Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Trubadur Jovanović i simboli grba Kraljevine Slavonije (1/4)

Venera, Mars i Vulkan; Roman o ruži (1490-1500., British Library)

Venera, Mars i Vulkan; Roman o ruži (1490-1500., British Library)

Roman o ruži (Roman de la Rose), alegorijski epski spjev napisan 1230 -1275. godine u Parizu, ubraja se u najpopularnije književno djelo francuskog srednjeg vijeka (trubadurska poezija - dvorska književnost). Rukopisne verzije ovog djela bile su bogato oslikane minijaturama.Takvo je i flandrijsko izdanje iz 1490-1500. godine (Brugges, centar proizvodnje srednjovjekovnog oružja) s minijaturom Venere, Marsa i Vulkana.

Napisan kao alegorija sna, spjev govori o pjesniku-ljubavniku i njegovoj žarkoj ljubavi prema nedostupnoj djevojci koju u njegovom snu simbolizira savršena Ruža (rose – eros) u središtu nepoznatog vrta...

*Vrtove užitaka (les jardins de delice) i trubadursku poeziju (arapsko-saracenski utjecaj) koja je cvjetala u XI. i XII. stoljeću u Provansi na jugu Francuske (albigenška/katarska križarska vojna 1209 -1229.), donijela je na pariški dvor akvitanska vojvotkinja Eleanora, i od 1137. godine francuska kraljica.

*Dvor Eleanorine kćeri u Troyesu (Provansa) postao je žarište "nove ideologije" – "DA LJUBAV NE MOŽE POSTOJATI U BRAKU I DA JE KATOLIČKA CRKVA U KRIVU KAD OSUĐUJE ZRELE LJUBAVNIKE". To je bila središnja tema ljubavnih pjesama putujućih trubadura o kojoj je pisao i Chrétien de Troyes u svojim poznatim pričama o kralju Arturu ("Precival, ili priča o Gralu", 1190.).

Simbolika Venere, Marsa i Vulkana na minijaturi je vezana uz temeljnu ideju pjesme, a kao predložak je uzet drevni grčki mit o Afroditi, Aresu i Hefestu (u rimskoj verziji Venera, Mars i Vulkan) kako ga pričaju Homer (Odiseja, vjerojatno zapisana u 7. stoljeću pr. Kr.) i Ovidije (Metamorfoze, 6. po.Kr.).

Ukratko, Venera se, udata za Vulkana, zaljubi u Marsa i vodi ljubav s njim u bračnoj ložnici. Voajer Sunce (Sol - Helius), očevidac njezine nevjer o tome izvjesti muža.Vulkan, naravno, pošandrca i skova mrežu, nesalomljivu, nevidljivu i laku poput paučine, te je potajice pričvrsti ljubavnicima za postelju da ne mogu pobjeći (Hefest na minijaturi drži lanac). Zatim pozove svoje Olimpljane da budu svjedoci toga nedoličnog čina, no oni prasnu u smijeh od kojeg se treslo čitavo nebo... Slika današnje disfunkcionalne obitelji.

*Venera je Hefestu nabila rogove i s Dionizom i s Posejdonom... Ali i Vulkan je opsluživao Maju, najstariju od sedam Plejada. Koji dobar štof za (ondašnji) ženski trač!

Mit o Afroditi (Veneri) je istočnjačkog podrijetla i morao je biti rasprostranjen na vrlo širokom području (pred)brončanog doba, no držati ćemo se prije svega antičke mitološke baštine Zapadnoga civilizacijskog kruga u koji je ušao preko grčkih gradova Troje i Mileta u Maloj Aziji. Incestnu svadbu (Hieros gamos - Sveta prostitucija) također su imali Juraj i Mara u svijetu Peruna, Velesa i Mokoš.

Venus Triumphant

Naslovnica udžbenika iz ginekologije?

Nekada su alegorija i simboli bili sinonimi (iako simbol nije puka alegorija). Značenje njihovih prikaza uvijek daje mogućnost dvostrukoga čitanja, a dekodiranje ovisi o naobrazbi čitatelja, odnosno gledatelja.

3 Venera

 Trijumf Venere (talijanska renesansa oko 1400.g.)

Kad nam pričaju mit o Veneri i Vulkanu onda se, namjerno ili slućajno, prešuti da su Mars, Vulkan i Venera djeca istog roditelja 1 (Jupiter/Zeus) i roditelja 2 (Junona/Hera i Diona). Prema tome, ovdje nije riječ samo o preljubu i izgaranju u požudi već i o rodoskvrnuću!

