Wolfgang Schivelbusch: Povijest putovanja željeznicom: o industrijalizaciji prostora i vremena u 19. stoljeću, Naklada Ljevak, Zagreb, 2010., 265. str.

Wolfgang Schivelbusch njemački je kulturolog i povjesničar. Rođen je 26. studenog 1941. Wolfganggodine u Berlinu. Studirao je književnost, sociologiju i psihologiju. Od 1973. godine živi u New Yorku u Sjedinjenim Američkim Državama. Vrlo je poznat po korištenju metode povijesti mentaliteta. Radi na povijesti percepcije i kulturalnoj povijesti. Godine 2003. nagrađen je nagradom Heinrich Mann Akademije umjetnosti u Berlinu.

Originalno izdanje Schivelbuschove knjige Povijest putovanja željeznicom objavljeno je 1977. godine, a hrvatski prijevod 2010. godine u izdanju Naklade Ljevak. Knjiga je nagrađena njemačkom nagradom za stručnu knjigu. Knjiga je kvalitetan spoj autorovih vještina pisanja i znanja o kulturologiji, povijesti, ali i psihologiji. Iz spoja tih triju disciplina napisana je odlična knjiga koja nam govori o važnosti razvoja željeznice i utjecaja tog razvoja na povijest, ljude i okolinu. Željeznica je nesporno jedna od glavnih, ako ne i glavna inovacija u 19. stoljeću. Ona je pokrenula industrijsku revoluciju, ali i zauvijek promijenila ljudski pogled na prostor i vrijeme. Željeznicom su se duga putovanja vremenski znatno skratila. Knjiga je pisana zanimljivim, pristupačnim i lako čitljivim stilom što omogućuje brzo čitanje čak i onim čitateljima koji prethodno nisu znali mnogo o ovoj temi, odnosno povijesti željeznice u 19. stoljeću.

12 poglavlja

Knjiga se sastoji od dvanaest poglavlja od kojih neka sadrže i podnaslove, a na samu kraju knjige nalaze se autorove napomene. Na početku svakoga poglavlja nalaze se citati iz 19. stoljeća koje je birao sam autor. Radnja knjige odvija se kronološki uz neke manje odskoke od navedenog na pojedinim mjestima na kojima je autor to smatrao bitnim. Knjiga sadrži 265 stranica, a između 128. i 129. stranice nalazi se dvadesetak fotografija koje slikovno pokazuju neke Povijest putovanja 2od tema o kojima autor piše u samoj knjizi što daje odličan uvid u to kako su pojedine stvari izgledale u kontekstu vremena.

Naslov knjige Povijest putovanja željeznicom: o industrijalizaciji prostora i vremena u 19. stoljeću, kao što se to odmah može naslutiti, odabran je zato što knjiga opisuje razvoj željeznice, povijest putovanja željeznicom i utjecaj željeznice na industrijalizaciju i promjenu pogleda na prostor i vrijeme u tom okviru. Knjiga obuhvaća razdoblja od izuma tehničkog parnog stroja tijekom 18. stoljeća sve do sredine druge polovice 19. stoljeća s pojedinim autorovim odskocima u neke druge godine ili eventualno 17. ili 20. stoljeće radi nekih napomena ili usporedbi.

Mehanizacija pogonskih snaga naslov je prvoga poglavlja knjige. U njoj Schivelbusch opisuje razvoj parnog stroja u 18. stoljeću i pojavljivanje teretnih vagona na konjski pogon (kasnije i parne lokomotive) što je u početku služilo u svrhu prijevoza ugljena. Autor u ovom poglavlju provodi neku vrstu rasprave o vagonima na konjski pogon i vagonima na vuču lokomotiva te navodi neke važne prednosti lokomotiva u odnosu na životinjski pogon kao npr. ravnomjerno kretanje lokomotiva i brzinu putovanja lokomotive.

Drugo poglavlje knjige pod naslovom Mehanički ansambl govori o tome kako su tračnice i vlak jedno. Autor spominje poznate Blenkinsopove nazubljene tračnice koje su se razvile kao nevjerovanje u glatke kotače lokomotive na glatkoj pruzi. Vjerovalo se kako treba uvesti zupčanik po sredini tračnica koji bi bio spojen na nazubljeni kotač na lokomotivi kako bi to olakšalo pokretanje lokomotive. Nije se vjerovalo da bi se lokomotiva s glatkim kotačima mogla pokrenuti na glatkim tračnicama. U poglavlju se također provodi usporedba tračnog i individualnog prometa.

Naslov trećega poglavlja je Željeznički prostor i željezničko vrijeme, a u njemu autor navodi podatak kako je željezničkim putovanjem vrijeme puta skraćeno na jednu trećinu vremena koje je bilo potrebno za istu udaljenost prijašnjim načinom putovanja. Prosječna brzina ranih željeznica bila je 20 do 30 milja na sat. Željeznice su u to vrijeme znatno utjecale na prostor i vrijeme, a sami prostori u neposrednoj blizini željeznice počeli su se intenzivnije naseljavati. Željeznica je utjecala na promjene u računanju vremena. Godine 1880. u Engleskoj uvedeno je opće vrijeme za čitavu državu, u Njemačkoj je 1893. godine uvedeno zonsko vrijeme, a 1883. godine svijet je bio podijeljen u vremenske zone. U podnaslovu Ekskurs: prostor staklene arhitekture autor raspravlja o staklu i željezu u arhitekturi, radi poveznicu toga sa željeznicama i spominje umjetnu električnu rasvjetu.

