Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Dura Europos i simboli grba Kraljevine Slavonije (3/4)

Betlehemska zvijezda - SKJ-SKH

Božična čestitka Novog doba

Betlehemska zvijezda, 2013. godina, Zagreb, Hrvatska

2013. godina, Zagreb, Hrvatska

2012. Ponoćka u Betlehemu

2012. Ponoćka u Betlehemu, Palestina

2012. Betlehemska zvijezda i jaslice, Betlehem, Izrael

2012. "Betlehemska zvijezda" i jaslice, Betlehem

U kršćanskoj ikonografiji bogojavljenski prizor klanjanja Kristu jedan je od najstarijih motiva kršćanske umjetnosti.

Teza da je petokraka zvijezda stari kršćanski simbol za Betlehemski zvijezdu nije uvjerljiva. Povijesna je istina pritom pomaknuta, reklo bi se, motivirano. Brojni likovni prikazi teme "Poklonstvo kraljeva", od kasne antike do baroka, to potvrđuju. To su stvari koje su jednostavno vidljive.

Betlehemska zvijezda - katakombe

250. Prisciline katakombe i najraniji očuvani prikazi Betlehemske zvijezde s 12 (16 - 24?), odnosno 8 krakova.

Na zidnim slikama iz ranokršćanskog podzemnog groblja (katakombe) u Rimu postupno se formirala kršćanska ikonografija simbola.

Kubikul Leonis, Commodillove katakombe, Rim

370-385. Kubikul Leonis, Commodillove katakombe, Rim

Kubikul Leonis ukrašen freskama sa scenama iz Biblije. Zidne slike iz katakomba su prva poznata umjetnička djela ranokršćanske umjetnosti.

Najstariji očuvan likovni prikaz Isusa Krista s bradom

370-385. Najstariji očuvan likovni prikaz Isusa Krista s bradom. U likovnom jeziku slika podsjeća na pompejanske freske.


Slikari su prikazivali golobradog Krista do IV. stoljeća kada se pojavljuje lik Krista s bradom. Na Zapadu se do XII. stoljeća prikazuju oba tipa, a na Istoku samo s bradom.

7 Betlehemska zvijezda

1) 500-526. Detalj mozaika iz ranokršćanske (arijanske) Nove bazilike svetog Apolinarija (Basilica di Sant'Apollinare Nuovo), Ravena.   2) 1260. Polikromni granit, Muzej katedrale u Santiago de Compostela

Magi s istoka, i frigijskom kapom na glavi (kao što je imao i Mitra), donose darove. Od 10. stoljeća mage počinju zamjenjivati kraljevi s krunama na glavi. Sjedobradi Melkior (kralj svjetla), Gašpar (čuvar blaga) i Baltazar (savjetnik u ratu) su kod Perzijanaca i Medijaca bili Zoroaštrini svećenici koji su se bavili zvjezdoznanstvom i proricanjem.

1011. Manastir Hosios Loukas (Sveti Luka), Grčka

1011. Manastir Hosios Loukas (Sveti Luka), Grčka

1180. Krstionica sv. Ivana (Battistero di San Giovanni), Firenca

1180. Krstionica sv. Ivana (Battistero di San Giovanni), Firenca

Zvijezda koja označava mjesto Isusova rođenja, Bazilika Rođenja Isusova, Betlehem

XII stoljeće.   Zvijezda koja označava mjesto Isusova rođenja, Bazilika Rođenja Isusova, Betlehem

Na mjestu Isusova rođenja izgrađena je 333. godine Crkva Rođenja, koja je u VI. stoljeću zamijenjena današnjom Bazilikom Rođenja Isusova. U XII. stoljeću križari su postavili zvijezdu s latinskim natpisom koji spominje Isusovo rođenje od Djevice Marije.