*Po Homeru (Ilijada) i Ciceronu (O prirodi bogova - De natura deorum) Venera je djete Zeusa i njegove prve žene, nimfe Dione.

I u Hrvatskoj su trubaduri Štulhofer-Milanović-Jovanović spjevali udvorni ep o Zdrastvenom odgoju (2013.) koji govori da su se djeca u trećem razredu Osnovne škole morala dodirivati ("šlatati") – hipotetski je i ovdje bilo moguće rodoskvrnuće jer je brat "dodirivao" sestricu blizanku – pa su onda procjenjivali koji im je dodir ugodan a koji neugodan, u četvrtom razredu im se kroz vježbu relativizirao spol... itd. Uz to djelotvorno pedagoško sredstvo su ipak neki u duši zauvijek ostali pizde. Hamlet: Ili ću ga ja njemu ili će ga on meni!

4 40000 bc- Venera i falus

(1) "Venera iz Hohle Felsa", figurica od bjelokosti mamuta izrađena prije 35.000 do 40.000 godine, pronađena 2008. godine u krškoj špilji Hohle Fels na južnom podnožju Švapskih Alpa; (2) "Falus iz Hohle Felsa", polirani kamen, izrađen prije 28.000 godina. Znatiželjnima još i tehnički podatak o prapovijesnom "vibratoru": dug je 20 cm i širok 3 cm. (Museum Blaubeuren, Njemačka)

5 Priajap Pompei

Prijap, freska u Pompejima (Italija)

Prijap (Mutinus Mutunus), Venerin sin, falični bog plodnosti i zaštitnik voća, vrtova, stoke, i muških genitalija.

6-Golum

Golum iz filmske trilogije Gospodar prstenova (J. R. R. Tolkien, P. Jackson, 2001-2003.).


Iako sve to izgleda kao priča za malu djecu, u toj priči ima simbolike. Ovidije (Metamorfoze) i Higin (Zvjezdani atlas - Poeticon astronomicon) pišu da je Venera u ranoj grčkoj kozmogoniji bila majka svih bića, metamorfozirana riba (moguće sumersko-babilonski bog Ea). Si ju videl? Koja dobra riba!

Simbol ribe često se upotrebljava i u ranoj kršćanskoj umjetnosti katakomba.

Najpoznatija legenda o Golemu je ona iz kabalizma (židovski misticizam), kad u Pragu (europska metropola alkemije 1564 - 1612.) rabin Jehuda Loew Maharal Praški - Judah Loew ben Benzalel (1525-1609.) – najautoritativni kabalist, i tvorac teologije o "Posebnosti židovske duše" – čarobnim riječima iz Knjige stvaranja (Sepher Yetzirah) oživljava iz gline Golema za borbu protiv "antisemitizma".

*Bahir (Sefer HaBahir- Prosvjetljenje), prva "knjiga" klasične kabale, zapravo antička (babilonska) zbirka židovskih usmenih predaja koje opisuju stvaranje svijeta kroz deset brojeva ("sefirot"), objavljena je u Provansi (južna Francuska) 1180. godine. Njezin autor je rabin Izak Slijepi (Izak Sagi Nehor).

*Zohar, najpoznatije djelo kabale čije ideje se tijekom Rekonkviste eksplozivno šire u sve pore europskoga društva na prijelazu srednjega i novog vijeka, a osobito u XVIII. stoljeću, napisao je španjolski Židov rabin Moše iz Leona - Moses de Leon (1250-1305.) i njegov mistični krug ("Beit El"). Rukopis je prvi put tiskan u Mantovi (Italija) 1558. godine.

Ofiti

Jedna od posljedica širenja hermetičkih knjiga bila je i epidemija vještica i vještičarenja diljem Europe.

Odjeci kabale/okultizma mogu se pronaći i u djelima Shakespeara (1564 - 1616.).

U Snu ljetne noći (San Ivanjske noći) upozorava na rasprostranjenu pojavu pretvaranja djece u patuljke (zbog velike potražnje za dvorskim ludama): „Nosi se, patuljče, ti majušni, od troskota načinjeni, ti mrvice! Ti žiru!"

*"De monstrorum causis, natura et diferentiis", Fortunato Liceto, 1614.

