Reportaža sa 6. prosvjeda Građanske inicijative za Hrvatsku bez totalitarističke simbolike ‚Krug za Trg'
Danas je u Zagrebu uz oko dvije tisuće okupljenih prosvjednika i uz nazočnost brojnih medija održan i šesti prosvjed građanske inicijative "Krug za Trg" kojom se traži preimenovanje jednog od najljepših zagrebačkih trgova "Trga maršala Tita". Prosvjed je ovaj puta održan u suorganizaciji s Hrvatskim helsinškim odborom za ljudska prava, a govorili su Maja Runje, prof. dr. Ivo Banac, dr. fra Šimun Šito Ćorić i Ivan Zvonimir Čičak, dok se za glazbeni dio programa pobrinula klapa „Janjevo".
Prosvjedi se na trgu s prekrasnom zgradom Hrvatskog narodnog kazališta u središtu, monumentalnom zgradom Rektorata na svom sjevernom djelu, Školom primijenjene umjetnosti i Muzeja za umjetnost i obrt na zapadnom i brojnim palačama na istočnom obodu, održavaju već četvrtu godinu zaredom. Međutim, i pored brojnih dokaza o masovnim likvidacijama za i poslije 2. svjetskoga rata koje gotovo nitko više ni ne poriče, Trg i dalje nosi ime osobe najodgovornije za te strašne i jezive komunističke masovne zločine.
Maja Runje iz inicijative "Krug za Trg" u svom govoru iznijela je nekoliko sudbina stradalnika komunističkog terora čija su imena i stradanja ostala srećom sačuvana. Pri tome, zapitala je, kakav je to naš odnos prema njihovim stradanjima ako pojedini trgovi i ulice i danas nose ime Josipa Broza Tita.
Prof. dr. Ivo Banac vrlo oštrim riječima govorio je o ponašanju vladajućih elita u Hrvatskoj koje dozvoljavaju da se brojni zločini i dalje prešućuju, štoviše, opravdavaju. Tako je Banac vrlo kritički govorio o današnjem stanju u hrvatskom društvu koje proizlazi iz odnosa prema komunističkim zločinima i općenito komunističkom nasljeđu. Naglasio je kako nas se preko lažnih interpretacija hrvatske povijesti i uljepšavanja jugoslavenskih vremena guralo i gura tamo gdje Republika Hrvatska ne pripada. Hrvatska pripada europskom kulturnom krugu i kao takva mora se konačnom obračunati sa svojim komunističkim nasljeđem, bio jedan je od osnovnih naglasaka govora prof. dr. Ive Banca.
U nadahnutom govoru, dr. fra Šimun Šito Ćorić vrlo je pažljivo i politički precizno analizirao uzroke današnjeg stanja u Hrvatskoj. Ono je posljedica dužeg povijesnog tijeka i interesa vanjskih i unutarnjih političkih čimbenika. Ćorić je upozorio kako se neke stvari ne mogu naglo promijeniti, ali je istovremeno naglasio potrebu u ustrajavanju na inicijativa poput ove o promjeni imena "Trga maršala Tita". Dok se hrvatskim vlastima za vrijeme Domovinskog rata koje su jednostavno imale drugih prioriteta ništa ne može predbaciti, svim vlastima koje su uslijedile kasnije zajedničko je da nisu htjele rasvijetliti pravu istinu o komunističkim zločinima.
Dr. fra Šimun Šito Ćorić naglasio je također kako se isti problemi manifestiraju na različite načine. Kao istaknuti član Hrvatskog svjetskog kongresa kao jedan od primjera kako zbog nasljeđa Hrvatska ne funkcionira onako kako bi trebala naveo je ponašanje pojedinih hrvatskih diplomatskih predstavništva u inozemstvu. Također, u istom kontekstu, spomenuo je sudbinu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini čiji se broj pripadnika u odnosu na stanje prije rata prepolovio. Nasuprot današnjeg stanja, u zaključku , dr. fra Šimun Šito Ćorić je naglasio kako je bitno da napokon u Hrvatskoj počnu odlučivati ljudi koji našoj zemlji žele dobro i napredak. Oni zapravo čine većinu kojoj je uskraćena mogućnost biranja.
Na kraju je govorio i Ivan Zvonimir Čičak, predsjednik HHO-a. Čičak nije štedio odgovorne za današnje ime Trga. Posebice je kritizirao i odnos prema Bleiburgu te je posebno citirao nedavnu izjavu predsjednika Hrvatskoga sabora Borisa Šprema, odnosno saborskog Predsjedništva:
"Budući da se povjesničari u Europi pa i u Hrvatskoj slažu da u potpunosti nisu moguća objektivna tumačenja činjenica te da o povijesti ne odlučuju političke stranke, niti parlamenti, Predsjedništvo Hrvatskog sabora smatra da ne bi trebalo nametati mišljenja o zbivanjima na Bleiburškom polju i takozvanom Križnom putu, pa stoga Hrvatski sabor ne bi trebao biti pokrovitelj samo obilježavanja 15. svibnja na Bleiburškom polju, već i žrtava koje su pale za slobodu Hrvatske."
Ova izjava ujedno je bila povod za jedini veći zvižduk negodovanja koji se čuo na skupu, koji je inače prošao u najbolje redu i uz minimalnu nazočnost policije.
Kako su službene table s imenima Trga maršala Tita na pojedinim mjestima gdje su stajale nestale s pročelja zgrada, okupljanje je završilo tako što se dio nazočnih pridružio Ivanu Zvonimiru Čičku u postavljanju table s jednim od prijedloga novoga imena trga.
Lj. Škrinjar, O. Barišić
PRIJAŠNJE AKTIVNOSTI KRUGA ZA TRG
Krug za trg - 'Neka se sadašnji Trg maršala Tita preimenuje u Trg Republike Hrvatske'
Krug za Trg - 5. prosvjed i treća godina prosvjedovanja
Reportaža s 4. prosvjeda Kruga za Trg
Reportaža: Održan 3. po redu prosvjed Kruga za Trg
Reportaža: Krug za Trg - 2. prosvjed protiv zločina i zločinca
Reportaža: 1. javno okupljanje za povratak imena Kazališni trg
VEZANO
Tezno je najveća masovna grobnica Hrvata
Izlaganje Tomislava Vukovića s predstavljanja knjige "Prikrita grobišta" Jože Dežmana
Dr. Zoran Božić: Tito je bio naredbodavac pokolja hrvatskog stanovništva u svibnju i lipnju 1945.
Franjo Talan: Do 2000. evidentirano je preko 600 grobišta
Hrvoje Hitrec - Bleiburg: Tajni britanski dokumenti i obilježena grobišta
Prof. dr. sc. Branimir Lukšić: Hrvatski križni put