Udžbenici iz povijestiPrenosimo članak iz Jutarnjeg lista na temu udžbenika raznih izdavača iz povijesti za 8. razred, od kojih su neki izazvali niz kritika i polemika u javnosti (Krešimir Erdelja i Igor Stojaković - Školska knjiga, Snježana Koren - Profil). Novinarka Ivana Kalogjera-Brkić ustvrdila je kako je udžbenik autorskog trojca Bekavac - Bradvica - Miočić u izdanju Alfe po ocjeni povjesničara najkonzervativniji i najkroatocentričniji od svih udžbenika povijesti za 8. razred. Osim članka Ivane Kalogjere-Brkić pažnju su nam privukli i komentari čitatelja na portalu Jutarnjeg lista koje također ovdje prenosimo.
Add a comment        
 

 
akademik Josip PečarićPretpostavljam da se "Otvoreno o "Otvorenom pismu" grupe povjesničara i znanstvenika" koje su javnosti uputili 14 povjesničara (Hina, 4. svibnja 2007.) odnosi na Otvoreno pismo koje smo nas 20 akademika i 10 povjesničara uputili predsjedniku Vlade, predsjedniku Hrvatskog Sabora, Ministru za znanost, obrazovanje i šport i saborskom Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu. Neki od potpisanih akademika nisu znanstvenici, a svi potpisani povjesničari to jesu! Dakle, već iz naslova njihova pisma proističe da tih 14 povjesničara ili misli da povijesna znanost nije znanost ili da ono "dr. sc." - kada se radi o povjesničarima - ne garantira da se radi o znanstvenicima.
Add a comment        
 

 
Damir Borovčak ukazao je uredniku T-Portala na neprimjereni izbor slike s ekshumacije žrtava na Macelju iz 2005. godine uz vijest iz crne kronike. Donosimo u nastavku članak s T-Portala od 11. svibnja 2007. i pismo Damira Borovčaka.
Add a comment        
 

 
Ilustracija iz knjigeEto, danas se dogodilo: stiže u pošti knjiga Dodir vremena (Crkva u svijetu, Split 2007.) moje drage i poštovane šjore Mire iz Splita. I ona i njezin grad, koji s ljubavlju opisuje, meni su dragi kao da smo rođaci, rođeni u istom našem najlipšem mistu na svitu. Stiže poštom Dodir vremena jer pored najbolje volje tog 4. svibnja nisam mogao doći u Split. Pitam se, koji je ono dan Mira odabrala za promociju svoje knjige? Jednostavan odgovor - prvi petak mjeseca svibnja! Iz odabranog dana predstavljanja knjige može se prije svega iščitati spisateljičina duboka vjera. Opet onako skromno, kako ju opisuju njeni uvodničari, odabrala je nadnevak vrlo znakovit. Prvi petak dan je posebne pobožnosti Presvetog Srca Isusova. Mjesec svibanj uvijek je mjesec posebne počasti Blaženoj Djevici Mariji. Zar ima ljepšeg odabira takvog dana, za predstaviti knjigu punu Kristove i Marijine ljubavi? To je knjiga poštovanja i ljubavi za mnoge uboge, napuštene, ostarjele, onemoćale, uhićene, lažno optužene, zaboravljene, pogažene, oblaćene..., koje s velikom ljubavlju u svojim poetičnim i proznim razmišljanjima opisuje spisateljica Mira Donadini. O Bože, koja milost samog odabira dana predstavljanja knjige u čast i na slavu Gospodinovu!
Add a comment        
 

 
Buenos AiresSvoja zapisana sjećanja o svemu proživljenom u ratnom vremenu žene iz različitim gradova Hrvatske prikupljaju i izdaju u knjižnom obliku. Do sada prikupljeni zapisi žena iz Zagreba, Osijeka, Zadra, nadopunjeni svjedočanstvima žena Dubrovnika, Siska, Petrinje priređena na španjolskom jeziku promovirana su u nekoliko gradova u Argentini. Na sajmu knjiga u Buenos Airesu ovi zapisi predstavljeni su na Danu Republike Hrvatske kao dio državnog predstavljanja. Najveća dvorana sajma bila je ispunjena s 400 posjetitelja koji su s velikim zanimanjem slušali o istinitim zapisima o snazi žene, ljubavi, odgovornosti, prema domovini u vremenu agresije. Žene u mirovnim inicijativama, sanitetu, obrani, prognaničkoj školi, vrtiću, medijima, humanitarnim udrugama, prijemu prognanih, na patologiji, u prognaničkim smještajima, razdvojenim obiteljima, o svemu pišu istinito, bez mržnje i poziva na osvetu.
Add a comment        
 