U Oluji Prospero uči čarobnjaštvo iz knjiga, te oslobađa duha Ariela iz zatočeništva u stablu. Danas Ariel(ka) svakodnevno gostuje na TV i čarobno čisti sve mrlje našeg rublja! Ariel ili Azriel – židovski mistik Azriel iz Gerone (1160. -1238.)?

*John Dee (pokršteni sefardski Židov), prototip agenta 007 u službi njezinog veličanstva Elizabete I., sudjeluje u pregovorima (1580.) oko Londonske burze i povratku Židova u Englesku, prikazan je u Oluji kao Prospero.

U Macbethu vještice žive u šumi (antička Hekata - kraljica vještica, i tri vještice), odlaze na vještičje sijelo, a njihova paklena proročanstva dana kralju Macbehtu se ostvaruju ("dok Birnamska šuma ne krene protiv njega"). Zar i danas ljudi ne vjeruju u sve što im se prikaže na TV?

*U Trojanskom ratu je (vještica) Venera maglom prekrila bojište, kako bi spasila ranjenog Parisa.

8 Saturn - Sv Vitus - Prag Saturn (i betlehemska Zvijezda repatica) na vitraju svetišta u središnjoj apsidi prvostolnice Svetog Vida u Pragu, glavnom gradu Svetog Rimskog Carstva (1344.).

*Po Heziodu (Theogonía - genealoški spjev Postanak bogova), Venera se rodila iz mora – iz morske pjene rođena – tj. od krvi/sperme spolovila Urana (Kron) kad ga je Saturn kremenim srpom uškopio, i očev ud bacio u more.

Grb Slavonije Sv. Vitus Prag

Grb Kraljevine Slavonije (drugi s lijeva, sablja) u dijelu zida iznad arkada na kojem su prikazi grbova kraljevina koje su donirale novac za izgradnju katedrale (1344-1593.).

Hitna pomoć - logo - crveni križ

Ako su simboli "pojava strana duhu današnjeg vremena i anakronizam", zašto ih mijenjaju?! Znate li kojim zakonom je u Hrvatskoj propisan izgled novog logotipa Prve pomoći? I tko ga je potpisao?


Promjena simbola Prve pomoći istovremeno govori o moći vizualne simboličke reprezentacije koje oni predstavljaju, kako nekada tako i danas.

11-McDonalds-logo

Dobro osmišljeni logotip je i "osobna iskaznica" tvrtke.

12-Harry-Poter-petokraka

Harry Potter i Kamen mudraca (J. K. Rowling i Chris Columbus, 2001.)

Zvijezda petokraka u romanima "o avanturi mladog čarobnjaka" koji su "ujedno i edukacijski romani čija je radnja smještena u Školu vještičarenja i čarobnjaštva Hogwarts, britanski internat za čarobnjake čiji nastavni program uključuje korištenje magije." Ovo je mogao napisati i Jovo Jovanović Zmay.

 Gledatelje filma zasigurno nije zanimalo tko bi mogao biti tajanstveni "čovječuljak s bradom" i uzdignutim rukama prema zvijezdi u društvu polumjeseca i planeta na "drvu života" (os svijeta)?

Gnom nosi dugu bradu, danju je nevidljiv, a noću pali vatru u svojoj kovačnici. Planet Mars je danju nevidljiv, a noću ima boju vatre u kovačnici.

Patuljci također nose bradu (bradati rudari opslužuju Snjeguljicu), zlatari su, i imaju kovačnicu u kojoj su iskovali lanac kojim su sputali strašnog vuka Fenrisa (Fenrira) iz nordijske mitologije.

Prema tome, čovječuljak može biti ili Vulkan (patuljak) ili Mars (gnom), a petokraka zvijezda bi onda bila Venera koju obojica obožavaju kao i na slici Trijumf Venere. Naravno, moguća su i drukčija objašnjenja, primjerice, zvijezda je engleska kraljica (poglavarica Anglikanske crkve od vremena Henrika VIII.) Viktorija koju su umjetnici često prikazivali u antičkoj pozi Venere na prijestolju, ili je sofisticirana zamjena za petolatičnu ružu u višegodišnjem dinastičkom "Ratu dviju ruža", ili je heraldički amblem Martina Lutera, ili je ... scenograf ovu scenu slučajno odabrao tek kao ures kadra u filmu.

