biskup Martin BorkovićPovodom 320. obljetnice smrti biskupa Martina Borkovića, zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić predvodit će misno slavlje u srijedu 31. listopada u 18 sati u zagrebačkoj katedrali. Vezano uz spomenutu obljetnicu donosimo izvadak iz knjige Damira Borovčaka «Voliš li Hrvatsku?» (str. 147 - 152) – u obliku male reportaže, u kojoj se može saznati više o životu i djelu tog značajnog hrvatskog svećenika i domoljuba. "Biskup Martin Borković, kao predhodnik Stepinca sigurno se ubraja među najistaknutije zagrebačke biskupe i povijesne osobe. Zaslužio je počasti i dostojno naše sjećanje. Na žalost, danas u Zagrebu nema ni ulice s njegovim imenom, ni njegova spomenika, ni spomen-ploče o njegovoj zasluzi za proglašenje sv. Josipa zaštitnikom Hrvatske u Hrvatskom saboru. Posve je zapostavljeno i zaboravljeno njegovo časno ime, kao i njegova značajna uloga u povijesti, kojom je zadužio svoj hrvatski narod i zaslužio trajno poštovanje svih hrvatskih naraštaja".
Add a comment        
 

 
LužnicaDo dvorca Lužnica vrlo se jednostavno stiže iz središta Zaprešića, cestom prema graničnom prijelazu Harmica, u smjeru mjesta Brdovec. Poslije samo nekoliko kilometara putnici ugledaju jednokatni dvorac, vrlo skladnog i simetričnog pročelja. U središnjici dvorca, svečana dvorana s balkonima. Dvorac sa slikovitim kulama na uglovima, baroknih detalja i renesansnih motiva stoji na blagoj uzvisini, okružen njegovanim parkom. Namijena kula nije obrambena, ni nadzor ulaza, već samo naslijeđe graditeljske tradicije. Pogledi kao iz priče, kako prema dvorcu, tako i iz stambenih kula, s čijih se prozora pružaju idilični vidici.(D.Borovčak)
Add a comment        
 

 
Je li sokol il' je vihorU prepunoj velikoj dvorani Muzeja Mimara Zagrebu, 23. je listopada održan koncert potpore i podrške Zvonku Bušiću, domoljubnom Hrvatu osuđenom na 30 godina američkog zatvora. «U američkom je zatvoru već 32. godinu. Kaznu je počeo služiti u svojoj 30. godini, a sada je u svojoj 62. godini života. Trebao je biti pušten po isteku kazne, no on danas u Americi još uvijek nepravedno robija, puno dulje od dosuđene presude. Kako je moguća tako okrutna nepravda u zemlji koja sama sebe ističe kao uzor ljudskih prava, slobode i demokracije?» Pismo podrške pročitala je jedna od organizatorica Kluba prijatelja – Maja Runje, nastupila je i glazbenica Meri Cetinić, a program je vodila dramska umjetnica Anja Šovagović-Despot.
Add a comment        
 

 
Hrvatski glazbeni zavodU Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu vrlo uspješno je izveden program "Postaja Križnog puta Zagreb" u organizaciji zagrebačkih gospođa iz društva Krug prijatelja, koje skrbi da se tragične uspomene hrvatskog naroda ne zaborave. Dvorana Glazbenog zavoda je bila puna i u dvosatnom programu nazočni su pozorno pratili program koji su izveli HKUD "Prigorec" iz Markuševca i vokalna grupa "Žuna" Bedekovčina. Program je podsjetio na teška stradanja hrvatskog naroda poslije tzv. "oslobođenja" tijekom 1945. Cijeli događaj izvrsno je vodio poznati dramski umjetnik Joško Ševo, interpretirajući prigodne tekstove. Impresivna su bila autentična svjedočanstva stradalnika i uznika tog vremena. O represivnom i krvavom komunističkom režimu govorili su gđa Kaja Pereković i gosp. Stjepan Brajdić kao tadašnji osuđenici na smrt. Također vrlo je interesantno bilo i svjedočenje profesorice Cike Mikolčić, koja se volonterski bavi istraživačkim radom arhivske građe tog vremena. Nažalost, već uobičajeno, mediji su u potpunosti ignorirali ovaj događaj.
Add a comment        
 

