Razgovor s Ladislavom Ilčićem

Ladislav Ilčić, političar i dugogodišnji aktivist poznat po promicanju vrijednosti kulture života, od prvoga će srpnja zamijeniti Ružu Tomašić u Europskome parlamentu. Tim Ladislav Ilcicpovodom, ali i povodom nedavne konferencije „Budućnost Europe“ u kojoj je sudjelovao kao jedan od govornika, s Ilčićem smo razgovarali o nizu aktualnih pitanja vezanih uz EU, ali i druge teme.

Nedavno ste govorili na konferenciji „Budućnost Europe“ u organizaciji Europskih konzervativaca i reformista. Možete li nam reći nešto više o samoj konferenciji i njezinim ciljevima?

Ključni cilj je pokazati da budućnost i napredak Europske unije ne leži u stvaranju federalne „superdržave“ već u načelu supsidijarnosti prema kojem se što više odluka prepušta nižim razinama, onima koje su bliže ljudima. Dakle, treba smanjiti briselsku administraciju i ojačati ulogu nacionalnih parlamenata. Naime, danas ljudi misle da malo toga mogu promijeniti u svojoj općini ili gradu, još manje na nacionalnoj razini, a gotovo ništa na europskoj razini. A bez vjere ljudi u demokraciju, u mogućnost da oni kao glasači mogu nešto promijeniti, nema napretka. Suradnja među državama članicama je jako potrebna, ali ne smije biti nametana „odozgo“.

Konferencija je organizirana na vrlo visokoj razini, prevođena je direktno na pet jezika, sudjelovalo je šestero članova Europskog parlamenta i stručnjaci iz različitih područja.

Koje su bile Vaše bitne poruke upućene tijekom konferencije?

Dao sam dva primjera. Jedan je vezan za koronakrizu koja je, zatvaranjem granica i slabom nabavkom cjepiva, EUpokazala da EU nije jedna velika država već 27 nacionalnih država.

Drugo, ukazao sam na jednu temu u kojem je Europska unija vrlo neuspješna, a ključna je za budućnost Europe, a to su djeca, natalitet, otvorenost životu. Europa izumire, a ljudski resursi su ključni za gospodarski razvoj. Dječji doplatci i druge financijske mjere mogu pomoći no za veći natalitet ključan je sustav vrijednosti odnosno osobna otvorenost obitelji i životu.

Europska unija si uzima previše ingerencija u reguliranju tog sustava vrijednosti preko tzv. vladavine prava. Istanbulska konvencija, Lunaček report, Zuber report, Estrella report – sve su to nepotrebni dokumenti koji su protivni univerzalnim ljudskim vrijednostima i štetni za otvorenost životu.

Dakle, napredak Europe leži na zaštiti univerzalnih vrijednosti i poštivanju načela supsidijarnosti, a ne na nametanju nepotrebnih i štetnih propisa.

Od prvoga srpnja u Europskom parlamentu zamijenit ćete Ružu Tomašić. Koji će biti glavni fokus Vašega rada u Europskome parlamentu? Pretpostavljam da ćete u prvome razdoblju biti vezani radom u odborima koje ćete naslijediti od Ruže Tomašić?

Da, do kraja ove godine bit ću sigurno u odborima za poljoprivredu i ribarstvo. Od 1. 1. 2022. ponovno će se EU parlamentraspoređivati članstva po odborima i o tome će ovisiti moj rad tamo.

Vi ste ipak poznatiji po promicanju određenih vrijednosnih politika i po raspravama o društvenim temama. Hoće li demografija, koliko je to moguće na EU razini, biti u središtu Vašega daljnjeg djelovanja? Mogu li se uopće donositi ikakvi strateški planovi bez jasne vizije glede ove problematike?

Sama obiteljska politika nije u ingerenciji Europske unije, već u ingerenciji nacionalnih parlamenata, i dobro je da je tako. No praktički sve politike utječu na obitelj i na demografiju. Sve politike su u biti povezane i sve imaju neko vrijednosno ishodište. Jednako kao što osobne vrijednosti nisu neka imaginacija već se te vrijednosti konkretiziraju kroz naša djela, tako se vrijednosti ili pak njihov nedostatak, konkretiziraju i u politikama. Dakle, za vrijednost obitelji se zalažemo i kad stvaramo pošteno okružje za rad, kad se borimo za zdravu hranu ili za kvalitetan odgoj i obrazovanje.

Zato je jedina jasna, održiva vizija razvoja Europske unije ona koja se temelji na prokušanim općeljudskim vrijednostima.

