RH godinama ne daje nikakav odgovor. Mitja Ferenc, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Ljubljani i voditelj istraživanja, održao je predavanje o istraživanjima u Teznom. Nakon što su Britanci izručili oko 100.000 vojnika Titovoj Jugoslaviji, uslijedili su zločini tijekom svibnja 1945.
Na stratište u Teznom, u nekadašnji protutenkovski rov dug jedan kilometar, partizani su zarobljenike, čije su ruke vezane žicom, dovozili kamionima iz sabirnih logora oko Maribora. Istraživanja kroz 14 sondaža protutenkovskog rova, širokog od 3 do 4 metra, pokazala su da su ljudski ostaci u 740 metara dužine rova.
Ljudske kosti su na dubini rova od 120 do 170 cm. Dr. Ferenc je izračunao da je u bivšem rovu najmanje 15.000 kostura te da se precizan broj ne može utvrditi. Nakon likvidacija, pripadnici Jugoslavenske vojske “isprepletene žrtve” posipali su vapnom, a kad je nestalo vapna - katranom. Sve žrtve likvidirane su vatrenim oružjem iz neposredne blizine.
Naredbodavac zločina bio je najuži jugoslavenski državni i vojni vrh, organizator pokolja u Teznom bila je OZNA Treće jugoslavenske armije, a egzekutori pripadnici 15. majevačke brigade. U 150 masovnih grobnica, od ukupno 540, nalaze se posmrtni ostaci Hrvata. Prema dr. Ferencu, na području Slovenije likvidirano je oko 100.000 Hrvata i 14.000 Slovenaca.
Jutarnji list