Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

 
 

 

01 M.Tudjman Programiranje istineJučer je u Novinarskom domu u Zagrebu predstavljena knjiga prof. Miroslava Tuđmana "Programiranje istine". Osim Anite Šikić, koja je u ime nakladnika održala uvodno slovo, o knjizi su još na vrlo zanimljiv način govorili recenzent prof. dr. sc. Ivan Rogić, prof. dr. sc. Ante Nazor, prof. dr. sc. Ozren Žunec, prof. dr. sc. Slaven Letica te autor knjige prof. dr. sc. Miroslav Tuđman.(ljš,mm,hina)

Add a comment        
 

 

NM Roscic - Isus u zidovstvuNova poučna knjiga fra. N.M. Roščića "Isus Krist u židovstvu" je poduži ogled o židovskome stavu prema Isusu Kristu i kršćanstvu od Isusova javnoga djelovanja do danas. Tijekom dva tisućljeća taj se stav baši nije promijenio. U sadašnjemu vremenu i procesima postmoderne to se itekako susreće u raznim trendovima koji smjeraju rastakanju kršćanstva, od Pashalne urote i Evanđelja po Sinu do Da Vincijeva koda i tzv. feminističke teologije. (Lj.Škrinjar) 

Add a comment        
 

 

14 obljetnica smrti Franje TudjmanaUdruga za hrvatski identitet i prosperitet (HIP) u srijedu, 12. prosinca, organizirala je svečanu akademiju u povodu 13. obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja moderne hrvatske države dr. Franje Tuđmana. Na akademiji su govorili monsinjor Ivan Miklenić, dr. sc. Ante Nazor, dr.sc. Đuro Njavro, Zlatko Vitez i admiral Davor Domazet Lošo. U nastavku donosimo slike s Akademije. (Lj. Škrinjar)

Add a comment        
 

 

islamNedavno je izašla knjiga «Isus Krist u Islamu» fra Nikole Mate Roščića. Na osobi i djelu Isusa Krista nastali su svi prijepori između kršćana i muslimana koji su imali, a imaju i danas, presudno značenje. Je li moguć "ekumenski dijalog" između kršćanstva i islama za koji bi se moglo reći da je bio najjači razaratelj Isusa Krista, i to u velikom vremenskom slijedu od 622. godine do danas? (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

2 Sv-Franjo povratak u Anconu Berlinghieri oko 1235gU povodu proslave jubilarne 800. obljetnice dolaska svetoga Franje Asiškoga na hrvatsku obalu Jadrana izašla je ovih dana knjiga fra Nikole Mate Roščića Sveti Frane brodolomac. Knjiga sadrži dosad najtemeljitiji i najopsežniji pokušaj rješavanja i odgonetavanja zagonetke o luci u koju je dospio Franin brod nakon brodolama negdje između talijanske i hrvatske obale ujesen 1212. godine. Kroz povijest su se spominjali Zadar, Šibenik, Trogir, Split i Dubrovnik. Roščić cjelovito i opširno navodi autore koji su se u daljnoj i bližoj prošlosti bavili ovim pitanjem. Autor također temeljito rasvjetljava pojam Sclavonia. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

24 Brusane-sv.-Rok-procesija-2012U ličkom mjestu Brušane nalazimo tri geološko-paleontološka spomenika prirode unutar zaštićenog područja parka prirode Velebit, ali i spomenik Velebitskom ustanku, prvom organiziranom ustanku hrvatskog naroda protiv vojno policijskog terora Kraljevine Jugoslavije, tj. velikosrpskoga monarhofašizma i okupacije. Gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović je na ovogodišnjoj svetkovini sv. Roka u Brušanima predvodio misno slavlje i na brušanskom groblju molitvu za pokojne i poginule u 2. svjetskom ratu, blagoslov Domovinskog križa, spomen obilježja sa imenima poginulih iz Brušana i Rizvanuše. (Lj.Škrinjar, D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

