Turska nazočnost u Libiji

U ponedeljak se sastalo Vijeće sigurnosti UN-a, u srijedu je u Kairu održan sastanak s predstavnicima četiri zemlje iz sredozemnog okruženja. U oba slučaja je riječ bila o sukobu u Libiji u kojem se pojavio i jedan novi akter. Turska je na zahtijev libijskog premijera Fajiza al Saradža poslala u tu zemlju prve vojne jedinice. Tako je rat u Libiji dodatno internacionaliziran.

Vlada u Kairu je tursku vojnu intervenciju okarakterizirala kao „stvar koja se tiče nacionalne sigurnosti Egipta". U razgovorima u Kairu će u srijedu sudjelovati ministri vanjskih poslova Francuske, Italije, Grčke i Cipra. Egipat je najavio da će raditi na „sveobuhvatnim rješenjima" konflikta u Libiji.

Turska Libija

No Egipat je i sam strana u sukobu. Vlada te zemlje je dogovore između Ankare i Tripolisa potpisane u studenom proglasila „nelegitimnim". Tu se sa Egiptom slažu i Cipar i Grčka.

Interesi Turske

U konfliktu u Libiji su u igri sasvim različiti interesi. Neki od njih su samo indirektno povezani sa tom zemljom, kaže Canan Atilgan koja rukovodi regionalnim programom „Politički dijalog Južno Sredozemlje/Tunis" njemačke zaklade „Konrad Adenauer". Po njenim riječima, angažman Turske je povezan sa sporom oko korištenja nedavno otkrivenih nalazišta zemnog plina u istočnom Sredozemlju.

Više zemalja je početkom 2019. formiralo Forum za plin istočnog Mediterana. Turska nije među njima. Izrael, Cipar i Grčka žele zajedno eksploatirati plin, a uz to Izrael želi da dio plina izvozi u Egipat. Turska smatra da je izigrana jer i ona polaže pravo na svoj dio tih resursa.

Libija rat 2

„Turska ne bi profitirala od tog prirodog blaga i ona to neće dopustiti“, kaže Canan Atilgan u intervjuu za DW. „Uz to treba dodati da će, ako počne eksploatacija plina, to birno smanjiti slobodu kretanja Turske po Sredozemlju. Zato ona traži put da postavi neku protutežu takvom razvoju situacije".

Brige Egipta

U Egiptu je u prvom planu jedan drugi motiv: briga zbog novih napetosti u borbi za moć – ukoliko Turska pojača svoju prisutnost u Libiji. „Tursko-egipatski odnosi su od 2013. vrlo opterećeni", kaže Atilgan. „Erdoganova vlada AKP pruža jaku podršku Muslimanskoj braći. Uz to, Erdogan nikada nije krio da odbacuje egipatsku vladu. On je kritizira kao nelegitimnu i nezakonitu."

U Kairu se brinu da bi zbog toga i rasprava o odnosu vlade naspram egipatske Muslimanske braće ponovo mogla izbiti u prvi plan. Nakon svrgavanja predsjednika Mohameda Mursija, vlada Abdela Fataha al Sisija je krenula u odlučnu borbu protiv Muslimanske braće i pri tome kršila ljudska prava.

Erdogan3

Egipat nije zabrinut samo zbog te teme, već i zbog jednog drugog mogućeg razvoja situacije, kaže politolog Mohamed Abdel-Qader Kalil u intervjuu za DW. „Bojazan je da Turska namjerava pretvoriti Libiju u polje djelovanja džihadističkih organizacija i tako dodatno podstreći napetosti."

To strahovanje je jedna od važnih tema u egipatskim medijima. Turski predsjednik u vojnom angažiranju u Libiji vidi mogućnost pružanja podrške islamističkim grupama na Bliskom istoku, piše, na svom internet-portalu „Ahram online". A prosvjeduje se i na društvenim mrežama.

Nada zvana general Haftar

Angažman Turske bi mogao izazvati nove napetosti unutar same Libije – i ugroziti sigurnost na libijsko-egipatskoj granici. Canan Atilgan kaže da Egipat smatra kako se to tiče njegovih sigurnosnih interesa: „Kairu je jako važna sigurnost na granici, kako islamisti, Muslimanska braća ili drugi vjerski ekstremisti ne bi ulazili u Egipat."

Zbog toga se Egipat pouzdaje u generala Khalifa Haftara koji je veliki protivnik vlade Al Faradža. Haftar, nakon prvog naleta prošlog proljeća, sada ponovo šalje svoje jedinice u pravcu glavnog grada Tripolisa, a tvrdi i da je već osvoji grad Sirte. Za Egipat je važno da je Haftar odlučan protivnik svih islamističkih grupacija.

Protesti Tripoli

Podrška Haftaru bi mogla pojačati unutarlibijske napetosti kao što bi to učinila i podrška regularnoj vojsci u službi središnje vlade. „U Libiji se vodi zastupnički rat“, kaže Canan Altigan. „Ta zemlja je odavno postala lopta u rukama stranih interesa“. Koliko je tamo nasilja, vidi se iz događaja prošle subote, kada je jedna granata pogodila vojnu akademiju regularne vojske u Tripolisu: poginulo je 30 mladih vojnika; isto toliko ih je ranjeno.

Njemačka vlada planira još ovog meseca sazvati međunarodnu konferenciju o Libiji gdje bi se trebali sastati svi akteri značajni za okončanje konflikta. No trenutna militarizacija na tom području za inicijativu ne znači ništa dobro, kaže Canan Atilgan.

Kersten Knipp
Deutsche Welle

Sub, 18-01-2020, 19:24:08

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.