Tri kralja - 1310. Duccio Maesta, Siena

1310. Duccio Maesta, Siena

Tri kralja - 1320. Giotto di Bondone, Padova

1320. Giotto di Bondone, Padova

Giotto je zasigurno vidio Zvijezdu repaticu (Hellayev komet) 1301. godine, no ni on nije vidio petokraku Betlehemsku zvijezdu.

Tri kralja

1) XV st., nepoznati autor;   2) XV.st., Maitre de Viella, Castres

Betlehemska zvijezda

1) 1370. Gentile da Fabriano, Firenca; 2) 1459. Benzzo Gozzoli, Bologna

13 Betlehemska zvijezda

1450. Giovanni di Paolo, Siena

1455. Rogier van der Weyden, Bruxelles - Betlehemska zvijezda Mitra

1455. Rogier van der Weyden, Bruxelles

Ima li istaknuti crveni šešir  (frigijska kapa)  dvosmileno značenje? Odgovor zna samo flamanski slikar.

1461. Andrea Mantegna, Firenca - Betlehemska zvijezda

1461. Andrea Mantegna, Firenca

1473. Pietro Perugino, Perugia - Betlehemska zvijezda

1473. Pietro Perugino, Perugia

1612. Fray Juan Bautista Maíno, Toledo - Betlehemska zvijezda

1612. Fray Juan Bautista Maíno, Toledo

1708. Claude Verdot, Paris, Betlehemska zvijezda SKH-SDP

1708. Claude Verdot, Paris

1799. William Blake, London - Tri kralja

1799. William Blake, London

1819. Baal Zebub, William Blake, London

1819. "Baal Zebub", William Blake, London


I napokon, nakon 1800 godina, Betlehemska zvijezda naslikana kao petokraka zvijezda repatica na minijaturi teozofa Williama Blakea.

Bog Baal se smatrao najmoćnijim božanstvom na Srednjem istoku. Izraelci su još od vremena mudrog kralja Solomona masovno štovali Baala, a jedino je prorok Ilija ostao vjeran Jahvi i nije se priklonio štovanju idola "... jer su sinovi Izraelovi napustili tvoj Savez, srušili tvoje žrtvenike i pobili mačem tvoje proroke. Ostao sam sâm, a oni traže da i meni uzmu život." (1 Kr 19, 10). Kasnije su pravovjerni Židovi sljedbenike Baala podrugljivo zvali muhama ("muhama bez glave"), a njihovog idola Baal Zebub - Gospodar muha. Farizeji su i Isusa ismijavali govoreći da pomoću Baal Zebuba tjera zle duhove.

32. po. Kr., Strop svetišta Baalovog hrama, Palmira, Sirija - Palmira zvijezda

32. po.Kr., Strop svetišta Baalovog hrama, Palmira, Sirija

Novi Baalov hram (205 x 210 metara!) posvećen je 32. godine poslije Krista. Na stropu očuvanog svetišta su ukrasi s vjerskim simboličnim značenjem - sedam heksagonalnih niša s likovima bogova (Mars, Saturn, Venera, Merkur, Mjesec i Sunce). U srednjoj, centralnoj šesterokutnoj niši prikazan je Baal.

Palmirska trijada nebeskih božanstava: Aglibôl (Mjesec), Baal/Ba'al-Šamin (Jupiter) i Malakbêl (Sunce)

Palmirska trijada nebeskih božanstava: Aglibôl (Mjesec), Baal/Ba'al-Šamin (Jupiter) i Malakbêl (Sunce).

Aglibol i njegov brat blizanac Azizos (Jutarnja zvijezda) često su zajedno prikazivani kao dva jahača na devi.

Templari - Slavonija

Simboliku dva jahača na pečatu Templara (viteški red utemeljen nakon Prvog križarskog rata) najčešće nam objašnjavaju kao "simbol njihovog siromaštva" (srednjovjekovni "tajkuni"!) ili "simbol podvojenosti između vojnih i duhovnih obaveza". O nekom moguće prikrivenom vjerskom simbolizmu nema ni spomena. Također je moguće da templarski pečat Jeruzalema ne prikazuje crkvu Isusova Groba, koju su obnovili križari, već kružni Venerin hram u Baalbeku, gradu u blizini križarske desantne luke Akre.

