pismo31. siječnja 2008. godine nekoliko je uglednih Hrvata koji se nalaze u iseljeništvu uputilo otvoreno pismo hrvatskoj Vladi i Saboru, vezano uz slučaj Jagodnjak. Pismo smo tom prilikom i objavili na našem portalu (Otvoreno pismo hrvatskoj Vladi i Saboru ). 5. veljače stigao je odgovor Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa koje je u nekoliko točaka obrazložilo svoje dosadašnje poteze u tom smislu, potpisano od savjetnika ministra – Ivana Milanovića Litre. U pismu navodi, kako je otvoreno pismo američkih Hrvata shvaćeno prije svega kao briga i skrb za djecu u Republici Hrvatskoj i težnju za izgradnjom demokratskoga društva. S obzirom na to da je odgovor ministarstva bio više izraz kurtoazijskog ophođenja nego realna analiza rješavanja problema (ima i nekoliko bisera koje čitatelji ne bi smjeli propustiti), autori prvoga pisma odlučili su zahvaliti ministrovu savjetniku i napisati mu konkretno koje poteze i zakonske odredbe u ovome slučaju smatraju diskutabilnima. Oba pisma u nastavku donosimo u cijelosti.
Add a comment        
 

 
KninDana 12. veljače, 2008.g. u Gradskoj vijećnici grada Knina održana je tiskovna konferencija, koju su sazvali Gradsko poglavarstvo i Koordinacija braniteljskih udruga hrvatskog kraljevskog grada Knina, zbog intervjua saborskog zastupnika srpske nacionalne manjine Ratka Gajice, koji je Večernji list objavio 07. veljače, 2008. g. pod naslovom „ APN je pomogao da se Srbe razvlasti „, gdje je iznio čitav niz neistina o položaju srpske nacionalne manjine u RH i gradu Kninu. Na tiskovnoj konferenciji govorili su : Gradonačelnice Josipa Rimac i njen zamjenik iz redova srpske nacionalne manjine Dragan Jerković ( SDSS ), predsjedavajući radnog predsjedništva Koordinacije Tomislav Čolak i članovi radnog predsjedništva Ivan Kanaet i Mladen Milošević.
Add a comment        
 

 
MatvejevićIz Hrvatskog slova donosimo kolumnu Mile Pešorde, člana Hrvatskoga kulturnog vijeća, koji se u njoj pozabavio tematikom reagiranja na nedavno otkazani posjet Pape Benedikta XVI Sveučilištu La Sapienza u Rimu. Tako između ostaloga, komentira i izjave jednog od predavača sa tog Sveučilišta Predraga Matvejevića, koji se nedavni i pohvalio kako je mnogo njegovih studenata sudjelovalo u prosvjedima protiv Papinoga dolaska. "Ne uspjevši, kao deklarirano nehrvatski kandidat na listi SDU dr. B.Horvata, osvojiti Hrvatski sabor 1992., ovaj je profesor francuske književnosti, i sa srpskim JNA generalom Kočom Popovićem supokretač partije UJDI, umirovljen na Sveučilištu u Zagrebu, otišao u svijet promicati tzv. jugoideologiju u «srpskom» ključu te nepostojeći «lingua e letteratura serbo-croata» – od Pariza pa do Rima. Da su nesagledivi učinci njegova jugoangažmana među onima nesklonim hrvatskoj nacionalnoj i kulturnoj suverenosti, ne treba dvojiti. Također nedvojbeno jest da za cijelo to vrijeme svoga boravka u demokracijama Zapada P. Matvejević ni d od demokracije usvojio nije, što pokazuje i njegov zauzimanje protiv prava na slobodu govora i mogućnosti da se rimski papa, na poziv Sveučilišta, obrati studentskoj mladeži u Vječnome Gradu. Ako bi netko na to rekao: boljševik u Rim, boljševik iz Rima, možda ne bi bio u krivu".
Add a comment        
 