*Marsovi atributi su vuk, mač i simbol rata "Sveto koplje" (Koplje sudbine) – koje rimski konzuli moraju dodirnuti prigodom objave rata, uz povik "Mars, probudi se!". Ime one čarobne muške tabletice počinje slovom "V".

Venera - Pompei - Tomar

(1) freska iz Venerine kuće, Pompeji; (2) Venerin čarobni remen, Samostan Kristovog reda (Convento de Cristo) u Tomaru, Portugal;

Neki od antičkih atributa/simbola Venere su: školjka kapica (Flexopecten glaber), poznatija kao Jakovljeva kapica (iz vremena hodočašća u Santiago de Compostela), golubice, labudovi, crvena ruža, jabuka, mak (zanos potaknut narkoticima) i remen (pojas), ali zvijezda s pet krakova nikada nije bila simbol za (planet) Veneru!

*Venera, svojeglava i zavodljiva žena, svojim čarobnim remenom, priča nam Homer u Ilijadi, mogla je uzbuditi svakoga muškarca kojega bi poželjela. I možda su zato muževi u srednjem vijeku osmislili pojas nevinosti. Remen je i danas sastavni dio ženske garderobe, ali i amblem viteškog reda "Red vitezova Podvezice" koji je sredinom XIV. stoljeća utemeljio Edvard III., kralj Engleske.

 

14 zvijezda-petokrakaOpčinjenost petokrakom nikad nije bilo jaće nego danas. Orgija broja 5! Champions League!

Iz kojeg je izvora potekla simbolika petokrake zvijezde?

1) "Petokraka zvijezda predstavlja betlehemsku zvijezdu te daje pokojnicima božansko vodstvo i zaštitu. Može predstavljati i pet Kristovih rana." - i dalje -"Poznata kao pentagram, nacrtana s krakom prema gore simbolizira težnju, duhovni svijet i obrazovanje. Kršćani je vide kao Kristov simbol, alfu i omegu (prvog i posljednjeg)." (Znakovi i simboli – Profil Multimedija, 2008.)

2) "Prvi su je počeli primjenjivati sljedbenici Pitagore, grčkog filozofa, matematičara i religioznog obnovitelja. Brojka pet jest simbol pet Kristovih rana." (Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva – Liber i Kršćanska sadašnjost, 1985.)

3) "Pet je velika Božja vatra, lijeva ruka Boga" (Bahir, 1180.),

4) "Peti sefirot na kabalističkom drvu života je (bog) Geburah (Elohim Gebor), koji je zajedno sa crvenom bojom (Mars?) združen s drugim danom stvaranja Svijeta." (Zohar, oko 1290.)

5) ...

Kako odijeliti zbilju od mašte babe Bažuljarke?

 

 15 piktogrami-rune

 Piktogrami klinastog pisma iz Mezopotamije (oko 3000 pr.Kr.) i gotske rune (oko 300. po. Kr.); Nema petokrake zvijezde.

Sumerske, akadske, babilonske i asirske glinene pločice s klinopisom, cilindrični pečati i umjetnička djela daju nam uvid u najraniju pisanu povijest, mitove (primjerice, Ep o Gilgamešu) i religiju na području Mezopotamije od 3500. pr. Kr. do 330. pr. Kr.

Od Sumera ("crnoglavog naroda") smo naslijedili aritmetiku, astrologiju (horoskop), današnje trsove vinove loze, pivo, "svetu prostituciju", sedam dana u tjednu, sate (60 minuta), porez, kanalizaciju, putokaze...

16 1800bc Sumer Istar pivo

Fragment stele – "Božica Ištar pije pivo" (1800 pr. Kr., Louvre)

2300 prije Krista - Prikaz sumero-akadskoga teokratskog društva

Prikaz sumero-akadskoga teokratskog društva (2360-2180 pr.Kr., British Museum)

Božanstva s lijeva na desno: Gilgameš (luk i lav), Ištar (s krilima), Šamaš (ispod Ištar, drži pilu/mač), Anzu (ptica), Ea (ribe) i Isimud/Nabu glasnik bogova s dva lica (Hermes, Merkur, Janus).

Sumerska civilizacija i mnogobožačka religija razvijala se od 4500. pr. Kr. do otprilike 2800. pr. Kr. kada je nasljeđuju Akađani, a potom je dalje nadograđuju Babilonci i Asirci.

Cilindrični pečat s otiskom u glinenoj pločici iz grada-države Ur (2400 pr.Kr.