Crkva Isusova Groba i ostaci Venerinog hrama u Baalbeku

Crkva Isusova Groba i ostaci Venerinog hrama u Baalbeku.

120. Bakhov hram, Baalbek, Libanon

120. Bakhov hram, Baalbek, Libanon

Baalbek, grad u Libanonu, ime je dobio po Baalu, bogu Feničana i Kanaanaca. Spominje se i kao mjesto u kojem se rodio Baal. U vrijeme Rimskog Carstva izgrađen je najveći sakralni kompleks kojega su Rimljani ikada izgradili.

Na mjestu starijeg hrama posvećenog Baalu, podignuta su tri hrama posvećena Jupiteru (Baal), Bakhu (Dionis iz Anatolije) i Veneri (Aštarta/Aglibol)

120. Antički ornamenti Bakhovog hrama u Baalbeku

120. Antički ornamenti Bakhovog hrama u Baalbeku.

Hram Durge (Batsala Devi), Bhaktapur, Nepal

Hram Durge (Batsala Devi), Bhaktapur, Nepal

Božica Durga (ili Kali) je okrutni oblik hinduističke velike božice Šakti. U prošlosti su joj prinosili ljudske žrtve, baš kao i feničanskoj božici Tanit u Kartagi.

Hram Durge, Kalkuta, Indija

Hram Durge, Kalkuta, Indija

Prastari religiozni ideogrami. Stilizirana zvijezda od šest krakova. Korijeni hinduizma datiraju se u doba Harappanske civilizacije (oko 5500. pr.Kr.) u dolini rijeke Ind.

1-Dura Europos, 2-Palmira, 3-Baalbek, 4-Kafarnaum

1-Dura Europos, 2-Palmira, 3-Baalbek, 4-Kafarnaum

Dura-Europos bio je antički grad na obali Eufrata. U "Pompejima pustinje" pronađeni su očuvani ostaci rimskoga vojnog tabora, sinagoge, kršćanske crkve i mitreja. Arheološki nalazi, iskopani 1934. godine, izloženi su u Muzeju Deir ez-Zor u Damasku, dok je svetište boga Mitre rastavljeno i u djelovima preneseno na Yale University, New Haven, SAD.

244 -256. Sinagoga, Dura-Europos, Sirija

244 -256. Sinagoga, Dura-Europos, Sirija

Na zidu sinagoge su prikazani likovi i priče iz Tore.

Jeruzalemski hram, freska iz sinagoge, Dura-Europos

Jeruzalemski hram, freska iz sinagoge, Dura-Europos

Žrtvenik Baala (Zlatno tele), freska iz sinagoge, Dura-Europos

Žrtvenik Baala ("Zlatno tele"), freska iz sinagoge, Dura-Europos

235. Isus i Šimun Petar levitiraju na Galilejskom jezeru; freska iz krstionice ranokršćanske crkve u Dura-Europos

235. Isus i Šimun Petar levitiraju na Galilejskom jezeru; freska iz krstionice ranokršćanske crkve u Dura-Europos.

235.  Kameni grob, zvijezda i dvije žene (treći lik žene je uglavnom uništen); freska iz ranokršćanske crkve u Dura-Europos

235.  Kameni grob, zvijezda i dvije žene (treći lik žene je uglavnom uništen); freska iz ranokršćanske crkve u Dura-Europos.

Zasigurno najstariji kršćanski prizor Isusova groba, Marije i zvijezde. A čarobnjaci s Hogwartsa uvjeravaju: "Petokraku zvijezdu kršćani vide kao Kristov simbol, alfu i omegu." (vidi: Trubadur Jovanović i simboli grba Kraljevine Slavonije 1/4)

209 -211.  Freske iz mitreja u Dura-Europos

209 -211.  Freske iz mitreja u Dura-Europos

Na zidnim slikama iz mitreja prikazani su Mitrina frigijska kapa, koju on nosi od rođenja, i orijentalni kostim. Frigijska kapa je stilizirani plod smokve kojom se hrani bog Mitra.

