Hrvati i umjetna inteligencija

Nedavno sam na zamolbu urednika Mladena Vukovića pisao pogovor knjizi Domosnovlje u verigama, svojevrsnoj antologiji pjesama posvećenih Zvonku Bušiću. Na kraju te pjesmarice nalazila se i pjesma MarulićZvonku koju je generirala umjetna inteligencija iliti Chat GPT. Nisam bio pretjerano sretan što je i takva ''pjesma'' uvrštena u izbor, ali sam morao priznati da u čisto literarnom smislu nije bila lošija od pjesama nekih autora od krvi i mesa. Inače, sjajna je stvar da je pjesmarica o Zvonku Bušiću Taiku izašla iz tiska jer valja obdržati tradiciju i opjevati narodne junake. Nejunačkom vremenu usprkos! U knjizi ima sjajnih, dobrih i manje dobrih pjesama, a ima i poneka potpuno promašena, uostalom tako je uvijek u sličnim pjesmaricama.

No, nisam namjeravao pisati o knjizi pjesama u spomen Zvonku Bušiću, spominjem je ovdje zbog kurioziteta da je u nju uvrštena pjesma koju je napisala umjetna inteligencija. Zanimalo me kakav inače pogled na hrvatsku književnost ima spomenuti već Chat GPT pa ga tako pitah: Koji su najpoznatiji hrvatski književnici? Odgovorio je manje-više korektno navodeći Marka Marulića, Ivana Gundulića, Augusta Šenou, Antuna Gustava Matoša i Miroslava Krležu. Dobro, ovisno o ukusu i broju navedenih, moglo se tu još naći mjesta za, recimo, Marina Držića, Ivana Mažuranića, Antu Kovačića, Silvija Strahimira Kranjčevića, Milu Budaka, Tina Ujevića, Slavka Mihalića, Ivana Aralicu…

Međutim kada su na red došla pitanja o suvremenoj književnosti, odgovori su bili, blago rečeno, čudni. Pitam tko je Slobodan Novak, odgovara da ne zna za takvoga koji bi bio poznat široj javnosti. Pitam za Danijela Dragojevića, odgovara: ''Na temelju mojeg znanja do siječnja 2022. godine, nemam informacija o osobi po imenu Danijel Dragojević koja bi bila poznata široj javnosti.'' Pitam za Antuna Šoljana, odgovara: ''Nažalost, nemam informacija o osobi po imenu Antun Šoljan u mom dostupnom znanju do siječnja 2022. godine. Moguće je da je riječ o manje poznatoj osobi ili autoru čiji je rad ograničenog opsega.'' Slično su se proveli još Josip Sever, Veselko Tenžera, Milivoj Slaviček, Anđelko Vuletić, Petar Gudelj, Dubravko Horvatić, Viktor Žmegač, Petar Šegedin, Stjepan Čuić i brojni drugi.

Zato na pitanje o Ivani Simić Bodrožić, Chat GPT cvrkuće: ''Ivana Simić Bodrožić je poznata hrvatska književnica i pjesnikinja. Rođena je 1982. godine u Vukovaru, Hrvatska. Simić Bodrožićeva je autorica brojnih knjiga, uključujući Umjetna inteligencijaromane, priče i pjesme. Njena književna djela često se bave temama povezanima s ratom, identitetom, poviješću i sudbinama ljudi pogođenih ratnim sukobima u Hrvatskoj. Njen pristup pisanju često je introspektivan i emotivan, a njeni tekstovi duboko se bave ljudskim iskustvima. Jedno od poznatih djela Ivane Simić Bodrožić je roman "Hotel Zagorje". Ovaj roman istražuje sudbinu obitelji i pojedinaca tijekom i nakon Domovinskog rata u Hrvatskoj. Radnja romana vodi čitatelja kroz različite povijesne periode i priče različitih likova, povezanih s hotelom u blizini Vukovara, a priča se bavi temama ratnih traumama, gubicima i oporavkom.'' Naravno, uočljive su stanovite pogreške (npr. da je hotel iz naslova blizu Vukovara), ali životopis je prilično iscrpan i točan. I najpovršnijem poznavatelju hrvatske književnosti jasno je kako je važnost bilo kojeg od gore navedenih pisaca, za koje umjetna inteligencija ne zna, neusporedivo veća od važnosti Ivane Simić Bodrožić za tu istu književnost.

O Olji Savićević Ivančević Chat GPT zna sve: ''Olja Savičević Ivančević je priznata hrvatska spisateljica i pjesnikinja. Rođena je 1974. godine u Splitu, Hrvatska. Njeno književno stvaralaštvo obuhvaća poeziju, prozu i eseje. Njena poezija i proza često se bave urbanim životom, pitanjima identiteta i društvenim temama. Neki od njenih poznatih radova uključuju pjesničke zbirke 'Nasmijati psa' i 'Mamasafari' te roman 'Adios, Cowboy'. Olja Savičević Ivančević je dobitnica brojnih književnih nagrada i priznanja za svoj rad. Njeno pisanje često kombinira duboke emocije i humor, a njena djela prepoznata su u hrvatskoj i međunarodnoj književnoj zajednici.'' Dok za Ivana Aralicu tvrdi da mu je knjigenajpoznatije djelo Kapetan Džon Piplfoks, za Luku Paljetka da je preminuo 2006., a da je Hrvoje Hitrec napisao roman Proljeće Ivana Galeba. S druge strane prilično dobro poznaje opus Borisa Dežulovića, Daše Drndić, Predraga Lucića, Vedrane Rudan i sličnih titana hrvatske književnosti!

Sve to budi osnovanu sumnju da ni tekstovi koji su ušli u bazu podataka za Chat GPT nisu ušli samo tako, nego da su prošli kroz određene filtre. Uostalom, to se vidi i po odgovorima na neknjiževne teme, pa tako na pitanje o tomu je li se Bleiburgu dogodio zločin, dobijemo salamonski odgovor: ''Odgovor na pitanje o tome je li se na Bleiburgu dogodio zločin ovisi o perspektivi i tumačenju događaja. Neki smatraju da je to bio masovni zločin, dok drugi taj događaj vide u kontekstu ratnih okolnosti i sukoba iz tog vremena.'' Dok je odgovor na pitanje o Jadovnu nedvosmislen: ''Jadovno je lokacija u Hrvatskoj koja je postala poznata po zločinima tijekom Drugog svjetskog rata.'' Svi ovi primjeri ukazuju na činjenicu - o kojoj sam pisao u više navrata – da Hrvati još nisu zagospodarili vlastitim jezikom, to jest da narativ o njima samima u velikoj mjeri kreiraju neki drugi, pa se tako i moglo dogoditi da baze koje Chat GPT ''hrane'' podatcima o Hrvatskoj, istoj toj Hrvatskoj, najblaže rečeno, nisu sklone.

Damir Pešorda
Hrvatski tjednik

Pon, 11-12-2023, 06:34:06

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2023 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.