Cilindrični pečat s otiskom u glinenoj pločici iz grada-države Ur (2400 pr.Kr., Louvre)

Na pečatu je prikazan kralj Ur-Namu (sjedi), a kraj njega je bog Nana predstavljen kao polumjesec. U Uru je živio i biblijski Abraham (2000-1800 pr.Kr.).

Nana je bog Mjeseca u sumerskom astralno-teološkom sustavu, "gospodar mudrosti", a njegovo svetište u Uru je zvano "Kuća velike svjetlosti". Njegov pandan kod Akađana je Sin, a bio je štovan i u Babilonu. Jedan od Naninih simbola je bik.

*Nana je najstariji sin boga Enlila (personifikacija planeta Jupitera). Ima brata Nergala (Mars) i Ninazua (Saturn). Mjegova djeca su Ud ili Utu, akadski Šamaš (Sunce) i Inana, akadska Ištar, odnosno Aštarta kod zapadnih Semita, Afrodita kod Grka ili Venera kod Rimljan, iako ih se ne može u svemu poistovijetiti.

Mjesec je u Mezopotamiji bio i ostao važnije božanstvo od Sunca, jer je kult Mjeseca započeo u doba nomadskog života (stočarstvo), a kult Sunca rađa se tek u doba kultiviranja prve žitarice i masline (poljodjelstvo).

Sumerski Mjesečev kalendar neki rabe još i danas!

Mezopotamski kult muškog boga Mjeseca bit će kasnije zamijenjen kultom božica Mjeseca u egipatskoj, grčkoj i rimskoj mitologiji (Bat, Hathor, Izida, Rea, Artemida, Hekata, Selena, Luna, Dijana, Kibela ...). Sve je to prožeto astrološkom simbolikom.

Klović -Colonna Misal

Minijatura iz molitvenika kardinala Pompea di Girolamo Colonna, 1512., Juraj Julije Klović
Izbor motiva porukom zadovoljava onodobni rimski jet-set(h) .

20-Klovic-Artemida-Efez

Sveti Ivan Krstitelj u društvu Artemide iz Efeza

Klović je Artemidu malo doradio: izvorna bikova jaja, ili ličinke pčela u saću, zamjenio je ženskim grudima.

Artemida je u Maloj Aziji bila vrhovno božanstvo među bogovima, posebice u Efezu, drugom gradu po veličini u Rimskom Carstvu. "Velika je Artemida efeška!" (Dj. apost. 19:28), no Savle iz Tarza (apostol Pavao) je u tom gradu od oko 500.000 stanovnika srušio kult Artemide, te proširio kršćanstvo na svijet. A onda odlazi u Rim, srce poganstva, gdje mu Neron odsječe glavu.

Sv. Pavao u poslanici Efežanima kaže: "Jer nije nam se boriti protiv krvi i mesa, nego protiv Vrhovništava, protiv Vlasti, protiv upravljača ovoga mračnoga svijeta, protiv zlih duhova po nebesima".

*Artemida je štovana i u Grčkoj, osobito u Sparti i ARKADIJI, a frazu "ET IN ARCADIA EGO", kao nekakav "mističan" anagram koji danas pali maštu čitatelja, nalazimo u megapopularnoj literaturi (Baigent, Leigh, Lincoln) koja kleveće kršćanstvo. Istu frazu nalazimo i kod Goethea, Nietzschea ... Bog je mrtav! Živjela Božica!

Planet Saturn i bog Ninurta (sjedi)?; Saturn snimljen 2008. iz svemirske sonde Cassini

Planet Saturn i bog Ninurta (sjedi)?; Saturn snimljen 2008. iz svemirske sonde Cassini.

Vjerojatno se nikada niste pitali zašto je prsten odabran za simbol zaruka, vjenčanja i braka?

De Sphaera (1450-1460.), Milano

De Sphaera (1450-1460.), Milano

De Sphaera je renesansni iluminirani rukopis o astrologiji i astronomiji napisan za milanskog vojvodu Francesca Sforzu, utemeljitelja dinastije Sforza. Jedna od 15 ilustracija na pergamentu prikazuje Saturn. Osobito je intrigantna okrugla građevina s naglašenom zlatnom kupolom u pozadini.