 
TitoMUP je obnovio praksu informativnih razgovora s bivšim partizanima o ratnim zločinima počinjenim poslije Drugog svjetskog rata, piše Novi list. Predsjednica Saveza antifašističkih boraca Hrvatske (SABH) Vesna Čulinović-Konstantinović rekla je listu da su policajci u civilu u drugoj polovini siječnja posjetili dva bivša partizana, člana SABH-a, u Zagrebu i Glini, i "bez puno objašnjavanja kazali da su iz policije te da bi htjeli razgovarati".Ispitivani su o ratnome putu te o postrojbama u kojima su ispitivani ratovali. Nevjerojatno je kako su se predstavnici Saveza za zaštitu antifašističkih boraca, zbog nekoliko upućenih pitanja "digli na zadnje noge" i upalili zvona za uzbunu! I letimično poznavanje materije omogućuje donošenje jasnoga zaključka, a to je da su ovdje spomenuta ispitivanja(ako ih se tako uopće može nazvati) zapravo vrlo simbolična i bez ikakvoga važnijeg značaja za bilo koga, a ponajmanje za nekoliko osamdesetogodišnjih starčića koji su danas valjda u ovoj državi i nakon toliko godina u strahu da će im netko za nešto suditi. Gluposti. Da su se zločini htjeli procesuirati već bi to odavno bilo učinjeno, a sada - nakon što je prošlo više od pola stoljeća i ozbiljniji bi pokušaji da se utvrdi istina od ovih nekoliko pitanja upućenih sklerotičnim starcima zapravo bili beznačajni i smiješni. Stoga ovakva predramatična i preburna reakcija "antifašista" nije u cilju zaštite te nekolicine ljudi koje apsolutno nitko nije ni ugrozio, već obično "pokazivanje zubiju" i na najmanji mogući pokušaj ili pomisao da su "slavni" partizani krajem Drugoga svjetskog rata možda počinili neke zločine i pobili nekih tričavih stotinjak tisuća ljudi. Ne daj Bože tako nešto uopće i pomisliti, a kamoli izreći. (mmb)
Add a comment        
 

 
Kristina ŠušnjaraDonosimo reakciju Ivice Pervana na članak Zlatka Galla objavljen u Slobodnoj Dalmaciji. U Gallovom tekstu, pod naslovom "Silovanje silovanoga", se na primitivan način obračunava s Katoličkom crkvom u Hrvatskoj, a neposredni povod članka su riječi ohrabrenja koje je dubrovački biskup msgr. Želimir Puljić uputio hodočasnicima iz Trilja, među kojima se nalazio otac nedavno ubijene Kristine Šušnjare - "Hvala ti, Kristina, što si pokazala koliko držiš do svog djevojaštva, i koliko vjeruješ u život i poslije života. Od krštenja si po imenu bila Kristova. A sada mu i zauvijek i potpuno pripadaš. Hvala ti za to svjedočanstvo i nezaboravnu poruku". Iz ovih riječi biskupa će između ostaloga Gall zaključiti i ovo - "Puljić je u zlosretnoj sudbini djevojke Kristine Šušnjare, žrtve okrutnog ubojstva, prepoznao put kreposti koji – pouzdanije nego naramci plastičnog eksploziva oko pojasa šehida – vodi ravno u raj. Posvetivši uvodni dio misnog slavlja veličanju monstruozne ideje da je smrt jedini pravi - i moralni - “izbor” za svaku potencijalnu žrtvu silovanja, Puljić nije samo odvalio žestoku pljusku zdravom razumu nego je s nevjerojatnom bešćutnošću “hračnuo” i na svaku jučerašnju, današnju i sutrašnju žrtvu silovanja te na sve one koje su umjesto mučeničke “smrti u kreposti” odabrali – život." Valjda bi po Gallu Kristinine roditelje trebalo tješiti riječima da je njezina žrtva i otpor koji je pružila svome ubojici bili potpuno uzaludni i pogrešni?(mm)
Add a comment        
 

 
Jutarnji listNakon što je ujutro u subotu Jutarnji list osvanuo na kioscima ističući na naslovnici intervju s premijerom Ivom Sanaderom pod naslovom "Kosovo ćemo priznati kad i zemlje EU" (na naslovnici) i "Srpski radikali razlog više da uđemo u NATO" (strana 4.), tijekom popodneva stigao je demanti. Naime, Ured za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske priopćio je da je intervju koji je premijer Ivo Sanader navodno dao uredniku Jutarnjeg lista Davoru Butkoviću "u cijelosti izmišljen". Već u nedjelju stvari su postale jasnije - portal Javno.hr i Večernji list objavili su da je Davor Butković objavio razgovor zabunom, misleći da doista ima posla s premijerom, a ne s 23-godišnjakom koji je na njegova pitanja upućena na elektroničkom poštom napisao odgovore.(mm)
Add a comment        
 

 
Ottawa - Izmjena garde7. veljače 2008. Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Ottawi izvijestilo je javnost da je Kanada ukinula vojni obrazac za hrvatske državljane koji traže vizu za posjet ovoj zemlji. Podsjećamo, o ovom obrascu na portalu posvetili smo više priloga, a s njim u svezi Hrvatsko kulturno vijeće uputilo je dva dopisa Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija. Prvo pismo, o kojem smo pisali u članku Kolinda Grabar-Kitarović o kanadskim vizama na upit HKV-a, poslano je 19. listopada 2006., dok je drugo, o kojem smo pisali u članku Uzvratiti istom mjerom, poslano godinu dana kasnije. Ne ulazeći u nagađanja da li je i koliko insistiranje naše udruge pripomoglo da se sramotni obrazac ukine, možemo samo izraziti zadovoljstvo da je do toga napokon došlo. Sreća bi bila potpuna da priopćenje Veleposlanstva ne sadrži standardne ulizničke i podaničke fraze tipa: "Kanadska vlada prepoznala je reforme koje je Republika Hrvatska uspješno provela pri čemu izrazito cijeni punu suradnju s ICTY-em i vodeću ulogu Republike Hrvatske u Jugoistočnoj Europi." Da Kanađani nemaju nečistu savjest u svezi s tzv. bitkom u Medačkom džepu čisto sumnjamo da bi do uvođenja ovoga obrasca ikada uopće došlo, odnosno da je stvarna briga za pravdu imala išta s njim.(mm)
Add a comment        
 

