Putin i Balkan

Dok vodi rat u Ukrajini Moskva istovremeno potpiruje sukob s proruskim separatistima u Bosni i Hercegovini. Vođa bosanskih Srba Milorad Dodik ne krije svoju bliskost sa šefom Kremlja Vladimirom Putinom.

Podrazumijeva se da će ga Moskva podržati u njegovim separatističkim planovima. Zapadni promatrači upozoravaju da je mukotrpno izvojevani mir u BiH u opasnosti.

Lavrov i Dodik

Posljednje upozorenje za uzbunu stiglo je od američkog senatora Chrisa Murphyja. "Ako Putin (u Ukrajini) bude satjeran u kut, on će tražiti druga mjesta na kojima može izvojevati pobjede. A jedno od njih bi mogla biti i Bosna", rekao je američkoj televiziji CNN, govoreći o "vrlo zabrinjavajućim vremenima za Bosnu". U ožujku je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nazvao BiH mogućom metom za "daljnje ruske intervencije".

 

Podijeljena zemlja

U međuetničkom ratu u BiH od 1992. do 1995. poginulo je oko 100.000 ljudi. Od tada je zemlja podijeljena na bošnjačko-hrvatsku Federaciju BiH i Republiku Srpsku (RS) u kojoj većina osjeća veliku bliskost s "velikim bratom" u Moskvi. Zbog toga se BiH nije pridružila zapadnim sankcijama protiv Rusije zbog napada na Ukrajinu.

Rusija je vijekovima održavala intenzivne bratske veze sa Srbima na Balkanu - zbog njihovog zajedničkog slavenskog i pravoslavnog naslijeđa i savezništva tokom svjetskih ratova. Kremlj je intervenciju NATO-a na Balkanu 1990-ih - prvo u BiH, a kasnije protiv Srbije tokom rata na Kosovu - vidio kao ponižavajuću provokaciju. Od tada Moskva pokušava povećati svoj utjecaj na bosanske Srbe.

Putinov grafit u Srbiji

Putin je i dalje omiljen u Srbiji

U izjavama koje nalikuju Putinovoj retorici uoči napada na Ukrajinu, ruski veleposlanik u Sarajevu upozorio je na "reakciju" Moskve ako BiH uđe u NATO. Kremlj ne priznaje visokog predstavnika međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu koji prati poštivanje mirovnog sporazuma. Rusija je nedavno osudila "sve veće pokušaje da se prepišu načela sporazuma u korist EU-a i NATO-a, a na štetu" bosanskih Srba.

Zapadna pasivnost

„Jasno je da je Rusija sada otvoreno raskinula sa Zapadom u Bosni“, kaže Florian Bieber, stručnjak za Balkan sa Sveučilišta u Grazu. Prema njegovom mišljenju, „pasivnost" Zapada je doprinijela nestabilnosti zemlje dozvoljavajući srpskom lideru Dodiku da tokom godina više puta prelazi crvene linije.

Ovu ocjenu dijeli i Srećko Latal, glavni urednik regionalne mreže za istraživačko novinarstvo (BIRN). On kaže da je „Balkan destabiliziran prvenstveno zbog odsustva EU-a". I ističe kako je to omogućilo trećim stranama poput Rusije, Kine i Turske da popune vakuum.

Proruske demonstracije u RS

Proruske demonstracije u Republici Srpskoj (Banja Luka, ožujak 2022.)

Ali u posljednje vrijeme Zapad posvećuje više pažnje balkanskoj zemlji. "Čini mi se da je ova ruska prijetnja zaista natjerala SAD i EU da zauzmu malo ozbiljniji pristup", kaže Latal.

Washington je u siječnju uveo sankcije Dodiku, a potom i London (u travnju). EU se suzdržao od poduzimanja kaznenih mjera, ali je skoro udvostručio svoju vojnu nazočnost u BiH na oko 1.100 muškaraca i žena. "Mjera predostrožnosti", kako je objasnio njihov zapovjednik, austrijski general Anton Wessely. Ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu također razmatra mogućnost ponovnog slanja vojnika Bundeswehra u BiH. Nedavno je u krugovima bliskima vladajućoj koaliciji rečeno da bi kontingent Bundeswehra mogao podržati stabilizacijsku misiju Europske unije EUFOR Althea prije izbora koji bi se u BiH trebali održati u listopadu.

 Deutsche Welle

Ned, 26-06-2022, 08:15:17

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.