Genderizam guši slobode

Što je po Vama u korijenu današnjega antiživotnog stava koji vlada na Zapadu, a manifestira se i u nametanju tzv. genderističkih koncepata? Koliko je takvo stanje posljedica odricanja od kršćanskih vrijednosti?

Da, Europska unija se odmaknula od kršćanskih korijena na kojima su je zasnovali Adenauer, Schuman i de GenderGasperi. No kad govorim o kršćanstvu, ne govorim samo o vjeri već i o povijesno potvrđenom načinu života. Dakle, ne morate biti vjernik da biste vidjeli da je ono što kršćanska vjera promiče – ljubav, poštenje, radinost, otvorenost životu – dobro za društvo.

Genderistički koncept negira prirodnu cjelovitost ljudske osobe i kao takav ne donosi dobro ni osobi niti društvu. Ideja rodne ideologije da tjelesni, emocionalni, društveni i duhovni aspekt naše osobe nisu povezani već da jedna osoba može reći da je po tijelu muškarac, a da emocionalno, intelektualno i društveno može birati da je nešto drugo je jednostavno – laž.

Još je veći problem da genderizam guši slobode. Svatko tko nije na tragu genderizma biva proglašen „širiteljem mržnje“ i uskraćuju mu se temeljne slobode.

Vaša stranka i Vi ste članovi grupacije u Europskome parlamentu pod nazivom Europski kršćanski politički pokret. Što nam možete reći o ovoj grupaciji?

Europski kršćanski politički pokret ili ECPM je jedna od deset europskih stranaka i to je jedina stranka koja autentično i eksplicitno zastupa kršćanske vrijednosti u politici. Osim nacionalnih stranaka okupljamo i udruge i think-tankove. Odmicanjem Europske pučke stranke, u kojoj je i HDZ, od kršćanskih načela i vrijednosti, povećava se potreba za organizacijom poput ECPM-a koji kontinuirano raste.

I jedna ekskluziva za HKV – nedavno sam, pred kraj dobrog četverogodišnjeg mandata u Predsjedništvu ECPM, predložen za jednog od kandidata za predsjednika ECPM-a. Izbori u ECPM-u su u lipnju.

Zanimljivo, u Europi gradite odličnu karijeru. Bit ćete zastupnik u Europskom parlamentu, a možda i predsjednik jedne od deset europskih stranaka. Percipirani ste kao kršćanski političar koji mirno i argumentirano promovira svoje stavove. I dok takav profil u Hrvatskoj ne bilježi neku popularnost, a nekima predstavlja čak i sablazan, izgleda da je u Europi takav pristup normalan pa čak i dobro prihvaćen?

Da, izgleda da je tako.

Previše panike

Već u nekoliko navrata, od ekonomske krize preko migrantske krize i sada korona-krize, EU je, mišljenje je mnogih analitičara, pokazala da ima vrlo spor i nedovoljno djelotvoran krizni menadžment. Kako gledate na taj problem?

Očito EU nema onu koheziju koju tvrdi da ima. Primjerice, ako je Njemačkoj bilo prihvatljivo uvesti puno migranata, mogla je organizirati vlakove ili neki drugi prijevoz i dovesti te ljude direktno u Njemačku, a ne da šalje poruke koje su u velike probleme dovele Grčku, Italiju i druge europske države. Osim toga, kao što sam rekao, svaki napredak, a tako i svaka prosperitetna suradnja, mora se temeljiti na istini, na nekoj logici. Imam dojam da se europske Koronainstitucije često izgube tražeći kompromis između parcijalnih interesa umjesto da u prvi plan stave istinu i zajednički interes europske suradnje koji je jako velik.

Kako gledate na sve mjere koje se donose posljednjih godina? Jesu li baš sve opravdane? Je li opravdano da se ljudima ograničava elementarno pravo na rad, posebno ako sublimiramo dosadašnje iskustvo s ovom bolešću?

Iako cijenim borbu za svaki ljudski život, ipak moramo vidjeti činjenicu da smrtnost od korone nije ni izbliza onakva kakvu su najavljivali i da ne postoje značajnije razlike između zemalja koje su imale strože ili blaže mjere. Iako mnogo toga o koroni nismo znali, a i sada još dosta toga ne znamo, ipak je sada izvjesno da je bilo previše panike i previše medijskih manipulacija koje su dovele do još većeg nepovjerenja u institucije, a to nije dobro. Ubuduće se ne smijemo tako blokirati u strahu od nečega, pa niti bolesti, jer se tada blokiraju i brojna prava i temeljne slobode, a posljedice svega toga ćemo još dugo osjećati.

