Gospodarski razvoj kao prioritet

Pristupanje OECD-u (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) nije zadnji cilj vlade, među strateškim prioritetima su podizanje standarda građana, jačanje gospodarskog razvoja, proizvodnje i i izvoza, rekao je u ponedjeljak ministar financija Marko Primorac.

Na konferenciji "Zagreb - bankarsko i financijsko središte“ u organizaciji Poslovnog dnevnika, važnim je istaknuo i ulaganje u nove tehnologije i digitalizaciju s ciljem povećanja produktivnosti te ubrzavanje zelene tranzicije.

Primorac je kazao kako je proteklih nekoliko godina Hrvatska bila suočena s nizom izazova - od pandemije, potresa, ruske invazije na Ukrajinu itd.

Uz sve to, kako je kazao, imali smo visoke stope inflacije, no ona je u silaznoj putanji, ali još zabrinjava, posebno segment hrane i pića.

Unatoč tim svim izazovima, Hrvatska je, kako je kazao Primorac, uspješno ostvarila ekonomske i strateške ciljeve - ulazak u eurozonu i schengenski prostor, značajan napredak u približavanju OECD-u, gospodarski rast koji je iznad prosjeka EU.

Ove i sljedeće očekuje se rast od 2,8 posto, što će biti višestruko više od europskog prosjeka, rekao je.

Direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB) Tamara Perko je podsjetila kako se lani govorilo o uvođenju eura, a ove godine o inflaciji.

Perko: Banke stabilne i likvidne

Neke zemlje ušle su u recesiju, Hrvatska se opire, istaknula je te navela kako su hrvatske banke stabilne, likvidne, visoko kapitalizirane, efikasne i s jakom depozitnom bazom.

To je doprinijelo i da su u 2023. hrvatske banke imale niže kamatne stope nego u drugim zemljama EU-a. Sve je to doprinijelo i gospodarskom rastu koji za 2023. procjenjujemo negdje između 2,1 i 2,8 posto, kazala je Perko.

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je kazao kako su se pozitivni učinci uvođenja eura u cijelosti ostvarili - uklanjanje kamatnog rizika, relativno niže kamatne stope, veća otpornost na šokove i niži transakcijski troškovi.

Iznio je i podatak da se u optjecaju nalaze novčanice i kovanice kuna u vrijednosti od pet milijardi kuna, a velik dio se neće nikad vratiti.

Pozvao je one koji to još nisu učinili da do kraja godine promijene kune koje imaju u nekoliko banaka koje to još rade jer će nakon 1. siječnja 2024. to moći samo u HNB-u.

Istaknuo je da je u okruženju veće stope inflacije i efekt rasta cijena od uvođenja eura mogao biti i viši, kao i u okruženju snažnog rasta kamatnih stopa baš u trenutku ulaska u eurozonu.

To se sve moglo odraziti na rast gospodarstva, što se srećom nije dogodilo, kazao je te naveo kako i dalje rastemo brže od eurozone.

Efekt uvođenja eura na inflaciju u okviru je brojki koje smo najavljivali prije ulaska u eurozonu, rekao je Vujčić.

Odgovarajući na pitanja novinara Vujčić je rekao i kako je interes građana za upis trezorskih zapisa očekivan. "Nudi se kamatna stopa na sigurno ulaganje koje je više od tržišnih koje dobivaju štediše u bankama i to donekle utječe na pritisak na povećanje depozitnih kamatnih stopa. S obzirom na ukupnu količinu viška likvidnosti koja i dalje postoji u bankama to je samo jedan umjereni rizik", rekao je Vujčić.

Na novinarski upit da prokomentira kreditni rejting Grada Zagreba Primorac je rekao kako veseli svako povećanje kreditnog rejtinga. "Veseli nas da grad Zagreb čini određene iskorake u smislu fiskalne stabilizacije na lokalnoj razini", rekao je Primorac te dodao kako ne treba zaboraviti da kreditni rejting jedinica lokalne samouprave u velikoj mjeri ovisi o kreditnom rejtingu države.

Podsjetimo, rejting agencija Moody's podigla je izglede za rejting Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga sa stabilnih u pozitivne, uz zadržavanje Baa2 investicijskog rejtinga, priopćili su u ponedjeljak iz Gradskog poglavarstva.

(hkv/Hina)