Doživljaj i afirmacija zavičaja

Administrativno razjedinjena Moslavina u tri županije (Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska i Zagrebačka) i tri biskupije (Sisačka, Bjelovarsko - križevačka i Požeška) sa središtima u Zagrebu, Sisku, Bjelovaru i Požegi iz pera Đure Vidmarovića (Piljenice 1947.) dobila je knjigu „Moslavina oživljena“. Nakladnik knjige (354 str.) je Ogranak Matice hrvatske u Kutini. Točno prije tri desetljeća Ogranak je objavio zajedničku pjesničku zbirku Đure Vidmarovića i Katarine Brkić „Mojom Moslavinom“.

U to vrijeme Đuro Vidmarović prvi je izabrani zastupnik u demokratskoj Hrvatskoj za Moslavinu, regiju povijesnog imena i omeđenu granicama (rijeke Lonja Ilova, Česma i Moslavačka gora). Danas donedavni predsjednik DHK to čini uglavnom na kulturnoj sceni. ponajviše književno - povijesnim istraživanjima, a kojima je najvičniji, književnim kritikama, recenzijama povijesnih djela... Ustrajan je na pojmu djelotvornog zavičaja koji ne samo prostorom daje samobitnost prije svega u zaštiti svog govora i tradicije. Stoga su mu u ostvarenju djela najbliže suradnice književnica Božica Brkan (piše moslavačkom kajkavštinom) i etnologinja Slavica Moslavac (istražila i objavila brojne oblike narodne tradicije).

Po njemu to nikako nije staromodni model. Dapače, emotivnost za kraj življenja nije deklarativna, već dimenzija koju ne može zanemariti ni jedan administrativni ustroj. Vidmarović poručuje - zavičaji povezani u skladnu cjelinu otkrivaju ljepotu cjelokupne hrvatske stvarnosti. U knjizi koja možda naslovom zvuči smjelo (Vitezovićeva „Croatia rediviva“) nije revolucionarni čin ili programatski spis. U prepoznatljivosti prostora s pet gradova: Kutina, Ivanić Grad, Garešnica, Čazma i Popovača gdje živi sto tisuća žitelja ipak je projekt j za kulturom ujedinjenju Moslavinu . Djelo je zapravo okvir onoga što je 1979. godine naznačio Josip Badalić u knjizi „Moslavačke razglednice“. Vidmarović tu knjigu smatra istraživačkom a koja zavičaju daruje i važnu osjećajnost.

Za novije razdoblje autor ocjenjuje značajnom antologiju „Kajkavska lirika Moslavine“ (urednik Dražen Kovačević), Odabrani autori: Mijo Stuparić, Višnja Sever. Nada Pomper Gulija, Dragutin Pasarić. Katarina Brkić i Božica Brkan stilskom vrijednošću u jeziku tradicije daju suvremena poetska i prozna ostvarenja. Osim poezije autori (Pasarić, Brkić, Brkan) uključeni su i u druge oblike književnog stvaralaštva Tu je i priznati kutinski pisac Ante Juretić a s ivanić-gradskog područja Krunoslav Božić i Mira Beljan. Vidmarović upućuje i na Moslavini bliske pjesnike Zlatka Tomičića („Nebo nad Moslavinom“). Podsjeća i na Dražena Zetića, sve poznatije ime hrvatske književnosti, a sudbinom prognanika s prebivalištem u Zbjegovači. Zanimljiv je Vidmarovićev pristup ratnoj tematici za koju odabire humanu stranu Moslavine. Dražen Kovačević piše o zbrinjavanju djece Istre u Prvom svjetskom ratu, a Maja Pasarić o djeci Rame u Drugom svjetskom ratu. To su tek neke naznake bogate knjige.

Sadržaj je 40-godišnja retrospektiva brige da Moslavina administrativnim preustrojavanjem ne postane sama sebi „ostatak ostataka“. Autor knjige odlučan je to ne snmje dogoditi. Moslavina arheološki, etnografski, tradicijom, bogatom prošlošću, sve naglašenijom književnom i umjetničkom scenom ima zavičajnu svakodnevnicu. Poruka je nju treba oživljavati i Moslavini se povijesno utemeljeno ime, pa tako i prostorno - neće i ne može izbrisati.

Dragutin Pasarić