Znanstveno-stručni skup "Budućnost hrvatske jezične politike"

Dvodnevni znanstveno-stručni skup "Budućnost hrvatske jezične politike", na kojem dvadesetak znanstvenika raspravlja o budućnosti hrvatskoga jezika, počeo je u srijedu ujutro u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

Akademik Mislav Ježić ocijenio je kako se ne može shvatiti Zakon o hrvatskom jeziku ako se ne objasne pojmovi hrvatski jezik, hrvatski standardni jezik i hrvatski književni jezik.

"Hrvatski jezik" obuhvaća sva svoja narječja i govore, rekao je Ježić te dodao kako je standardni jezik stiliziran po obrascu izabranoga narječja, od 19. stoljeća u načelu novoštokavskoga, dakle ne obuhvaća druga narječja, ali obuhvaća sve funkcionalne stilove, što nestandardna narječja, pa ni književni jezici u njihovoj stilizaciji ne obuhvaćaju i ne mogu obuhvatiti.

Naglasio je kako je književni jezik dobar obuhvatan nazivak za hrvatski jezik u svim svojim književnim registrima i stilizacijama, od kojih je standardni jezik samo dio, a i narječne su stilizacije samo njegovi vidovi.

Civilizacija traži, istaknuo je, standardni ili normirani jezik, a kultura traži književni jezik. Ono što nije normirano u standardnom jeziku, tj. nije neutralno, ima stilističku vrijednost u književnom jeziku, napomenuo je i dodao kako ono nije odbačeno, ali mora imati svoje mjesto i razlog kada se rabi.

Po Ježićevim riječima razumijevanje toga mjesta zovemo jezičnom kulturom. Standardni je jezik obavijestan, a književni je bogat i izražajan, dodao je.

Među preduvjete budućnosti jezika pripada čuvanje njegova ustroja i razlikovnosti, razvoj nazivlja za nove pojave i pojmove koji nas preplavljuju, rekao je i dodao kako onda slijedi izradba jezičnih priručnika i pomagala koja odgovaraju potrebama sadašnjosti i budućnosti.

Književnik Božidar Petrač smatra kako provedba Zakona o jeziku nije samo stvar Vijeća za hrvatski jezik kao savjetodavnoga tijela Vlade, nego dužnost i odgovornost svakoga sudionika u procesu prenošenja znanja o hrvatskom jeziku i svakoga sudioniku u javnom životu naše zemlje.

U pročitanom izlaganju akademika Drage Štambuka ocijenjeno je kako jezik definira ozemlje pa je on narodnosni identitetski temelj. Ukoliko narod ne pokriva ozemlje vlastitim jezikom ne gospodari posvema svojom postojbinom, napomenuo je Štambuk i dodao kako je hrvatska koiné daleki ali ne i nedostižan budući cilj kojemu hrvatski puk valja težiti, jer je u njegovu iskonskom nacionalnom interesu.

Književnik Ivan Rogić Nehajev sugerira da valjane odgovore na pitanja hrvatskoga jezika treba tražiti u "trokutu" između kritičkoga odmjeravanja tradicije hrvatskih vukovaca, snaženja tvorbenih sposobnosti hrvatskoga jezika i opovrgavanja mehaničkoga i parazitskoga prijenosa dijelova drugih jezika u hrvatski.

Na tragu tih intencija Vijeće je upućeno na suradnju i koordinaciju djelovanja s više postojećih institucija, dodao je Nehajev.

U pozdravnom dijelu skupa govorili su potpredsjednik HAZU akademik Davor Miličić, tajnik Razreda za filološke znanosti akademik Ranko Matasović, potpredsjednica Matice hrvatske akademkinja Dubravka Oraić Tolić te koordinator CLARIN ERICa za Hrvatsku (Hrvatski nacionalni konzorcij istraživačke infrastrukture) Marko Tadić, prenosi HRT.

(hkv)