 
Iz tjednika Fokus donosimo prvi nastavak teksta Zvonimira Bernwalda u kojem su rasvjetljene neke pojedinosti oko pobune u pionirskome bataljonu 13. divizije oružanoga SS-a - Handžar divizije u Francuskoj 1943. godine. Autor postavlja i zanimljivo pitanje: "Što bi se dogodilo s nedužnim vojnicima, s civilnim pučanstvom i s gradom Villefranche, da je ta pobuna u početku imala više uspjeha? Kako bi Berlin/Hitler reagirao na vijest da Titovi partizani/komunisti rovare u jednoj jedinici oružanoga SS-a i da su ubili 5 njemačkih časnika? l još jedno pitanje na koje, naravno, do sada nije nitko dao jedan logični odgovor: kako bi pobunjenici samoga tog pionirskog bataljuna - jer ostali dio divizije ništa nije znao o toj pobuni, bez hrane i oružja (samo straža je imala puške), bez vozila i benzina - prošli kroz cijelu Francusku do Sredozemnoga mora? I što onda? Ili kako su vođe pobune isto kazali, htjeli se vratiti natrag u Hrvatsku; kroz Francusku, Švicarsku, Italiju i Austriju. Samo jedan kratki pogled na zemljovid kaže da bi ta avantura stajala najveći dio glava tih vojnika.".
Add a comment        
 

 

PublikaKao što smo već pisali, u Sarajevu će 10. svibnja na poziv Hrvatskog katoličkog društva Marko Perković Thompson održati koncert u čast 10. obljetnice posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II tom gradu. Ovaj koncert izazvao je niz negativnih reakcija u Bosni i Hercegovini, a osporavanja Perković već godinama doživljava i u Hrvatskoj zbog njegovih domoljubnih nastupa kojima se uporno pokušava nadjenuti politički ekstremizam. Stoga nastupi Marka Perkovića Thompsona nisu nažalost praćeni kao većina drugih rock koncerata, već ih uvijek prate i političke konotacije. S tim u svezi prenosimo zanimljiv osvrt na urednički komentar u najnovijem broju internetskog glasnika Nacionalnog Kongresa Republike BiH, organizacije koja okuplja Bošnjake na prostoru Sjeverne Amerike.

Add a comment        
 

 
Bista Vatroslava LisinskogIako svi dobro znamo kako je Vatroslav Lisinski (Zagreb, 8. srpnja 1819. - Zagreb, 31. svibnja 1854.) bio skladatelj koji napisao prvu hrvatsku operu, na njegovoj bisti u glavnom gradu Republike Hrvatske stoji kako je bio "začetnik novije hrvatske i jugoslavenske glazbe". Tako je u onih nekoliko riječi što stanu ispod biste, a kojima se pokušava sažeti cijeli jedan život, Lisinskom dan jugoslavenski pečat. Izgleda da nikom od odgovornih za spomenike u gradu Zagrebu ne smeta činjenica što je Lisinski svoj kratak život proživio davno prije nego li je čak i ona prva Jugoslavija nastala. Naime, Hrvati su za vrijeme Lisinskog živjeli u Austo-Ugarskoj, no nikome razumnome nakon raspada te države nije palo na pamet pisati kako je on bio Austro-Ugarski skladatelj. No razum već duže vrijeme ne živi u Hrvatskoj.
Add a comment        
 

 
akademik Stjepan BabićStjepan Babić u svom članku, u Fokusu, kojeg ovdje prenosimo, upozorava na opasnost gubitka identiteta hrvatskoga jezika u europskim okvirima. Stvaranjem umjetne tvorevine, "zapadnog Balkana", sve se više govori i o jedinstvenom jeziku, za kojeg "zapadnobalkanski" jezikoslovci tvrde da je "reč o jednom te istom jeziku, naučno i lingvistički, a tri, možda i četiri politička "jezika": srpskom, hrvatskom, bosnaskom/bošnjačkom, a uskoro možda i crnogorskom". A taj "zapadnoblakanski" odnosno B/H/S jezik zapravo bi bio srpski, "zato nije mala opasnost da za Hrvate EU bude EYU."
Add a comment        

Potkategorije

Ned, 27-09-2020, 09:44:21

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.