Osim korona-krize EU se nosi i s drugim problemima, pa tako posljednjih godina imamo sve izraženiji sukob globalista i suverenista. Kako ćete se postaviti prema ovoj političkoj dihotomiji?

Govorio sam već o supsidijarnosti. Nasuprot tome, ideja globalizma u kojem bi sva moć odlučivanja išla nekamo prema gore, prema nekim svjetskim centrima moći, nije dobra ni za demokraciju niti za svakodnevni život običnog čovjeka. Ne samo da ljudi u svojoj lokalnoj zajednici bolje znaju što im je potrebno od nekih globalnih moćnika, već je Bih Techglobalna ideja vrlo podložna utjecaju globalnih, multinacionalnih kompanija. Zato nam treba suverenizam. Bili smo u Jugoslaviji, u Austro – Ugarskoj… svi su oni gledali prvo svoje interese. Dugo smo čekali i borili se za samostalnu, slobodnu Hrvatsku. Ne smijemo je sad, tek tako, malo po malo izgubiti.

Kako komentirate sve snažniju cenzuru koju u digitalnome svijetu provodi tzv. Big Tech?

Amazon je iz prodaje izbacio knjigu znanstvenika Ryana Andersona kojom razotkriva zablude rodne ideologije. Istovremeno prodaje Mein Kampf od Adolfa Hitlera… Twitter blokira izabranog američkog predsjednika za vrijeme njegovog mandata (bez obzira što tko misli o Donaldu Trumpu)… Da, svi oni, Facebook, Apple, Google, izgledaju kao javni prostor, imaju krasno uređene „parkove i trgove“, ljudi masovno ulaze u taj „javni prostor“. I sve je dobro dok objavljujemo fotografije ili recepte. No kad postanemo društveno relevantni, taj se „javni prostor“ pretvara u najokrutnijeg diktatora koji nikome za ništa ne odgovara. To ne smije tako ostati. Oni su, uz prednosti koje pružaju, i velika opasnost za temeljne slobode. To je tema kojom bi se ozbiljno trebala pozabaviti EU jer im se ona može suprotstaviti dok je svakoj državi članici samostalno to puno teže.

Posljedice će biti teške

Kako komentirate trenutnu političku situaciju u Hrvatskoj?

Nije logično ni pravedno da predstavnici manjina, koji ulaze u Sabor s nekoliko stotina glasova, odlučuju tko će upravljati Hrvatskom. Andrej Plenković ima globalističku agendu koja nam omogućuje relativno dobre odnose unutar EU. No za razliku od Poljske ili Mađarske koje imaju suverenističke politike te bilježe gospodarski i društveni rast, Suverenistinama to ne uspijeva. Ipak, preživjeli smo i komunizam, tako ćemo preživjeti i Andreja Plenkovića. No nije dobro. Gospodarstvo nam je niže od našeg standarda. Natalitet još gori. Posljedice će biti teške.

Kakva je situacija s Hrastom i Hrvatskim suverenistima na unutarnjopolitičkom planu? Pripremate li se za izbore?

Imamo četiri saborska zastupnika i jasan politički program. Naši su kandidati dobili jako velik broj preferencijalnih glasova na parlamentarnim izborima na koje smo izašli u koaliciji s Domovinskim pokretom Miroslava Škore.

Nitko od nas ne može sam promijeniti Hrvatsku na bolje i zato smo se oduvijek zalagali za zajedništvo svih sličnomislećih političkih opcija. Ne mislim ja da je Domovinski pokret savršen, a niti oni to za nas ne misle. No na našem dijelu političkog spektra nam je potrebna suradnja, a ne sukobi. Da je Most htio ići s našom koalicijom na izbore, glasači koji su sad dobili ukupno 24 predstavnika – iz naše koalicije 16 i iz Mosta 8 – u tom bi slučaju, po D'Hontovoj metodi, dobili 32 mandata. Tada HDZ ne bi mogao sastaviti ovakvu vladu s manjinskim zastupnicima i došlo bi do neke promjene. Treba li reći što više?

Hrvatski suverenisti, ali još uvijek i Hrast te Hrvatska konzervativna stranka, sigurno će opet dobiti neke načelnike općina u sredinama u kojim su se naši kandidati već dokazali. Sigurno ćemo dobiti i ukupno više vijećnika nego smo ih imali do sad. Uglavnom, malo po malo, a tako je i dobro, napredujemo. Zalažemo se u politici za ono što vjerujemo da je dobro za Hrvatsku i vjerujemo da će sve više ljudi to prepoznati.

Razgovarao: Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Sri, 14-04-2021, 12:14:57

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.