Mitrini podzemni hramovi ("mitreji") bili su razasuti kroz cijelo Rimsko Carstvo, osobito u mjestima gdje su bili stacionirani rimski legionari, najbrojniji poklonici kulta. Prvi spomen Mitrinih misterija dolazi od Plutarha sredinom prvog stoljeća prije Krista, a ideje koje mitraističko vjerovanje predstavlja kroz astrološki simbolizam je teško protumačiti jer ne postoje izvorna pisana vrela.

Tauroktonija, freska iz mitreja u Ostiji, Italija

Tauroktonija, freska iz mitreja u Ostiji, Italija

Centralna ikona mitraizma, "tauroktonija", božanski Mitra, u pratnji zmije, psa, škorpiona i gavrana, prikazan kako ubija bika. U mitraističkoj ikonografiji također su prisutni Sol (Malakbêl?), Luna (Aglibôl?) i lav (proždire Sunce).

Scena ritualnog ubijanja bika (tauroktonijum) zauzima najsvetije mjesto u svakom mitreju

Scena ritualnog ubijanja bika (tauroktonijum) zauzima najsvetije mjesto u svakom mitreju.


Postoji mnogo interpretacija odakle dolazi rimski kult nepobjedivog božanstva Mitre (Deus Sol Invictus Mitras). Božanstvo Mitras (Mithra) spominje se u hinduističkim Vedama i u zoroasterskoj Avesti.

Mitra iz Arlesa, Francuska

Mitra iz Arlesa, Francuska

Mitra iz Innsbrucka, Austrija

Mitra iz Innsbrucka, Austrija

Egipatske petokrake nebeske zvijezde, "astralna besmrtnost", prisutne su i u sinkretističkom kultu Mitre. Na srebrenom reljefu su dvije od šest okultnih zvijezda prikazane s vrškom okrenutim prema dolje, odnosno s dva roga (vrška) okrenuta prema gore.

Mitraizam je do početka V. stoljeća bio u Rimskom Carstvu najjaća "oporbena stranka" Kršćanstvu. Kult Mitre dugo se zadržao i na ozemlju Hrvatske, osobito u Slavoniji.

Ostaci sinagoga iz I - IV stoljeća, Kafernaum, Izrael

Ostaci sinagoga iz I - IV stoljeća, Kafernaum, Izrael

Ukrasni reljefi sinagoge, Kafernaum, Izrael

Ukrasni reljefi sinagoge, Kafernaum, Izrael

Ukrasni reljefi sinagoge, Kafernaum, Izrael

Ukrasni reljefi sinagoge, Kafernaum, Izrael

42 zvijezde split

X - XI st. Ukrasni reljef krstionice, Jupiterov hram, Split, Hrvatska

O simbolizmu "Splitske reljefne euharistijske petokrake zvijezde, zvanom pentalpha (5 A) ili pentagramom" pisao je prof.dr. Stjepan Krizin Sakač (1890-1973.), hrvatski iranolog, u časopisu Crkva u svijetu (Vol. 1, No. 4., kolovoz 1966, Split). Cijeli tekst "Vjerski simbolizam ukrasnih prepleta u staroj hrvatskoj umjetnosti" možete u cijelosti pročitati ovdje.

1420. Incoronazione della Vergine (detalj), Gentile da Fabriano, Fabriano, Italija

1420. Incoronazione della Vergine (detalj), Gentile da Fabriano, Fabriano, Italija

Ukrasni reljefi nadgrobnih spomenika Templara, Tomar, Portugal
<

Ukrasni reljefi nadgrobnih spomenika Templara, Tomar, Portugal

križarski novac, kovanice normanskih vladara

Fotografija prikazuje križarski novac, kovanice normanskih vladara (Bohemond I. – IV.) Kneževine Antiohije iz razdoblja 1100 - 1216., te venecijanski dukat iz 1329. godine.