Zdravko Tomac"Ova knjiga je veliki doprinos borbi za istinu i zato hvala Josipu Pavičiću i suradnicima! Na nama je da tu knjigu populariziramo i čitamo jer ona na primjeru Boričevca govori o tragediji hrvatskog naroda i opasnostima da nam se krvava prošlost ponovi, ako dozvolimo da nam izbrišu ili krivotvore prošlost jer narod bez prošlosti je narod bez budućnosti.", naglasio je u izlaganju o knjizi "Dossier Boričevac" prof. Zdravko Tomac. Uz ovo izlaganje, s današnjeg predstavljanja knjige donosimo i ekskluzivno slike Ljubomira Škrinjara.(hkv)

Add a comment        
 

 

1-Hrvoje-Sosic-sprovodProf. dr. sci. Hrvoje Šošić, zastupnik u bivšem Županijskom domu Hrvatskoga državnog sabora pokopan je danas na zagrebačkom groblju Mirogoj. Istaknutog hrvatskog intelektualca i domoljuba, kojeg su zbog njegove cjeloživotne borbe za Hrvatsku komunisti "nagradili" s više od 5 godina robije, na posljednji počinak ispratili su njegova obitelj. rodbina, prijatelji i suborci.(Lj.Škrinjar,hkv).

Add a comment        
 

 

7a Obljetnica-Franjo-Tudjman-2012Izlaganjima potpredsjednika Matice hrvatske akademika Ante Stamaća, predsjednika Komisije Iustitia et pax HBK sisačkoga biskupa mons. Vlade Košića i akademika Ivana Aralice u Zagrebu je obilježena 90. obljetnica rođenja prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Svečanoj akademiji nazočili su između ostalih i predsjednički kandidati HDZ-a Milan Kujundžić i Darko Milinović te general Slobodan Praljak.(Lj.Š,Hina)

Add a comment        
 

 

Dolac  KaptolRasprave o izboru mjesta za izgradnju nove gradske tržnice završile su početkom 1908. kada gradonačelnik Zagreba Milan Amruš raspisuje javni natječaj za arhitektonsko-urbanističku regulaciju prostora Kaptola i Dolca. Prvu nagradu dobio je arhitekt Viktor Kovačić s idejom o novoj tržnici u središtu Dolca. Radovi na izgradnji tržnice Dolaci počeli su sredinom srpnja 1927. i završeni su 1930. godine bez pravomoćne građevne dozvole. U veljači 1928. srušena je posljednja kuća na Dolcu, a od starog Dolca je ostala jedino crkva Sv. Marije. Povjesničar Gjuro Szabo taj je potez nazvao vandalizmom nad kulturom i prošlošću. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0 Trznica Jelacicev trg 1908Mediji danas vrte mantru o korupciji, o zajednici mafijaša i gangstera. A priča o prostornom uređenju Dolca je i priča o političkom kaosu i korumpiranim gradskim političarima u Zagrebu. Zbog Dolca i tržnice Dolac je gradonačelnik Vjekoslav Heinzel dao ostavku 1928. godine. Ali što će vam znanje koje nitko ne treba. U dvije reportaže donosimo sažet prikaz o zagrebačkim tržnicama na Kaptolskom trgu, Trgu bana Jelačića i izgradnji tržnice Dolac.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Maksimir - snijegI dok iz Dalmacije ovih dana dolaze spektakularne slike mora, bure i snijega, veće padaline su uglavnom zaobilazile do sada Zagreb. Ipak, to se ovaj vikend promijenilo i Zagreb polako ali uporno u subotnjim i nedjeljnim satima zatrpavaju snježne pahuljice. Naš majstor reportaža Ljubomir Škrinjar uputio se zato u Maksimir, i uhvatio nekoliko kadrova usamljenosti i zime u najvećem zagrebačkom parku.(mm)