 
kardinal Josip BozanićKako javlja IKA, jučer je misom u zagrebačkoj proslavljen spomendan blaženog Alojzija Stepinca. Misu je predvodio zagrebački nadbiskup , a u koncelebraciji su bili zagrebački pomoćni biskupi Vlado Košić i Valentin Pozaić, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije đakovački i srijemski biskup Marin Srakić, varaždinski biskup Josip Mrzljak, vojni biskup Juraj Jezerinac, mostarsko-duvanjski i trebinjsko-mrkanjski biskup Ratko Perić, prvi tajnik Apostolske nuncijature u Republici Hrvatskoj Henryk Mieczyslaw Jagodziński, provincijali redovničkih zajednica u Hrvatskoj, te stotinjak svećenika. U nastavku donosimo dio propovjedi kardinala Bozanića koji se odnosi na suđenje Stepincu, ali i na današnje pravosuđe, kao i dio u kojem se ukazuje na sputanost medija u Hrvatskoj. "I dok se u suvremenome hrvatskom društvu najčešće proziva pravosuđe, teško je moguće naći pogubniju spregu od one koja polazi od nedostatno osmišljenog i provedivoga zakonodavstva, koje se u nekim svojim elementima ne uspijeva osloboditi mentaliteta komunističkoga sustava, i koje se očituje u pravosuđu nerijetko i pod pritiskom slike koju nude mediji. Jer čak i oni koji bi u pravosuđu htjeli pošteno raditi na opće dobro, često su sputani s jedne strane nedorečenom zakonskom regulativom, a s druge odlukama nadređenih da se bave manje važnim poslovima; da im se ne omogućuje stručan rad, organiziranost i unutarnji nadzor. Često puta i naizgled male izmjene pogoduju ili sprječavaju kriminal koji rastače opće dobro našega naroda."
Add a comment        
 

 
NobiloLatinLoša predstava koju je prije nekoliko dana u HRT-ovoj emisiji Latinica izveo dvojac Ante Nobilo/Denis Latin, najbolji je dokaz o neumitnoj isprepletenosti politike, pravosuđa i medija u Hrvatskoj. Tako se u emisiji koja je trebala biti posvećena liku i djelu Gojka Šuška većinu vremena posvetilo komentiranju sudskih postupaka protiv hrvatskih generala, posebice Ante Gotovine i to na najperfidniji mogući način, korištenjem niza manipulatorskih smicalica u režiji moderniziranog Goebbelsa Latina i svim mastima premazanog Ante Nobila, koji je svoj zanat ispekao na funkciji pomoćnika okružnog tužitelja u bivšoj Jugoslaviji. Naime, u to je vrijeme najvažnija kvalifikacija za obavljanje tako osjetljive funkcije bila uspješno manipuliranje istinom i pravom u korist politike. Tako se Nobilo, prigodno smetnuvši s uma pravila i kodeks odvjetničke struke, upustio u davanje svojih blago rečeno subjektivnih komentara i zaključaka o tijeku sudskoga procesa. Iako ničim pozvan da se tako nečim bavi, s obzirom na činjenicu da u samom procesu ne sudjeluje kao punomoćnik, Nobilo je u suradnji s pomoćnikom i suflerom Latinom zlouporabio udarni večernji termin kako bi hrvatskoj javnosti servirao «istinu», konstatiravši kako je hrvatski državni vrh za vrijeme Tuđmana namjerno spriječio sudove da procesuiraju hrvatske generale. No, bez obzira na dugotrajne funkcije koje je odano obnašao za vrijeme SFRJ, Nobilo je najveću slavu ipak stekao kad je njegov branjenik Blaškić u Haagu dobio rekordnih 45 godina, unatoč obrani koju je njegov odvjetnik tako ustrajno pokušavao temeljiti na postojanju takozvane dvostruke linije zapovjedanja. Izgleda da još uvijek smatra kako njegov posao u inkriminaciji svih mogućih vrijednosti Domovinskog rata i ondašnjega državnog vrha nije ni približno završen. U svezi s njegovim izjavama iz spomenute Latinice oglasio se i Gotovinin branitelj Mišetić, koji je HRT-u uputio zahtjev za ispravak. Više pojedinosti donosimo u nastavku u članku s portala javno.com. (mmb)
Add a comment        
Pon, 10-08-2020, 10:00:39

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.