Na Zapadu se motiv petokrake zvijezde počinje rabiti tijekom križarskih ratova, dok pentagram nalazimo već na bizantskim kovanicama careva Justinijana I (518 -527.) i Justinijana II (565-578.).

De operatione Dei (O Božjim radovima), sv. Hildegard iz Bingena

1)  1151. De operatione Dei (O Božjim radovima), sv. Hildegard iz Bingena (1089-1179.), njemačka benediktinka;   2)  1492. "Vitruvijev čovjek" ili "Zakon proporcija", Leonardo da Vinci

Kada danas pišu o humanizmu neizostavno nam pod nos guraju Leonarda, a katoličku književnicu, skladateljicu i mističarku, svetu Hildegard iz Bingena, koja je 350 godina prije Leonarda "zastupala humanističke ideje", ne spominju čak ni mnogobrojne tzv. nevladine feminističke i lezbijske udruge.

"Vitruvijev čovjek" i Zlatni rez razvikani su tek u vrijeme viktorijanske Engleske.

Zvijezde okultizam

1551. "De occulta philosophia libri tres", Cornelius Agrippa von Nettesheim

Agrippina dva od šest crteža proporcije čovjeka, od kojih se onaj u petokraki često u literaturi pripisuje Leonardu da Vinciju.

*1533. objavljeno je prvo, latinsko izdanje "Okultna filozofija u tri knjige" (Prirodna Magija, Nebeska Magija i Obredna ili Božanska Magija).

Athanasius Kircher

1644. "Ars magna lucis et umbræ", Athanasius Kircher

U drugom nastavku "slikovnice" (Crno Sunce i simboli grba Kraljevine Slavonije) vidjeli smo Kircherov crtež zodijačkog znaka Djevice ispunjen petokrakama, i knjigu "Ratio" nacrtanu iznad glave Djevice.

1793. Spomen medalje iz vremena Francuske revolucije; Mitrina frigijska kapa i krilata božica Nika

1793. Spomen medalje iz vremena Francuske revolucije; Mitrina frigijska kapa i krilata božica Nika.

1860. Carbonari, Giuseppe Garibaldi i Mitrin lav; Museo Del Risorgimento</em>, Venecija

1860. Carbonari, Giuseppe Garibaldi i Mitrin lav; Museo Del Risorgimento, Venecija.

 

51 Partizanska sotona zvijezda

1944.  Petokraka zvijezda s dva roga (vrška) okrenuta prema gore na zastavi partizanskih brodova "Morava" i "Miran", fotozbirka Knjižnice HRM.

"Padaj kišo, krv operi kud prolaze proleteri!" - pjesma iz opusa Heavy Rock Metal bands.

Zvijezda i križ

I, što je sporno na ovom predizbornom plakatu?  Jugoslaveni i jugoslavenski mediji u Hrvatskoj su ga žestoko osudili.

Ćirilica - Lijepa Naša

Zagonetno je zašto Jugoslaveni i jugoslavenski mediji u Hrvatskoj nisu osudili i ovaj plakat u Zagrebu?

Epska Lucasova svemirska opera Zvjezdani ratovi se nastavlja.

Možda se to čini smiješnim, no ne treba zaboraviti da je nedavno (19.3.2013.)  rimski biskup (Episcopus Romanus, Jorge Mario Bergoglio) u svoj službeni grb stavio zvijezdu petokraku, a zatim je bez objašnjenja zamijenjena osmerokrakom zvijezdom (27.3.2013.).

Zvijezda - papa - Slavonija

Zvijezda - Vatikan

55 zvijezda papa slavonija

 

Nastavlja se.

Ljubomir Škrinjar

Sri, 16-10-2019, 05:24:02

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.