Add a comment        
 

 
20-Stolac-Radimlje-Bleiburg-Krizni-put1945Svatko razuman je u tri prethodne reportaže o Humcu (muzej, galerija i knjižnica) mogao steći dojam o važnosti hercegovačkih franjevaca za opstojnost hrvatske kulture i Hrvata u Hercegovini. Na žalost, i dandanas ima onih koji teško prihvaćaju činjenice. 'Poštena inteligencija' već 60 godina sustavno sotonizira ne samo fratre već i hercegovačke Hrvate, te "primitivce iz vukojebine" kako ih je nedavno opisao kolumnist u zagrebačkim novinama. A stradanja hercegovačkih franjevaca i Hrvata još uvijek su tabu tema – Široki Brijeg, Vrgorac i Radimlje! (Lj.Škrinjar)
Add a comment        
 

 

0-zenske-gaciceZnate li koje je boje gaćica danas obukla efemerna pjevačica Slađana? Da, naravno. A, da je današnju žarulju izumio Hrvat, i da je prva ulična žarulja zasjala u Zagrebu ispred Hrvatskog glazbenog zavoda u Gundulićevoj, i da je prvi neboder...? Ej, ne znam i ne zanima baš. Nisu to životna pitanja – reći će danas mnogi Zagrebčani i užurbano nastaviti Ilicom. I dok bi se važnim izumima inteligentan narod ponosio, mi u svijetu informacija odabiremo postati primitivci.(Lj.Š.)

Add a comment        
 

 

18 Gvozdansko panoramaŠto je Gvozdansko? Gdje je Gvozdansko? Budite iskreni i priznajte si da ne znate. Jer u našem obrazovnom sustavu Gvozdansko je zadnjih 60 godina osuđeno na memoricid. A nalazi se samo 100 minuta lagane vožnje od Zagreba, na cesti Zagreb-Petrinja-Glina-Dvor na Uni. Gvozdansko je zrinski grad-utvrda u istoimenom selu između Gline i Dvora. Iz turskih povijesnih izvora doznajemo o neviđenoj hrabrosti i junaštvu hrvatskih branitelja u Gvozdanskom 13. siječnja 1578. godine. U Drugom svjetskom ratu Gvozdansko je bilo mjestom masovnog zločina počinjenog nad Hrvatima 1941. godine. Isto se ponovilo i u Domovinskom ratu 1991. godine. U reportaži donosimo i misli biskupa Mile Bogovića izrečene na predstavljanju knjige Damira Borovčaka «Gvozdansko - Hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora» u Gvozdanskom. (Lj.Škrinjar i D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

Gvozdansko - biskup BogovićU nedjelju 15. siječnja 2012. misno slavlje u Gvozdanskom je predvodio biskup gospićko-senjski mons. dr. Mile Bogović. U uvodnom dijelu misnog slavlja je rekao: "Na današnji dan pred 20 godina države EU priznale su samostalnu Hrvatsku Državu. Dva dana prije učinili su to Vatikan i Njemačka. Ovu svetu misu prikazati ćemo za naše hrabre branitelje Gvozdanskog 1578., ali će ona biti i izraz naše zajedničke zahvalnosti Gospodinu Bogu za dar slobodne Hrvatske. Vjerujemo da su za nju zaslužni ne samo oni koji su se za nju borili devedesetih godina prošloga stoljeća, nego i oni koji su je junački branili i u prijašnjim vremenima, a najsjajniji uzor takvog junaštva svakako su branitelji Gvozdanskog."

Eksluzivno donosimo integralni tekst propovijedi biskupa Mile Bogovića, koju do sada nisu objavili drugi mediji.(hkv)

Add a comment        
 

 

Gvozdansko - MisaKako smo najavljivali, danas je održan treći po redu hodočasnički spomen-pohod u Gvozdansko. Svetu misu predvodio je član Upravnog odbora HKV-a mons. dr. Mile Bogović. Dok pripremamo širi prilog o događaju, ovom prilikom objavljujemo kratku reportažu u slikama koja dočarava posebnu atmosferu s mjesta gdje su Hrvati istrijebljeni i konačno sudski protjerani 1946. godine, a što nije ispravljeno do današnjega dana.(Lj.Š,mm)

Add a comment        
Čet, 14-11-2019, 11:49:31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.