 
LopudJesmo li uopće svjesni u kakvoj zemlji božanske ljepote, predivne prirode i klime živimo? Jesmo li svjesni tradicije i baštine koju nasljeđujemo svojim rođenjem u Hrvatskoj? Jesmo li uopće svjesni kako imamo obvezu čuvati za buduće naraštaje sve što nam je Bog dao na uživanje? To su pitanja koja naviru kada brodom iz dubrovačke luke Gruž plovimo prema Elafitskim otocima. Elafitsko otočje čini sedam otoka: Daksa, Koločep, Sv. Andrija, Lopud, Rudo, Šipan i Jakljan. U prošlosti su svi bili nastanjeni, a danas samo četiri, od kojih su Koločep, Lopud i Šipan iznimne turističke atrakcije. Oni su i u prošlosti imali posebnu važnost za Dubrovačku Republiku, jer su ondje bili izgrađeni ljetnikovci, samostani i dvorovi najbogatije dubrovačke vlastele.(D.Borovčak)
Add a comment        
 

 
Sv. misa zadušnica...Godine 1990. g. Ljubica Štefan bila je prvi puta u Izraelu. U Memorijalnom centru vidjela je prostor koji je namijenjen pravednicima među narodima. Zapitala se, kako da tu uopće nema prostora koji pripada njezinom hrvatskom narodu. Prisjetila se pomaganja Židovima u Karlovcu i humanosti svog pokojnog strica Luje. Zato odmah po dolasku u Zagreb 1992.g., piše židovskim organizacijama o tome kako su njezin stric i ona pomagali Židovima u Drugom svjetskom ratu... Branila je i dokazivala istinu o kardinalu Stepincu, ukazujući kako je zagrebački nadbiskup u vrijeme Drugog svjetskog rata izravno pomagao i doprinio spašavanju većeg broja Židova od nacista...
Add a comment        
 

 

BučjeLipik je znamenito mjesto, još iz rimskog razdoblja, poznato po ljekovitim izvorima. Kao lječilište postoji dvjestotinjak godina, s neponovljivim okupljalištem Kursalonom i natkrivenim šetalištem Wandelbahnom, s bazenima, hotelima, vilama, fontanama i nadaleko poznatim parkom u bečkogom stilu. Više od stotinu godina Lipik je bio pojam ljepote, opuštanja, odmora i liječenja. Zahvaljujući pogodnom prometnom položaju, prelijepoj prirodi, atraktivnoj arhitekturi starih objekata, ljekovitoj vodi, ponudi medicinskih usluga, rekreacije, sporta i zabave u prirodnom okružju te mogućnosti šetnje, lova i ribolova, cijeli je kraj kao stvoren za razvoj turizma i opuštanje. To je bio Lipik, prije nego što je žestoko napadnut u jesen 1991. godine.

Add a comment        
 

 
Tvrđava na PrevlaciNa štetu Hrvatske godinama ostaju otvorena pitanja sa susjedima. Na Sv. Geri nalazi se slovenska vojska, u Međimurju granica nije definirana, Savudrijsku valu Slovenija svojata u cijelosti i proglašava svoje gospodarsko pravo na hrvatsko more sve do 45° geografske širine, na lijevoj obali Dunava 11,5 tisuća hektara hrvatske zemlje nalazi se pod srpskom okupacijom, a sporna je i morska granica kod Prevlake. Iznimka je kopneni dio Prevlake koji je 15. prosinca 2002. ipak vraćen ponovno pod hrvatsku upravu.
Add a comment        
Uto, 26-01-2021, 20:42:26

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.