Panoramatsko putovanje naslov je četvrtoga poglavlja knjige u kojem se spominju željeznica kao projektil i promjene u odnosu putnika spram krajolika. Napominje se kako su postojale željezničke knjižare namijenjene putnicima kako bi imali što čitati prilikom putovanja. Ono što je u ovom poglavlju također bitno jest opis vagona prvog i drugog razreda, s jedne strane, i vagona trećeg i četvrtog razreda s druge strane. Vidljiva je razlika u uređenju tih dviju skupina vagona, ali i ozračja koja vladaju u njima i ljudi koji putuju njima.

U petom poglavlju naslova Kupe opisuje se izgled kupea u njegovim počecima i uspoređuje ih se s načinom na koji je bila uređena unutrašnjost kočija, a kasnije se opisuju i daljnja mijenjanja izgleda kupea i vagona. Spominju se američki vagoni s prolazom i europski bez prolaza. U kupeima je prevladavala dosada popraćena strahom putnika od nezgoda, a kupei su bili pogodni i za nasilje što je vidljivo na primjerima ubojstava u kupeima 1860. i 1864. godine koji su spomenuti.

Američka željeznica naslov je koji nosi šesto poglavlje knjige, a tiče se usporedbe američkog i europskog načina prometovanja. U Americi je za vrijeme početka razvoja željeznica bio snažno razvijen vodeni promet uz korištenje riječnih parobroda i kanalskih brodova, dok je u Europi prevladavao kopneni promet. Amerikanci su gradili zavojite pruge koje su pratile prirodne putove, a Europljani su inzistirali na gradnji ravnih željeznica pod svaku cijenu. Izgradnja željeznica u SAD-u bila je tri puta jeftinija od izgradnje u Engleskoj. Amerikanci su svoje vagone izrađivali na primjeru unutrašnjeg uređenja riječnih parobrodova i kanalskih brodova.

Sedmo poglavlje i osmo poglavlje (Patologija putovanja željeznicom i Nezgoda) mogu se svesti u jednu manju cjelinu. U njima se govori o lošim utjecajima željeznice na ljudsko zdravlje, razlozima toga lošeg utjecaja i načinima na koji su se neki od njih probali riješiti. Dat je popis najčešćih oboljenja ljudi koji rade u lokomotivama, ali i ostalih putnika. Uza sve to autor je posvetio znatan dio željezničkim nezgodama, spominjući konkretne primjere nekih od njih.

Iduća dva poglavlja, deveto i deseto (Željeznička nezgoda, Railway Spine, traumatična neuroza i Zaštita od podražaja ili Industrijalizirana svijest), također se mogu svesti u jednu manju cjelinu. Njihova glavna tema su psihički problemi, odnosno psihička oboljenja putnika kao rezultat proživljenih željezničkih nezgoda. Spominju se neke vrste neuroza, šok, ali i strah koji su svi redom rezultat spomenuti nezgoda.

Posljednja dva poglavlja naslova Ulazak u grad: kolodvor i Tragovi u gradu tiču se u prvom dijelu opisa kolodvora, razvitka naselja oko kolodvora i izgledom samih kolodvora. U drugom dijelu tiču se utjecaja željeznice i kolodvora na razvoj gradova, opisivanja starih robnih kuća, usporedbe panoramatskog pogleda u rubnim kućama i vlakovima, te ljudi kao robe (paketa) u željeznici. Na samom kraju spominje se pojam cirkulacije i njegova važnost.

Ovo je djelo iz današnje perspektive vrhunsko djelo u kojem je autor uz dugogodišnji rad uspio prikupiti pregršt zanimljivih i važnih podataka o razvoju željeznice u europi, ali i Americi. Stil pisanja je odličan, knjiga lako čitljiva i razumljiva, a pojedini dijelovi knjige napeti su kao u najboljim romanima. Autor si je dao truda i vremena napisati djelo koje možda u svoje vrijeme nije prošlo dovoljno dobro zapaženo, ali kako vrijeme odmiče o toj knjizi se sigurno sve više piše i sve češće ju se (s razlogom) koristi kao literaturu. Djelo donosi vjernu sliku razvoja željeznice i pruža pregršt informacija zanimljivih povjesničarima, kulturolozima, psiholozima i svima ostalima zainteresiranima za ovu temu.

Smatram kako je autor pisanjem ovakve knjige sigurno ostvario, ako ne i premašio svoje zacrtane ciljeve. Čitateljima je poklonio neizmjerno dobru knjigu o jednom od najvažnijih izuma koji su obilježili 19. stoljeće. Svaki čitatelj koji želi saznati neki konkretan podatak o povijesti razvoja željeznice ili naučiti nešto o toj temi, sigurno će u tom naumu uspjeti uz pomoć ove knjige.

Ivan Samardžija

Čet, 6-08-2020, 12:00:23

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.