23 Sah bordel 1470ad Francesco di Giorgio

"Igra" (1460-1480.), Francesco di Giorgio Martini, Siena (Italija)

Djeve u renesansnom bordelu igraju šah, ali na ovom likovnom prikazu šahovska ploča ima 8x14, a ne uobičajenih 8x8 polja. Što je slikar (i poznati graditelj utvrda) želio reći ovom simbolikom šahovske ploče i "crnog sunca" u okviru prozora? Kome je ta poruka bila razumljiva i upućena?

*Šah je u srednjevjekovnoj Europi bio na popisu zabranjenih društvenih igra.

*Grb Kraljevine Hrvatske je kroz povijest prikazivan s različitim brojem šahovskih polja. Danas je za njega usvojen pogrdni srpski naziv "šahovnica".

24 -2340BC

Šestokraka zvijezda (Berlin Vorderasiatische Museum)

U sumero-mezopotamijskoj ikonografiji zvijezda je rezervirana za Sunce i Veneru, i simbolizira, ovisno od konteksta u kojem je prikazana, božanstvo ili nebesko tijelo. Zvijezda uz tijelo ljudskog lika simbolizira njegovo božanstvo.

Zvijezda može imati šest, sedam ili najčešće osam krakova, ali nikada pet (5).

Ostale nebeske zvijezde (u što su ubrajali i planete Merkur, Mars, Saturn i Jupiter) obično su prikazivali malim točkama, kružićima ili polukuglama (kalotama).

2Plejade 9-8 st. prije Krista

Sedam kalota u desnom kutu fotografije predstavljaju Plejade, najčešći nebeski (astronomski) motiv kod naroda iz Mezopotamije.

Plejade

Asirci, a osobito Perzijanci rabili su krilati Sunčev disk, motiv preuzet od božice Nekhebet, zaštitnice Gornjeg Egipta u liku ptice lešinara. Svojim raširenim krilima štitila je faraona, dok je na glavi nosila bijelu (sunčevu) krunu.

Neoasirski cilindri

Osmokraka zvijezda ravnih krakova bio je simbol rezerviran za božicu Inanu (Ištar - Venera), a to potvrđuje i gornja fotografija božice Ištar s dva lava ispod njenih nogu. Nergal (Mars) se standarno prikazuje kao lav; štovan je kao bog rata, bolesti i uništenja.

Venera, Sunce i Mjesec su najsjajnija nebeska tijela vidljiva golim okom. Prvi zapisi o Veneri pronađeni su u sumerskom gradu Uruku (3000 pr.Kr.) u današnjem južnom Iraku.

Planet Venera se ne može vidjeti u bilo koje doba noći, već samo neko vrijeme nakon zalaska Sunca na zapadnom nebu (Hesperus, Vesper, zvijezda Večernica) ili pred zoru prije izlaska Sunca na istočnom nebu (Eosphorus –Phosphoros, Lucifer, zvijezda Danica). Prvotno se za Veneru mislilo da su to dva nebeska tijela.

Asirski astronomski zapisi napisani oko 1700 -1600. pr. Kr., među kojima je najpoznatija glinena ploča babilonskog kralja Ammizaduga nazvana "Venerina ploča", jasno dokazuju njihovu spoznaju da su "jutarnja" i "večernja" zvijezda zapravo jedno te isto nebesko tijelo – "zvijezda Venera".

No ta činjenica nekima ne smeta da ustrajno, čak i u stručnim tekstovima(!) to otkriće pripisuju Pitagori! Ako ste možda već zaboravil, Pitagora je rođen 570., a umro je oko 495. pr.Kr.

Zašto su u Mezopotamiji odabrali osmokraku, a ne petokraku zvijezdu za simbol planeta Venere?

Položaj Venere na nebu (kalendaru) pojavljuje se na istom mjestu u Zodijaku nakon osam godina (8) – zapravo nakon 8 godina i 2.4 dana – koliko je potrebno za pet (5) kompletnih prolaza ispred i iza Sunca (konjunkcije, Jutarnja/Večernja zvijezda).

*Kad Venera prolazi između Sunca i Zemlje (unutrašnja konjunkcija) nevidljiva je osam (8) dana, a zatim se pojavljuje kao Jutarnja zvijezda. Kad se "sakrije" iza Sunca (vanjska konjunkcija) nevidljiva je oko 60 dana, a zatim se pojavljuje kao Večernja zvijezda.

