Rodbinski nazivi – kći i mati

 

U hrvatskome je jeziku mnoštvo rodbinskih naziva, za razliku od nekih europskih jezika, na primjer engleskoga, koji su u tome području mnogo oskudniji. No promjenom društvenih odnosa, društvenih uređenja, velikim migracijama iz sela u grad te urbanizacijom većih i manjih jedinstvenih prostornih cjelina u Hrvatskoj sve se više gubi iz uporabe mnoštvo rodbinskih naziva koji postoje u hrvatskome jeziku za svaki pojedini odnos. Rodbinski nazivi nastali su u patrijarhalnome, ruralnome društvu gdje je rodbina imala veliku važnost i gdje je svaki odnos imao svoje značenje. Otuda i toliko rodbinskih naziva. Današnji prosječan govornik hrvatskoga jezika vjerojatno ni ne zna sve rodbinske nazive, jer ih ne upotrebljava ili zbog toga što se u tzv. razgovornome jeziku jedan naziv upotrebljava umjesto više njih. Dok pogrešnu leksičku uporabu daljih rodbinskih naziva možemo opravdavati rijetkošću korištenja, bliže rodbinske nazive, njihove oblike, upotrebljavamo pogrešno, čini se, iz neznanja.

Često se u nominativu jednine imenicâ kći i mati upotrebljavaju oblici akuzativa jednine kćer i mater. Tako je ispravno ako kažemo: vidio sam tvoju kćer u kazalištu, dakle akuzativ jednine, ali nije ispravno ako kažemo: to je moja kćer, nominativ jednine. Imenice kći i mater u svim ostalim padežima (izuzev vokativa mati) osim u nominativu imaju segment er: kći, kćeri, kćeri, kćer, kćeri, kćeri, kćeri; mati, matere, materi, mater, mati, materi, materi. Stoga se u tzv. razgovornome jeziku prema ostalim padežima i u nominativu jednine upotrebljava oblik sa -er, no u standardnome jeziku ne ćemo upotrijebiti mater i kćer u nominativu jednine već ispravne oblike kći i mati.

Dakle u standardnome jeziku jedini ispravni oblici nominativa jednine ženskih obiteljskih naziva jesu kći i mati. Iako, gledajući dijakronijski, povijesno, da se preuzmu oblici kćer, mater za nominativ jednine prema ostalim kosim padežima, ne bi bilo ništa novo. Kao što je nekada većina glagola u 1. l. jd. prezenta završavala sa -u odnosno nazaliziranim -o/-jo, a samo pet glagola (biti, imati, jesti, vjedjeti 'znati', dati) sa -m, vremenom je taj završetak postao dominantan, a danas sa -u završavaju samo mogu i hoću. K tomu taj slučaj nije izuzetak. No stvar je u tome što danas imamo čvršću normu, pa pomaci iz tzv. razgovornoga jezika teže postaju dijelom standardnoga jezika, no ipak djelomice i postanu.

Stipe Kekez
Hrvatsko slovo

{mxc}

Uto, 11-02-2025, 07:04:39

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.