*Otkriće rijetke astronomske pojave koja se naziva "tranzit Venere" (prolazak Venere točno između Sunca i Zemlje) pripisuje se Galileju (1610.), ali i u ovom slučaju istina je drukčija: "tranzit Venere" – vidljiv kao crna točka ispred Sunca – prvi je opisao arapski (perzijski) astronom Avicena, 1032. godine.

Grifin napada bika

"Grifin napada bika" (XIII st. pr. Kr.); Sunce kao zvijezda s više od osam krakova postat će ikonografski standard tek od vremena Aleksandra Makedonskog.

Naram-Sin stela, 2260.

                                                                     Naram-Sin stela, 2260. pr.Kr.                                                                                             Ur-Namu stela, 2090. pr.Kr.

Vrhovi dviju stela (kamenih ploča) s reljefom Sunca (osmokrake zvijezde) i Mjeseca (polumjesec, "rogovi"). Sunce su uvijek prikazivali kao zvijezdu s četiri ravna i četiri valovita kraka, u krugu ili bez njega.

 30 Kudurru stele

Kudurru ("gruntovnica", "vlasnički list"), Louvre

Meli-Šipak kudurru, 1186–1172. pr. Kr.

Meli-Šipak kudurru, 1186–1172. pr. Kr.

Kralj Babilona, Meli-Šipak, dao je zemljište svom podaniku (Marduk-apla-idinu). "Vlasnički list" ima s jedne strane kudurrua uklesan tekst, a s druge simbole božanstava koja ugovor blagoslivljaju ("pečate"), ali istovremeno podsjećaju "stranke" na prokletstvo koje će ih stići u slučaju nepoštivanja ugovora.

Na vrhu "vlasničkog lista" su božanski simboli Mjeseca, Venere i Sunca.

Zanimljivo je da se simbol Marduka ("solarno tele", "bik sunčanog boga Šamaša"), bog-zaštitnik Babilona, nalazi tek u trećem redu odozdola (prvi s lijeva); on će tek kasnije, kad će Babilon postati glavni grad Mezopotamije, biti uzdignut na nivo vrhovnog boga ("Veliki Gospodar" ili Bel).

Hamurabi (1792 - 1750. pr. Kr.), kao amorićanski vjerski poglavar starog Babilona, postavljanjem boga Marduka kao glavnog boga babilonskog panteona pokušao je ukinuti mnogoboštvo. No taj pokušaj s monoteizmom nije prošao, kao ni 400 godina poslije u prostorno udaljenom Egiptu tijekom vladavine faraona Amenhotepa IV. (1352-1336. pr. Kr.) s religijom boga Sunca Atona.

Tri nebeska pečata na vrhu Meli-Šipak

Tri nebeska pečata na vrhu Meli-Šipak "vlasničkog lista".

Venera, Mjesec i Sunce ispod zmije (nebeskog zmaja)

Venera, Mjesec i Sunce ispod zmije (nebeskog zmaja).

Veneram Mjesec i Sunce su tri prominentna simbola na većini kamenih reljefa. Uvijek su prikazivani zajedno.

34 Babilon-zvijezde-mjesecMotivi su načelno vezani uz religioznu tematiku i političku promidžbu.

 35 883bc-Ashurnasirpal-II -Nimrod

 Kralj Ashurnalšipar II., Nimrodov hram, 883 pr.Kr., British Museum

Kraljev prst usmjeren k zvijezdi božice Ištar (Venera); posebno je zanimljiv detalj na kraljevoj kruni (četvrti simbol po redu od zvijezde Venere) - fleur de lis!

Ulična oglasna tabla obrtničke radionice u Pompejima

Fleur de lis na uličnoj oglasnoj tabli obrtničke radionice u Pompejima (uništen u erupciji vulkana Vezuva 79. godine).

Posmrtni Hram egipatske kraljice Hatšepsut

Posmrtni Hram egipatske kraljice Hatšepsut (1508 - 1458. godine pr. Kr.)

Kraljica (faraon) Hatšepsut odijevala se kao muškarac i nosila je faronsku bradu. U Karnaku je bogu Amonu-Ra u čast dala postaviti dva obeliska od crvenog granita.

No, ne možemo biti sigurni da je Hatšepsut promovirala i rodnu teoriju na egipatskim ulicama i trgovima, uz borbeni usklik:

"Ja sam žena koja se osjeća kao muškarac!"

(nastavlja se)


Ljubomir Škrinjar

Sri, 16-10-2019, 03:57:42

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.